Dostupni linkovi

Stavridis: Treba se bojati slabe, a ne jake Rusije


Džejms Stavridis
Džejms Stavridis

Treba se bojati slabe, a ne jake Rusije, piše u "Forin polisi" (Foreign Policy) Džejms (James) Stavridis, bivši komandant NATO snaga u Evropi. On smatra neosnovanim upozorenja Moskve da je svet ušao u novi Hladni rat. Stavridis dodaje da od Rusije još više brinu problemi u Evropi koji ugrožavaju njeno jedinstvo.

Upozorenje ruskog premijera Dmitrija Medvedeva na nedavnom Minhenskom forumu za bezbednost da se da je svet ušao u novi Hladni rat, jedan je od najdramatičnijih govora u istoriji ove konferencije koja se održava već decenijama.

Mnogi se sećaju da je Medvedev kao predsednik Rusije bio prijemčiviji nego sadašnji šef države Vladimir Putin. Međutim, očito je da je došao u Minhen sa zadatkom da prenese poruku Zapadu o poziciji Moskve.

Medvedev je rekao da se svet našao u novom Hladnom ratu i da ga 2016. godina podseća na 1962. (iako tada još nije bio rođen) kada je izbila Kubanska raketna kriza zbog koje se svet našao na ivici nuklearnog rata.

Stavridis piše da su mu mnogi ruski prijatelji i kolege rekli na konferenciji u Minhenu: “Moramo biti oprezni da ne bismo upali u Hladni rat”. Drugim rečima, to je prijateljsko upozorenje zbog zapadnih sankcija Rusijiu uvedenih povodom ilegalne invazije Ukrajine i aneksije Krima. Međutim, uz dužno poštovanje, većina neRusa to nije doživela kao pomirljiv ton već kao gotovo otvorenu pretnju.

“Mnogi su razumeli stav Rusa da ako stvari ne krenu po njihovoj zamisli (ukidanje sankcija, omogućavanje Asadu da vlada Sirijom, pokazivanje dubokog respekta prema Rusiji za kojim ona žudi) onda će ovaj novi Hladni rat postati nova normalnost”, ističe Stavridis.

Međutim, on smatra da svet nije ušao u novi Hladni rat, podsećajući da su u vreme stvarnog Hladnog rata milioni vojnika bili razmešteni u Evropi spremni da napadnu jedni druge a dve velike ratne flote širom sveta gonile jedna drugu nalik na film “Potera za Crvenim oktobrom”, sa ogromnim nuklearnim arsenalima koji su mogli da unište svet na dodir dugmeta.

Suštinski nije bilo dijaloga i saradnje između Sovjetskog Saveza i NATO. Dva bloka su na sve strane odmeravali snage u lokalnim, posredničkim ratovima.

Ne treba da se bojimo snage Rusije već pre njene slabosti – jer još ima moćnu armiju koju je spremna da upotrebi i više od sedam hiljada nuklearnih glava koje često pominje.

“Srećom nismo se vratili u to stanje. Međutim, budimo realistični u ocenjivanju poruke Moskve u Minhenu: ovo je režim pod velikim unutrašnjim ekonomskim pritiskom zbog niskih cena nafte u kombinaciji sa sankcijama. Rusija se suočava sa mnošto izazova od opadanja broja stanovnika, do velikih problema u korišćenju alkohola i droge, smanjenja životnog veka, ekonomske zavisnosti od izvoza energenata do nedostka transparentne demokratije – mada je u poslednje vreme zabeležen skroman demografski rast.

Ne treba da se bojimo snage Rusije već pre njene slabosti – jer još ima moćnu armiju koju je spremna da upotrebi i više od sedam hiljada nuklearnih glava (koje često pominje da bi podsetila na njihovo postojanje)”.

SAD ne treba da brinu zbog Rusije već Evrope zbog centrifugalnih sila koje razdiru najbližeg saveznika Vašingtona. Slaba ili pocepana EU je ozbiljan geopolitički korak unazad za SAD.

Stavridis dodaje da, iskreno govoreći, SAD ne treba da brinu zbog Rusije već Evrope zbog centrifugalnih sila u njoj koje neumoljivo razdiru najbližeg saveznika Vašingtona. Slaba ili pocepana EU je ozbiljan geopolitički korak unazad za SAD.

“Pitanje je, imajući u vidu slabosti Rusije i pretnjama oko Hladnog rata, zajedno sa evropskom nervozom i podelama, koji je najbolji kurs za SAD?”

Stavridis smatra da najpre treba ojačati NATO kao temelj bezbednosti u Evropi uprkos svim iskušenjima i nevoljama. Jačanje Severnoatlantske alijanse podrazumeva i prijem malene Crne Gore kao 29 članice na samitu NATO u Varšavi ovog leta.

Istovremeno, treba i dalje predočavati evropskim partnerima da je neophodno da odvajaju minimum od dva odsto svog bruto društvenog proizvoda za odbranu što je dogovoreno u okviru Severnoatlatnske alijanse, jer samo pet zemalja ispunjava taj kriterijum (SAD izdvajaju 3 procenta).

On dodaje da je nužno da se snage NATO na istoku Evrope rotiraju a ne da se šalju za stalno, zatim da se odlučno reaguje na upade Rusije na moru i vazduhu na teritoriji zemalja članica Alijanse, izvoditi vojne vežbe, pre svega u baltičkim zemljama i staviti u stanje pripravnosti vadzuhoplovne snage koje se mogu poslati u Poljsku u slučaju potrebe.

Stavridis smatra da Vašington mora da često šalje svoje najviše zvaničnike u Evropu da bi ojačao snažan osećaj jedinstva u NATO uveravajući u svoju podršku “nervozni stari kontinent” zbog ruskih poteza u Gruziji, Moldaviji i Ukrajini.

Po njegovom mišljenju, Vašington bi češće trebalo da izražava nadu u ostanak Velike Britanije u EU.

“Mi želimo ujedinjenu Evropu kao partnera SAD u globalnom poretku. Na kraju krajeva, Evropa ima 500 miliona stanovnika i veći bruto društveni proizvod od SAD. To ima umirujući efekat ali što je još važnije – jeste faktor odvraćanja od bilo kog budućeg ruskog avanturizma”.

Stavridis dodaje da SAD treba investira sa Evropom u sajber tehnologije. To znači ne samo u mere za odbranu od sajber napada (preko NATO Centra za izuzetnost u sajber bezbednosti lociranom u Estoniji), već i razne mehanizme kroz saradnju privatnog i javnog sektora kako bi se zaštitila privatnost a da se pri tom i dalje omogući globalni pristup internet.

On ističe da je na kraju veoma važno držati otvorene kanale komunikacije sa Kremljom. Razne forme dijaloga, pre svega između armija, mogu da smanji rizik od slučajnih incidenata. Nema potrebe da se srlja natrag u Hladni rat od koga niko neće imati koristi.

Na konferenciji u Minhenu, jedan ruski zvaničnik je pitao poljskog ministra inostranih poslova “koji je naš deo Evrope”, sugerišući da je znatan deo nekadašnje ruske zone uticaja postao deo NATO i EU. Poljski ministar je bez mnogo razmišljanja odgovorio: “Vaš deo Evrope je…Rusija”.

"NATO i SAD ne teže da upadnu u Rusiju. Moskva treba da dozvoli drugim zemljama da same odluče o putu kojim će ići. To je najbolji način da se izbegne da svet sklizne u novi Hladni rat”.

Stavridis naglašava da ni NATO niti SAD ne teže da upadnu u Rusiju.

“Naše kolege u Moskvi treba da dozvole drugim zemljama u Evropi da sami donesu odluke o putu kojim će ići. To je najbolji način da se izbegne da svet sklizne u novi Hladni rat”.

XS
SM
MD
LG