Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Strah od rata i opšteg haosa na Bliskom istoku


Hiljade Iranaca učestvovalo je na pogrebnom okupljanju za ubijenog komandatna elitnih Kuds snaga Revolucionarne garde Irana Kasema Sulejmanija, u šiitskom svetom gradu Mašhadu, 5. januara 2020.

Vašington je obrazložio ubistvo komandatna elitnih Kuds snaga Revolucionarne garde Irana Kasema Sulejmanija prijetnjama po američke diplomate i vojsku na Bliskom istoku. Strahuje se da će ubistvo jednog od najmoćnijih iranskih generala gurnuti Bliski istok u još veći haos.

Međusobne prijetnje Vašingtona i Teherana nakon ubistva iranskog generala Kasema Sulejmanija produbile su strahove o mogućem ratu i opštem haosu na ionako nestabilnom Bliskom istoku, pišu svjetski mediji ističući kako je iransko napuštanje nuklearnog sporazuma najjasnija prijetnja zaoštravanju tenzija koje uključuju i druge aktere iz regije.

Pokretanje nepredvidivih događaja

Eskalacija odnosa SAD i Irana ulazi u novu opasnu fazu, ocjenjuje Forin polisi (The Foreign Policy) i ističe da se od Irana mogu očekivati kratkoročne odmazde, naročito protiv američkih snaga u Iraku, ali i dugoročne u kojima će Iran ubrzati svoje napore za nabavku nuklearnog oružja.

Spektar mogućih iranskih odgovora uplašio je tržišta nafte, naglašava Forin polisi dodajući da su cijene nafte u petak skočile za više od četiri odsto – na skoro 70 dolara za barel. Analitičari strahuju da će Iran nastaviti napade na regionalnu naftnu infrastrukturu, nakon ranijih udara na naftne tankere u blizini Hormuškog moreuza i udara dronovima i raketama na ključni saudijski naftni pogon koji su privremeno omeli proizvodnje nafte u Saudijskoj Arabiji u septembru 2019.

Nekoliko američkih zakonodavaca kritikovalo je jednostrano djelovanje predsjednika Donalda Trampa (Trump) upozoravajući na povećanu mogućnost velikog sukoba, dok su pojedini stručnjaci sa Bliskog istoka kazali da posljednjim potezom SAD rizikuje pokretanje nepredvidivih događaja.

Iako većina analitičara očekuje da će se Iran suzdržati od potpunog obračuna s američkom vojskom, ipak je moguće očekivati više napada Islamske revolucionarne garde i proiranskih jedinica u Iraku. Istovremeno, posredničke militante jedinice (proxy) koje Iran podupire - poput Hezbolaha - mogle bi poduzimati akcije za destabilizaciju u cijeloj regiji, ocjenjuje američki časopis.

Veća potencijalna prijetnja su ubrzani napori Irana u potrazi za nuklearnim oružjem. Otkako se Trampova administracija povukla iz nuklearnog sporazuma 2018., Iran je nagomilao više uranijuma nego što je to dopušteno sporazumom, te je postalo lakše razviti bombu i ta nuklearna akceleracija bi, smatraju stručnjaci, mogla povećati rizik regionalnog sukoba, zaključuje Forin polisi.

Napuštanje nuklearnog sporazuma

Iran je u nedjelju saopštio da se više neće pridržavati nijednog ograničenja iz nuklearnog sporazuma potpisanog sa svjetskim silama 2015., ističe agencija Asošijejtid pres (The Associated Press).

Najava predstavlja najjasniju prijetnju širenja nuklearnog oružja koja dodatno povećava regionalne tenzije, jer je iranski dugogodišnji neprijatelj Izrael obećao da nikada neće dopustiti Iranu da proizvesti atomsku bombu, ukazuje AP.

Iranska državna TV citirala je izjavu administracije predsjednika Hasana Ruhanija kako kaže da zemlja neće poštivati ograničenja u njegovom obogaćivanju, količini skladištenog obogaćenog uranijuma, kao i istraživanju i razvoju u svojim nuklearnim aktivnostima.

Saopštenje je stiglo u nedjelju navečer nakon što je jedan iranski dužnosnik rekao da će razmotriti poduzimanje još oštrijih koraka u vezi s američkim ubistvom vođe ekspedicijske Kuds snaga iranske Revolucionarne garde koja je vodila proteheranske jedinice na širem području Bliskog istoka.

Vođa jednog takve jedinice, libanski Hezbolah, rekao je da je Sulejmanijevo ubistvo postavilo američke vojne baze, ratne brodove i pripadnike vojnih službi kao ciljeve za napad, dok je, dodaje AP, bivši vođa Revolucionarne garde sugerisao da izraelski grad Haifa i "centri" poput Tel Aviva mogu biti ciljani.

Opasne i neistražene vode

Jedna od rijetkih utješnih osobina neispravnog, egocentričnog i sujetnog pristupa Donalda Trampa predsjedništvu je njegov relativni oprez pri raspoređivanju američke vojne moći u inostranstvo - čega se u više od tri godine i pridržavao. No, nakon odluke o atentatu na iranskog generala na bagdadskom aerodromu, ta utjeha više nije moguća, ocjenjuje urednički tim britanskog Gardijana (The Guardian).

Riječ je o potezu koji je bio toliko rizičan da su ga ranije odbijali i Džordž Buš (George W Bush) i Barak Obama (Barack), jer su znali da bi napad na vođu Kuds snaga mogao dovesti do rata protiv Irana. No, Tramp je tvitom, ističući američku zastavu, odlučio iskoristiti priliku. Samim tim ugrozio je sigurnost SAD-a i stabilnost regije Bliskog istoka, ocjenjuje Gardijan.

Neposredno objašnjenje za ubistvo pružio je Pentagon, koji je rekao da je general Sulejmani planirao napade na američko diplomatsko osoblje i članove službi u regiji. Tome je prethodila smrt američkog uposlenika tokom raketnog napada proiranske posredničke jedinice, ističe britanski dnevnik.

Ali, Tramp mora znati da će ubistvo generala dovesti do niza posljedica – novih napada koji mogu biti usmjereni i protiv civila, irački zahtjev za odlazak preostalih američkih trupa iz zemlje, te propast nuklearnog sporazuma, koji su evropski diplomati pokušavali održati živim nakon povlačenja Amerike iz njega 2018. godine.

Najveća pak opasnost je novi rat na Bliskom istoku - ovaj put s Trampovom Amerikom kao glavnim protagonistom. To bi, uz Teheran koji praktikuje asimetrično ratovanje i čiji režim je sve tvrđi, moglo dovesti do izbijanja sveopšteg sukoba i privlačenja drugih regionalnih aktera, poput Izraela. Bez obzira na motiv, zaključuje Gardijan, Trampovi neuhvatljivi instinkti odveli su Ameriku i Bliski istok u opasne i neistražene vode.

Trampovo zastrašivanje

S obzirom na to da Iran već prijeti oštrom odmazdom zbog ubistva komandira Kuds snaga, američki predsjednik je jasno utvrdio da je najbolji način protiv eskalacije sukoba unaprijed povećati uloge, navodeći šta će se dogoditi ako Teheran krene u realizaciju svojih prijetnji, ocjenjuje BBC-jev analitičar Džonatan Markus (Johnatan Marcus).

BBC podsjeća da je Tramp putem Tvitera (Tvitter) upozorio Iran da SAD "ciljaju" 52 iranska mjesta od koji su neka izuzetno značajna za Iran i iransku kulturu, i da će napasti "vrlo brzo i jako" ako Teheran napadne Amerikance ili američku imovinu.

Trampov tvit zanimljiv je na mnogo načina, ukazuje Markus ističući kako nije samo u pitanju simbolično spominjanje 52 iranska cilja koja su izložena riziku, što je referenca na 52 američka taoca zatočena u američkoj ambasadi u Teheranu u novembru 1979.- njegovo spominjanje ciljeva važnih "iranskoj kulturi" sugeriše puno širi popis ciljeva, ne samo onih koji se odnose na vlast, vojsku ili privredu.

Tramp nastoji izvesti neku vrstu zastrašivanja, ali ukazuje Markus, on je više puta naglašavao i svoj zamor i zamor Vašingtona zbog američke vojne uključenosti u regiji. To je, podjednako kao i sve drugo, potkopalo američki efekat zastrašivanja koje sada Tramp grčevito nastoji da vrati, zaključuje analitičar BBC.

Uloga republikanaca

Kriza između Sjedinjenih Država i Irana još nije dosegla tačku bez povratka i glasovi razuma to mogu spriječiti, ocjenjuje urednički tim Njujork tajmsa (The New York Times) dodajući da su uticajni republikanski senatori jedini ljudi koji imaju moć da utiču na Trampa.

Presudno je da republikanski senatori poput Lindzija Grema (Lindsey Graham), Marka Rubija (Marco) i Miča Mekonela (Mitch McConnell) podsjete Trampa na njegova obećanja da će sačuvati Ameriku od vojnih intervencija u inostranstvu i da ga spriječe da ide u rat s Iranom, ukazuje list dodajući da ih je predsjednik slušao u prošlosti, a da sada ima razloga da ih se i plaši - zbog predstojećeg suđenja oko impičmenta pred Senatom.

Izjavljujući da će Sjedinjene Države vazdušno odgovoriti na napade na američke ciljeve ili imovinu, Tramp crta jarko crvenu liniju koju Iran ne može prijeći. Pa ipak, Iran se oslanja na mrežu posredničkih snaga iz Jemena, Sirije, Iraka i Libana, ističe Njujork tajms ukazujući da su se prethodni američki predsjednici suzdržavali od atentata na Sulejmanija zbog iranske sposobnosti da na napade odgovori asimetričnim nasiljem uz pomoć posredničkih militantnih jedinica.

Tramp ne može spriječiti da cijela regija pređe svoju crvenu liniju, čineći nasilni sukob vjerojatnijim, ocjenjuje Njujork tajms u uredničkom komentaru dodajući kako i Iran može prelaziti liniju – manje direktno, ali ne manje učinkovito – reagujući na kibernetičke ratove ili napadajući američke saveznike u regiji.

Odjeci neizvjesnosti u Bagdadu

Napad u kojem je stradao Sulejmani uzdrmao je Irak, pojačavajući dugogodišnju bojazan da će tlo te zemlje ponovo postati polje za krvavi rat u sjeni između Vašingtona i Teherana, ukazuje Vašington post (The Washington Post) ističući kako je u Bagdadu strah od rata aktuniji jer su potencijalne posljedice više kobne.

Irak je, više od bilo koje druge nacije, već godinama poprište uzvratnih napada između Sjedinjenih Država i Irana. U subotu su osim pogrebne povorke Sulejmaniju, ulice Bagdada bile su gotovo puste, piše Vašington post dodajući kako Bagdad sada nosi odjeke neizvjesnosti koja je prethodila američkoj invaziji 2003. godine.

Iran je obećao odmazdu protiv Sjedinjenih Država zbog ubistva Sulejmanija, najmoćnijeg vojnog komandira Teherana, a Trampova administracija saopštila je kako šalje hiljade dodatnih vojnika na Bliski Istok. Sukob je ostavio regiju da se priprema za oštru eskalaciju nasilja – možda s Irakom u središtu oluje, ukazuje vašingtonski list.

XS
SM
MD
LG