Dostupni linkovi

Stoltenberg: Rusija i IDIL glavni izazovi za NATO


Jens Stoltenberg u Vašingtonu 6. aprila
Jens Stoltenberg u Vašingtonu 6. aprila

Autor: Jela Defrančeski

U izjavi za Glas Amerike tokom posete Sjedinjenim Državama generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je komentarisao glavne izazove i zadatke sa kojima se NATO trenutno suočava.

Stoltenberg je u sredu u Vašingtonu razgovarao sa ključnim članovima Senata o pripremama samita Alijanse u Varšavi u julu. U ponedeljak je razgovarao sa predsednikom Barakom Obamom, dok je u utorak posetio jednu najvećih vojnih baza na svetu, Fort Breg u Severnoj Karolini.

Stoltenberg: Glavni razlog moje posete Vašingtonu su razgovori u vezi sa predstojećim samitom Alijanse u Varšavi, gde će najviše reči biti o učvršćivanju odgovora na sve uporniju Rusiju, koja je odgovorna za agresiju na Ukrajinu. NATO takođe nastoji da pojača svoj doprinos u borbi protiv "Islamske države" (IDIL) i nereda i nasilja u Iraku i Siriji i širom Bliskog istoka“.

Glas Amerike: Da li su to jedine opasnosti koje vrebaju?

Stoltenberg: To su dva glavna, mada različita, izazova sa kojima se suočavamo na istoku i jugu NATO prostora. Sprovodimo do sada najveće pojačanje kolektivne odbrane od Drugog svetskog rata do danas. To uključuje unapređivanje spremnosti kao i povećanje broja vojnika prisutnih u istočnom delu NATO prostora.

Glas Amerike: Da li je dijalog sa Rusijom moguć?

Stoltenberg: Dijalog je neophodan kako ne bi došlo do novog Hladnog rata sa Rusijom. Mi čvrsto verujemo da jaka odbrana, koja se oslanja na transparentnost akcija, može da bude u suprotnosti sa potrebom održavanja dijaloga. Važno je da ne dolazi do incidenata, poput obaranja ruskog aviona iznad turske teritorije, a kada se takvi incidenti dogode moramo da izbegnemo da se otmu kontroli. Dakle različiti mehanizmi transparentnosti su važni da ionako teška situacija ne postane još teža.

Glas Amerike: NATO je postao sporan predmet američke predsedničke trke.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg i američki predsednik Barak Obama u Vašingtonu 4. aprila 2016.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg i američki predsednik Barak Obama u Vašingtonu 4. aprila 2016.

Stoltenberg: Neću da komentarišem izbornu kampanju. Na američkim građanima je da odluče koga će izabrati za predsednika. Međutim, mogu da iznesem ulogu NATO-a. NATO predstavlja snažan, ujedinjen savez za odbranu Evrope i Severne Amerike. Verujem da su nas dva svetska rata naučila da je bezbednost Evrope važna i za Severnu Ameriku. Drugo, NATO igra ključnu ulogu u borbi protiv terorizma. Setimo se da je NATO misija u Avganistanu bila direktna posledica terorističkog napada na SAD 11. septembra 2001. Trećina NATO snaga stigle su iz Kanade i Evrope. Više od 1.000 evropskih i kanadskih vojnika je poginulo u borbi protiv terorizma u Avganistanu. Čini mi se da je Avganistan dokaz da NATO važan i za SAD i za Evropu, i da jedne druge štitimo i branimo.

Glas Amerike: Da li NATO može da pomogne u rešavanju migrantske krize?

Stoltenberg: NATO već pomaže Evropskoj uniji i NATO saveznicima Turskoj i Grčkoj da se nose sa migrantskom i izbegličkom krizom. Stacionirano je nekoliko NATO brodova koji pružaju nadzor i praćenje situacije, koje pomažu Turskoj i Grčkoj, kao i evropskoj obalskoj straži Fronteks, da tu krizu lakše regulišu.

Glas Amerike: Da li NATO planira dalje proširenje?

Stoltenberg: NATO je trenutno angažovan u procesu primanja novog člana, Crne Gore. Odlučio je da pozove Crnu Goru da se pridruži Alijansi. Sada radimo na finalizaciji konačnih razgovora u tom cilju. NATO će potom biti angažovan i na pospešivanju procesa ratifikacije u nacionalnim parlamentima. Znači NATO će na kraju dobiti novog, 29. člana Alijanse.

XS
SM
MD
LG