Država kao servis građana dio je zajedničke europske pravne baštine, kaže za naš radio politički analitičar i izvrstan poznavatelj funkcioniranja Europske unije Davor Gjenero.
Hrvatska je tek na putu da do kraja ispuni te standarde, a za svaku novu članicu na njenom europskom putu ljestvica se – diže, kaže naš sugovornik.
„Koncept države kao servisa građana je nešto što spada u zajedničku pravnu baštinu europskih zajednica, a u dosege procesa pridruživanja spada usvajanje europskog načela dobrog upravljanja“, kaže za naš radio politički analitičar i izvrstan poznavatelj funkcioniranja Europske unije Davor Gjenero.
„Očekuje se da zemlje koje pristupaju Europskoj uniji ne rade samo nomotehničku prilagodbu svoga zakonodavstva europskom zakonodavstvu, nego da i promijene način na koji donose zakone. Kada govorimo o europskom načelu dobroga upravljanja, onda mislimo na to da u toku procesa donošenja odluka svi zainteresirani, svi dionici u nekom društvenom procesu moraju imati prilike sudjelovati u donošenju odluka i moraju imati mogućnost utjecati na konačnu odluku.“
Po Gjenerovoj ocjeni, Hrvatska na žalost nije na taj način način vodila svoj pristupni proces, nego se sve svelo na nomotehniku. Drugi bitan princip u doživljavanju države kao servisa građana je – način funkcioniranja javne uprave.
Europska načela javne uprave kažu da su javni službenici politički neutralni, da se prema političarima ne smiju ponašati servilno, ali ne smiju ih niti opstruirati, i da trebaju afirmirati načelo ekspertnosti – odnosno napredovanja shodno svom znanju i efikasnosti.
„Sva ta načela funkcioniraju u starim članicama, ali niti u jednoj novoj članici ona još uvijek nisu u punoj mjeri uspostavljena. Hrvatska jest do neke mjere u provođenju ovih načela napredovala u toku pristupnog procesa, ali je ta razina daleko ispod onoga što je standard Europske unije", navodi Gjenero.
U tom kontekstu, koja su očekivanja od novih članica?
„Od novih članica se danas ne očekuje da funkcioniraju na razini najslabije stare članice, nego na razini prosjeka Europske unije. To znači da se standardi koji se očekuju od svake nove članice iz pristupnog ciklusa u pristupni ciklus bitno povećavaju“, kaže Gjenero.
Hrvatska je tek na putu da do kraja ispuni te standarde, a za svaku novu članicu na njenom europskom putu ljestvica se – diže, kaže naš sugovornik.
„Koncept države kao servisa građana je nešto što spada u zajedničku pravnu baštinu europskih zajednica, a u dosege procesa pridruživanja spada usvajanje europskog načela dobrog upravljanja“, kaže za naš radio politički analitičar i izvrstan poznavatelj funkcioniranja Europske unije Davor Gjenero.
„Očekuje se da zemlje koje pristupaju Europskoj uniji ne rade samo nomotehničku prilagodbu svoga zakonodavstva europskom zakonodavstvu, nego da i promijene način na koji donose zakone. Kada govorimo o europskom načelu dobroga upravljanja, onda mislimo na to da u toku procesa donošenja odluka svi zainteresirani, svi dionici u nekom društvenom procesu moraju imati prilike sudjelovati u donošenju odluka i moraju imati mogućnost utjecati na konačnu odluku.“
Po Gjenerovoj ocjeni, Hrvatska na žalost nije na taj način način vodila svoj pristupni proces, nego se sve svelo na nomotehniku. Drugi bitan princip u doživljavanju države kao servisa građana je – način funkcioniranja javne uprave.
Europska načela javne uprave kažu da su javni službenici politički neutralni, da se prema političarima ne smiju ponašati servilno, ali ne smiju ih niti opstruirati, i da trebaju afirmirati načelo ekspertnosti – odnosno napredovanja shodno svom znanju i efikasnosti.
„Sva ta načela funkcioniraju u starim članicama, ali niti u jednoj novoj članici ona još uvijek nisu u punoj mjeri uspostavljena. Hrvatska jest do neke mjere u provođenju ovih načela napredovala u toku pristupnog procesa, ali je ta razina daleko ispod onoga što je standard Europske unije", navodi Gjenero.
U tom kontekstu, koja su očekivanja od novih članica?
„Od novih članica se danas ne očekuje da funkcioniraju na razini najslabije stare članice, nego na razini prosjeka Europske unije. To znači da se standardi koji se očekuju od svake nove članice iz pristupnog ciklusa u pristupni ciklus bitno povećavaju“, kaže Gjenero.
