Predstavnici vlasti iz Republike Srpske ne odustaju od toga da strane sudije i tužioce budu zamijenjeni domaćim u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.
Ova inicijativa u bh. političkom životu prisutna je godinama, a kulminirala je odlukom Ustavnog suda da 9. januar, Dan Republike Srpske, nije u skladu sa Ustavom.
Prijedlog je da se trojica stranih sudija, koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, zamijeni sa po jednim sudijom iz sva tri konstitutivna naroda.
"Vi, pojedini u Parlamentu, ne želite Zakon o Sudu BIH, ne želite Zakon o Tužilaštvu BiH, a sada ne želite ni Zakon o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine. Možete sve to da nećete, ali ćete odgovor na to dobiti referendumom", poručila je Milica Marković iz Dodikovog SNSD-a sa parlamentarne govornice.
Replicirao joj je Šefik Džaferović, poslanik SDA.
"Gospođo Marković, taj referendum o kome govorite i kojeg najavljujete neće biti kraj Bosne i Hercegovine. To će biti kraj unutrašnje strukture Bosne i Hercegovine", kazao je Džaferović.
Inače, nikada kao do sada izmjene zakona o Ustavnom sudu BiH, nisu pomirile stavove političkih protivnika SNSD-a i SDS-a. Aleksandra Panudrević iz SDS-a navodi šta predviđaju izmjene zakona.
"Gdje je potrebno za odluku da glasa po jedan sudija iz svakog konstitutivnog naroda i po jedan sudija iz svakog entiteta", kaže Pandurević.
No, ovakav način, kako ga predlažu iz Republike Srpske, uveliko podsjeća na entitetsko glasanje. To praktično znači da bi i sudije u Ustavnom sudu BiH glasale na osnovu nacionalne pripadnosti, a ne profesionalnog opredjeljenja.
"Pitanje uvođenja tzv. etničkog glasanja u Ustavni sud Bosne i Hercegovine se ne može posmatrati izolovano od ostalih instituta koje imamo u Ustavu BiH. Na taj način bi se praktično spriječilo funkcioniranje institucija Bosne i Hercegovine", poručuje Šefik Džaferović.
"Pojedinačno rješavati samo Zakon o Ustavnom sudu BiH nije preporučljivo, jer je Dejtonski sporazum složeni mehanizam, tako da bi i neke druge stvari trebalo poslagati da ne bi došlo do disbalansa u drugim oblastima", Ljilja Zovko, predsjednica Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine.
Predstavnici vlasti iz Republike Srpske predlažu i da se sudije koje bi se imenovale umjesto stranih, biraju u entitetskim parlamentima. Značilo bi to da sudsku vlast, umjesto pravosudnih instanci, bira zakonodavna vlasti.
Za HDZ, kako navodi njihova predstavnica u bh. Parlamentu Borjana Krišto, to je i više nego neprihvatljivo.
"Ako već govorimo o izboru sudaca i govorimo o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, onda se taj izbor nikako ne bi trebao vršiti kroz entitetske parlamente", poručuje Krišto.
I dok se, barem za sada, priča o referendumu o radu Suda i Tužilaštva BiH sporadično poima, a insistira na odlasku stranih sudija, iz Ustavnog suda Bosne i Hercegovine napominju kako njihove strane kolege dobro rade svoj posao.
U nedavnom intervjuu za RSE, Mirsada Ćemana, predsjednika te sudske instance, pitali smo da li je vrijeme da stranci odu.
"Ja ne bih uopće davao ocjenu te vrste. Ja mogu samo konstatovati da su sve ove godine strane kolege bili korisni u ovom Ustavnom sudu, oni su tu gdje jesu, imaju iste obaveze, odgovornosti i prava, kao i mi domaći i to nije pitanje za nas", naveo je Ćeman.
Podsjetimo, Ustavni sud Bosne i Hercegovine sastavljen je od devet sudija, od čega je troje stranaca.
Inače, u Sud i Tužilaštvo BiH je od 2003. imenovano više od 70 sudija i tužilaca, uglavnom iz zemalja Zapadne Evrope i SAD-a.
U prve tri godine, imenovanje je vršio visoki predstavnik u BiH, a od 2007. ona su prešla u nadležnost Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, gdje je jedan od uslova da postanu suci u bh. pravosuđu bio osam godina iskustva na složenim predmetima.
