Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Strazbur: Podrška rješavanju stare štednje


Strazbur-štediše u BiH isplatiti na temelju predviđenih zakona

- Zakoni kojim se rješava pitanje stare devizne štednje u BiH, u skladu su s Konvencijom o ljudskim pravima i sve štediše trebaju biti isplaćene na temelju tih zakona, zaključio je Sud za ljudska prava u Strazburu. - UNHCR objavio analizu stanja u kojem se nalaze korisnici kolektivnih izbjegličkih centara - Unija za održivi povratak i integracije ponovo upozorava na težak život povratnika - U Brčko distriktu planiraju da kompletna obnova stambenog fonda bude završena do 2014 godine

Saradnja: Šerif Babić, Zoran Matkić

Zakoni kojim se rješava pitanje stare devizne štednje u BiH u skladu su s Konvencijom o ljudskim pravima i sve štediše u BiH trebaju biti isplaćene na temelju tih zakona, zaključio je Sud za ljudska prava u Strazburu u presudi u predmetu "Suljagić protiv BiH" od 13. oktobra, koja je objavljena 04. novembra 2009.

Radi se o presudi u slučaju “Suljagić”, kojom je Evropski sud za ljudska prava u Strazburu potvrdio da su zakoni kojima se rješava pitanje stare devizne štednje u BiH u skladu sa Konvencijom o ljudskim pravima, te da sve štediše u BiH treba da budu isplaćene u skladu sa tim zakonima.

Predsjednica Upravnog odbora Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH Amila Omersoftić istakla je da se ovom presudom daju obaveze državi i da se njome poručuje da ne prestaje kontrola Suda u Strazburu u pogledu preuzetih obaveza u isplatama u ratama.

”Krenuli smo u bitku kada nismo imali ništa. Zahvaljujući Strazburu, novac će u ratama biti isplaćen do 2016. To je najviše što smo mogli dobiti “ - rekla je Omersoftić.

Vlada Federacije je 21.oktobra 2009. donijela Odluku o prvoj emisiji obveznica FBiH za izmirenje obaveza po osnovu verificiranih štednji. Na taj način FBiH je ispunila glavnu obavezu koja joj je nametnuta presudom.

Otvoreno je još pitanje odobravanja dodatnog roka za verifikaciju koji bi, umjestodva mjseseca - kako je predložila Vlada FBiH , prema presudi trebao trajati šest mjeseci. U RS, taj rok je 31. decembar 2009.

LOŠ POLOŽAJ OSOBA U KOLEKTIVNIM CENTRIMA

UNHCR je prezentirao izvještaj o situaciji u kojoj se nalaze osobe smještene u kolektivnim centrima u Bosni i Hercegovini u kom su sadržani rezultati njihovog anketiranja.

Nakon skoro četrnaest godina poslije završetka rata oko 7.500 osoba i dalje živi u kolektivnim centrima koji su prvenstveno bili predviđeni kao privremeni kolektivni smještaji.

Rezultati anketiranja, izvršeni od strane Danskog vijeća za izbjeglice uz podršku UNHCR-a, ističu ugroženost značajnog dijela stanovnika kolektivnih centara. Na primjer, skoro dvije trećine anketiranih domaćinstava sadrži iznemogle osobe ili osobe koje su nekom drugom smislu socijalno ugrožene. Hronično bolesni, fizički nesposobni ili invalidi čine otprilike petinu tog stanovništva.

Nadalje, više od pola ispitanih domaćinstava su ženska domaćinstva i skoro jedna trećina ispitanika su samačka domaćinstva. Nažalost, više od 15% ispitanika su izjavili da su na neki način zaposleni, dok 70% ispitanika ima ograničena socijalna primanja.

Ipak, anketiranje je za ovu grupaciju istaklo mogućnosti trajnih rješenja. Ova populacija sadrži mnoge radno sposobne osobe jer 62% anketiranih spada u skupinu osoba u dobi od 18 – 64 godina. Važno je spomenuti da izvještaj također sadrži ključne preporuke kako nadležnim vlastima tako i vladama donatora i razvojnim agencijama.

UNHCR angažovan na rješavanju pitanja izbjeglih


Navid Husein (Naveed Hussain), predstavnik UNHCR-a u BiH, je u toku govora na prezentaciji apelirao na BiH vlasti da poduzmu potrebne radnje za zatvaranje kolektivnih centara u državi napominjući da rezultati anketiranja “potkrepljuju nužnost zalaganja UNHCR-a za potrebom iznalaženja sigurnih trajnih rješenja za ovu grupaciju ugroženih raseljenih osoba.

Usvajanje revidirane Strategije provedbe aneksa VII Daytonskog mirovnog sporazuma bi bio jedan važan korak ka tom cilju.” Anketiranje je obuhvatilo 21 centar diljem države i ispitana je 841 obitelj odnosno 2.212 osoba.

Mogu li organizacije civilnog društva uticati na promjene politike održivog povratka i integracije unutar lokalnih zajednica ?

Unija za održivi povratak i integracije BiH, organizovala je tematsku raspravu o tome koliko organizacije civilnog društva utiču na promjenu politike održivog povratka i integracije u lokalim zajednicama. Tom prilikom predsjednica Unije, Mirhunisa Zukić je izjavila:

„Podsjetila bih da je Strategija za implementaciju Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma izričita bila da lokalne vlasti preuzmu odgovornost, a da je država ta koja će izdvajati određena sredstva za održivi povratak putem Fonda za povratak i putem Komisije za izbjeglice BiH. Već imamo uveliko da lokalne vlasti implementiraju projekte državnih institucija, naravno, izdvajajući i svoja sredstva za održivi povratak. Mi smo, zahvaljujući projektu «Monitoring održivog povratka», finansiran od švicarske vlade i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, obišli 2.147 mjesnih zajednica i 50 opština, i ustanovili činjenično stanje – koliko je obnovljenih kuća, koliko ljudi živi, zašto se nisu vratili, itd..."
"Mi znamo da na nivou BiH nije riješen problem zdravstva, obrazovanja i drugih stvari koje su preduslov za održivi povratak. Razgovarajući sa lokalnim vlastima, imali smo priliku da se susretnemo sa 64 načelnika i gradonačelnika Mostara i Distrikta Brčko, razgovarajući o tome koje su njihove vizije u procesu buduće pomoći održivom povratku. Za nas je veoma važno da smo se mi, kao nevladine organizacije koje se bave ovim problemom, izorganizirale i sve NVO na nivou lokalne zajednice ujedinile. Jedan od najboljih primjera je opština Ključ gdje je 20 NVO različitog profila formiralo koordinaciono tijelo i kao takvo se predstavilo opštini i na taj način uticalo na poboljšanje života svih ljudi u opštini Ključ."

"Veoma je to teško jer ima preko 7.000 registriranih i aktivnih NVO, ali smo uspjeli da u svakoj od ovih opština koje implementiraju projekte državnog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, odnosno komisije, 57 naših predstavnika komunicira i radi u opštinskim komisijama na odabiru korisnika za rekonstrukciju kuća. Kakav je odnos prema tih ljudi prema nevladinim organizacijama, to je već neka druga tema. Ono što smo željeli da vam poručimo jeste da se mi lavovski borimo u proteklom periodu, ali nikada, od Dejtonskog sporazuma, kao što je ovih dana, jer politika je toliko uhvatila maha da je potpuno zanemarila najugroženiju kategoriju stanovnika, a to su beskućnici. U ovom momentu, u bazi podataka ima 45.000 porodica, pomnožite sa 3,5 – to je negdje oko 150.000 lica beskućnika, koji žive u BiH i koji imaju status raseljene osobe. Naš cilj je da pomognemo i lokalnim vlastima i da izlobiramo što više domaćih sredstava za jednu ovakvu namjenu“, zaključila je Zukić.

Problem povratnika teže je rješiti na lokalnom nivou - Zvornik

Zijad Nuhanović, Udruženja za održivi povratak "Podrinje" iz Zvornika:
"Koliko god bilo pokušaja da nevladine organizacije, odnosno cijeli sektor u BiH, ukažu na problem života povratničke populacije, to zaista ide mnogo, mnogo teže na lokalnom nivou nego što je na višim instancama. Naš primjer, s kojim se suočavamo u Zvorniku, je zaista jedan od najlošijih primjera. Sama činjenica da opština Zvornik, kada je u svom budžetu imala šest miliona KM, za nevladin sektor je izdvajala oko 60.000 KM. Danas, kad ima 17 miliona, izdvaja svega oko 15.000 KM."

"Dakle, to je odnos prema civilnom sektoru. Posebna poražavajuće u cijeloj ovoj situaciji u kojoj je BiH, a naročito prognanička populacija, što se na određen način vrši i diskriminacija, naročito za NVO koje se bave povratničkim pitanjima. To se direktno odnosi na naše udruženje. Nailazimo, kako na otpor u Opštini Zvornik od lokalne administracije, tako u Banja Luci kod Ministarstva za raseljena lica i izbjeglice Vlade RS", kaže Nuhanović i dodaje:

"To je nešto sa čime se mi suočavamo i nešto sa čime se moramo boriti. I borimo se, uprkos tome. Mi i dalje djelujemo i pokušavamo da na različite načine civilni sektor, odnosno građanstvo koje je naša ciljna grupa, alarmiramo i pokušavamo da im stavimo do znanja da je potrebno mnogo više i mnogo snažnije njihovo učešće u takozvanom građanskom aktivizmu kako bi se došlo do rješavanja njihovih elementarnih problema, tj. stvaranja normalnih uslova za život, odnosno svih deset stavki koje podrazumijeva Revidirana strategija za povratak.“

Gojko Pantić, udruženje povratnika Mostar :
"Kad je u pitanju povratak, to ide strahovito teško. Ljudi koji se vraćaju, dosta teško žive. Sami se snalaze. Nema zaposlenja, nema pomoći, ona je slaba, a bez toga teško je govoriti o održivosti povratka. Ovaj segment povratnika niko u lokalnim organima ne rješava, niti se sa povratnicima razgovara, jer njih nema u organima vlasti. Da bi povratnika bilo, neophodno je uključiti se u obnovu kuća. Ona je sada jako loša. Sredstva koja se izdvajaju su minimalna. Bez nekih radikalnih pomaka u ovom pravcu, povratak će biti zanemaren, a to se ne bi smjelo dozvoliti. Ovakvim tempom obnavljanja kuća, ovom nema kraja. I ono malo sredstava kojih ima, troše se nesrazmjerno."

"Ne može se jednako davati tamo gdje je 100-200 i tamo gdje je 600-700 kuća. Mora se tražiti drugi izlaz, okrenuti se isključivo od nacionalne osnove. Ovo se treba ispraviti ako želimo brži povratak, potrebno je uključivanje svih najodgovornijih u ovoj zemlji, da razmotre stanje i potrebe povratnika. Treba napraviti plan i program obnove svih kuća, ukoliko ova zemlja ne želi da se riješi tih ljudi koji ovdje žive vjekovima. Bez ovoga nema kvalitetnog rješavanja ove problematike. Na ovaj način bi se umirio i gnjev svih onih koji čekaju na obnovu kuća. A njih je dosta. Vlasti i Parlament trebaju reći šta će biti s onim ljudima čije kuće nisu obnovljene, dokle će biti podstanari, dokle će plaćati kiriju i kakva je njihova sudbina pod stare dane. Tu je potrebna pomoć države, sami ljudi ne mogu jer ne rade, nema industrije. Povratnici su malo ili nikako uključeni u rješavanje potreba infrastrukture, koja nije mala, a nije se godinama rješavala. A povratnika nema u strukturama vlasti, niti u nju mogu ući. Da bi se napravio pomak, treba tražiti određena rješenja kroz odredbe Izbornog zakona koji je velika prepreka za ulazak u vlast. Povratnicima se teško izboriti za kvotu od tri posto tamo gdje nema obnove i gdje nema povratka, a kroz sve zakone i Ustav piše da to treba činiti. Sve ovo što sam rekao o položaju povratnika može se poboljšati, ali je potrebno malo dobre volje. Treba se boriti – nema gdje nego kroz ovu instituciju", objašnjava Pantić

POVRATNICI IMAJU PRIORITET

U Zenici je održan dvodnevni skup o realizaciji projekata povratka. Ministar za raseljene osobe i izbjeglice Vlade FBiH, Edin Mušić, najavio je da će uputiti inicijativu u opštine i kantone da se za povratak izdvoji najmanje dva posto novca iz budžeta za 2010. godinu.

Skupu u Zenici , pored predstavnika kantonalnih ministarstava, prisustvovali su predstavnici Odbora za povratak Predstavničkog doma Parlamenta Federacije, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, UNHCR-a, CRS-a i UNDP-a. Podržan je prijedlog da se kontinuirano vrši razmjena informacija iz baza podataka o pruženoj pomoći povratnicima, u cilju sprečavanja korištenja neosnovane višestruke pomoći.

Osim prezentacije povratka u više kantona, obavljena je i prezentacija realizacije projekata kroz Fond za povratak BiH, a od strane UNHCR-a predstavljeni su rezultati istraživanja u kolektivnim centrima na području Federacije i alternativnom smještaju na području Republike Srpske.

Za dalju provedbu procesa povratka neophodno je kreditno zaduženje države, ukazao je resorni federalni ministar Edin Mušić:

„Potrebno je snažnije kreditno zaduženje države BiH po pitanju rješavanja Aneksa VII, odnosno povratka, jer u BiH prema ovim evidencijama ima još oko 115 hiljada raseljenih osoba. Od toga, u Federaciji ih imamo 49.320, s tim da je preko 30.000 onih koji su imali prebivalište na području RS.“

Učesnici skupa su upoznati da je u Republici Srpskoj donesen Zakon o porezu na nepokretnosti, pri čemu su resorna kantonalna ministarstva zadužena da u roku od 30 dana dostave svoje komentare o posljedicama primjene ovog zakona na raseljene osobe, izbjeglice i povratnike. Edin Mušić kaže:

„Ja ne bih sad posebno precizirao koliko će to imati neki negativni aspekt na raseljene osobe, odnosno na sam povratak. Koliko smo mi razumjeli Zakon i koliko su pravni eksperti iz naših ministarstava radili na njemu, on ne bi smio ugroziti pravo vlasništva. To ne smije, to je zagarantovano i Ustavom i svim drugim zakonima koji tretiraju ljudska prava, gdje je pravo na vlasništvo jedno od osnovnih temelja demokratskog svijeta. Mislim da ćemo tek za 10-15 dana još detaljnijih analiziranja sagledati ovo i o tome ćemo se posebno oglasiti i informisati javnost.“

Učesnici skupa su zauzeli stav da u postupku izvršenja budžeta, raseljena lica i povratnici imaju prioritet, odnosno da se tretiraju u nivou socijalne kategorije i boračke populacije.

U vezi pitanja pasivne registracije birača zaključeno je da se pri općinama hitno pristupi usaglašavanju spiskova raseljenih osoba sa biračkim spiskovima.

PROJEKTI ZA BRČKO DISTRIKT

U Brčko Distriktu planiraju da kompletan projekat obnove stambenog fonda završe do 2014. godine. Šta je urađeno do sada, govori predstojnica Odjela za raseljene osobe, izbjeglice i stambena pitanja u Vladi Brčko Distrikta, Branka Žilić- Đurić.

Intenzivna izgradnja - Brčko distrikt

Žilić Đurić: "Ove godine smo u Brčko Distriktu radili 328 objekata, što u sanaciji, što u rekonstrukciji. Rekonstrukcija je bila u dva projekta - isporuka građevinskog materijala – to su bila sredstva Vlade Brčko Distrikta i zajednički projekat koji se finansirao preko Fonda za povratak „Ključ u ruke“. Sanaciju smo obezbijedili u građevinskom materijalu za krovove u vrijednosti do 10.000 KM ili isplatom do 10.000 KM novčanih sredstava. Znači, svi projekti koji su bili u planu za ovu godinu su izvršeni i ovogodišnji plan će biti ispunjen."

RSE:
Za potrebe obnove, iz proračuna Brčko Distrikta u ovoj godini izdvojeno je 4,000.000 KM. Što se planira uraditi u narednoj godini?
Žilić Đurić: "Za iduću godinu planovi će biti opet zajednički projekti koji nisu realizovani u ovoj godini – to je ZP09 – 700.000 KM koje smo dobili preko Fonda za povratak. Za ovaj projekat mi smo odabrali korisnike, a raspisivanje tendera je u proceduri. To će biti realizovano u 2010. godini. Ostatak od CEB-a, treća faza – 17 kuća, također je u pripremi i biće realizovane u idućoj godini. To je ono što se tiče zajedničkih projekata koji su bili u ovim ranijim godinama. Što se tiče Vlade Brčko Distrikta, planirana sredstva su tri miliona KM u ovom planskom budžetu, a mi smo već ove godine odabrali korisnike. Radi se o nekih 115 korisnika za rekonstrukciju i isporuku građevinskog materijala. Za sanaciju je izašla i preliminarna lista sa 175 korisnika. Konačnu cifru ćemo znati kad istekne 15 zakonskih dana za prigovore."

RSE:
Iduće godine u Brčko Distriktu planira se obnoviti 300 stambenih objekata. Koliko još stambenih objekata čeka na obnovu?

Žilić Đurić
: Prema našim podacima, nekih 1600 aplikacija se može dovesti u status da se po ovom Zakonu može reagovati na obnovu tih kuća – uz dopunu dokumentacije. U sljedećem javnom pozivu za aplikacije koji će biti u januaru, svi građani koji budu ispunjavali kriterije i uvjete da se mogu podvesti pod odredbe Zakona, biće realizovani. U Brčkom je veći problem vlastitih ulaganja – radi se o građanima koji su imali su zahtjeve za rekonstrukciju ili sanaciju, a nisu mogli da dočekaju obnovu po propisanom redoslijedu, pa su obnavljali vlastitim sredstvima. Njihove aplikacije za nadoknadu tih sredstava ne mogu se po ovom Zakonu ispoštovati, ali bi Revidirana strategija Aneksa VII, koja je bila na Parlamentarnoj skupštini, a nije prošla, možda dala neku nadu. Ako se usvoji u ovoj ili idućoj godini, ti građani mogli bi biti obeštećeni za minimalne stambene uvjete kao i ostali što su dobijali. To je bila pomoć, znači niko nije dobio nadoknadu ratne štete.

U Brčko Distriktu prognoziraju da bi cjelokupna obnova u ratu oštećenog stambenog fonda mogla biti okončana do 2014. godine.

  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

XS
SM
MD
LG