Trump kaže da je Musk ukinuo ograničenja za Starlink u Ukrajini

Vojnik postavlja satelitski internet sistem Starlink na položaju u blizini linije fronta u Donjeckoj oblasti, 16. oktobra.
Vojnik postavlja satelitski internet sistem Starlink na položaju u blizini linije fronta u Donjeckoj oblasti, 16. oktobra.

Usred sve veće kontroverze oko ograničenja upotrebe SpaceX-ovih satelitskih komunikacija u Ukrajini, na koje se ukrajinska vojska umnogome oslanja, američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je čelnik te kompanije Elon Musk ukinuo ograničenja pristupa za Kijev.

"Vratio je to", rekao je Trump novinarima 22. oktobra, nekoliko sati nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski za CNN potvrdio da njegova zemlja i dalje ima problema s korištenjem te usluge.

Ranije je glavni ukrajinski diplomata u Washingtonu za RSE izjavio da Kijev nije dobio nikakav odgovor ni od Pentagona ni od kompanije SpaceX. "Ograničenja brzine nisu ukinuta", rekao je Denis Sjenik, ukrajinski otpravnik poslova u SAD.

Zelenski je izrazio nadu da će o ovom pitanju razgovarati s američkim državnim sekretarom Marcom Rubiom u narednim danima. Rubio je ranije negirao da je Trump ili bilo ko iz američke administracije tražio izmjene u radu tih sistema.

Spor oko sistema Starlink i njegove verzije namijenjene vojnoj upotrebi Starshield pokrenuo je pitanja o tome ko je odobrio ograničenja, da li je Trumpova administracija unaprijed znala za njih, te kako su te promjene uticale na mogućnost Ukrajine da se brani od ruskih napada.

Delegacija američkog Kongresa, koja je nedavno posjetila Kijev, navela je da su ta ograničenja oslabila ukrajinsku protivvazdušnu odbranu i ugrozila američko osoblje.

Prekidi u radu satelitskog sistema Starshield, vojne verzije usluge Starlink kojom upravlja SpaceX i na koju se Kijev u velikoj mjeri oslanja u odbrani od ruskih zračnih napada, učinili su Ukrajinu posebno ranjivom otkako su prvi put prijavljeni 13. i 14. oktobra.

Rusija izvela nove napade na Ukrajinu

Rusija je 22. oktobra izvela tri talasa napada balističkim projektilima na Kijev, izjavio je Zelenski, navodeći da su pogođeni stambene zgrade, energetski objekti, željeznička stanica i infrastruktura metroa, tržni centri, poslovni objekti, kao i jedan manastir.

Ukrajinski predsjednik je dodao da je Rusija na Ukrajinu ispalila 21 projektil, pri čemu je, prema potvrđenim podacima, dvoje ljudi smrtno stradalo, a 34 osobe su povrijeđene – među kojima i petoro djece – u Kijevu i drugim dijelovima zemlje.

Ruski napadi uslijedili su samo nekoliko sati nakon što je specijalni izaslanik SAD-a Steve Witkoff o unapređenju mirovnog procesa razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kojeg je nazvao "humanitarcem".

Putin je 22. pktobra rekao da je Rusija pristala na nastavak posustalih trilateralnih mirovnih pregovora s Ukrajinom, uz posredovanje Sjedinjenih Država, ali nije bilo naznaka da je Kremlj spreman ublažiti svoje zahtjeve.

'Sve je mrtvo': Ukrajina oslobađa naselja u Dnjepropetrovskoj oblasti, ali su sela razorena

No media source currently available

Ruski predsjednik je izjavio da će cilj Moskve na pregovorima biti osiguravanje "bezbjednosti Rusije", što je termin koji ruski zvaničnici često koriste kako bi opravdali rat protiv Ukrajine, istovremeno težeći teritorijalnim dobicima.

On je ponovo, bez ikakvog osnova, da su ukrajinske teritorije pod ruskom okupacijom zapravo ruska teritorija, čime je, čini se, ponovio svoj dugogodišnji zahtjev za potpunom kontrolom nad ukrajinskom regijom Donjeck, koju ruske snage na bojnom polju nisu uspjele u potpunosti zauzeti.

"Tokom noći stanovnici Kijeva čuli su kako zaista zvuči ruski 'humanizam'", napisao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha na X. "Popuštanje, servilnost i laskanje neće zaustaviti ovaj rat. Samo snaga hoće", dodao je.

Witkoff je Putina nazvao "humanitarcem" 22. oktobra, nakon što je Kremlj oslobodio američkog državljanina Stephena Hubbarda. Ovaj 74-godišnji bivši nastavnik proveo je više od četiri godine u ruskom zatvoru, nakon što je na suđenju iza zatvorenih vrata osuđen zbog plaćeničkog djelovanja. Njegova porodica osporava te optužbe.

"Putin se igra", rekao je Zelenski za CNN, reagujući na Witkoffov komentar upućen ruskom predsjedniku. "On se igra životima drugih ljudi."

Pitanje američkih državljana koji se nalaze u ruskim zatvorima postalo je značajna politička tema posljednjih godina. Mnogi smatraju da su ti slučajevi dio šire prakse u kojoj Moskva koristi Amerikance kao sredstvo pritiska u širim geopolitičkim sukobima.

Oslabljena protivzračna odbrana

Bivši specijalni savjetnik vrhovnog komandanta Oružanih snaga Ukrajine i sadašnji predsjednik Američkog univerziteta u Kijevu Dan Rice rekao je za RSE da se u ovoj kontroverzi ispreplelo nekoliko odvojenih pitanja: razmjena obavještajnih podataka, ograničenja brzine satelitske komunikacije i isporuke presretača za protivzračne sisteme Patriot.

Rice je rekao da smatra da je Rubio mislio na razmjenu obavještajnih podataka kada je insistirao na tome da Sjedinjene Države nisu prekinule pomoć Ukrajini.

"Obavještajni podaci su razmjenjivani", rekao je Rice, dodajući da je tehnički kvar spriječio da upozorenja o zračnim napadima stignu na telefone građana. "Ako državni sekretar Rubio kaže da nije bilo prekida u razmjeni obavještajnih podataka - vjerujem mu."

Ova razlika je važna jer nastavak razmjene obavještajnih podataka ne znači nužno da satelitska povezanost nije bila narušena.

Tokom brifinga 21. oktobra, saradnik demokratskih senatora koji se nedavno vratio iz Kijeva rekao je da je delegacija svjedočila dolasku ruskih dronova i projektila prema glavnom gradu, uz neuobičajeno malo vremena za prethodno upozorenje.

Saradnik je rekao da su ograničenja sistema Starshield bila na snazi tokom posjete delegacije od 13. do 16. oktobra i da je delegacija procijenila kako su ona ugrozila i ukrajinske civile i američko osoblje.

Ruski dronovi Shahed na mlazni pogon, koji mogu letjeti brzinom od 280 milja na sat ili većom, predstavljali su poseban izazov. Prema izvještajima, ograničenja brzine za Starshield u početku su bila postavljena na oko 60 milja na sat, a kasnije na 100 milja na sat, što znači da bi sistem mogao izgubiti vezu s objektima koji se kreću većom brzinom.

Rubio negira ulogu SAD-a

Govoreći 21. oktobra u Mumbaiju, Rubio je naglasio da su Starlink i Starshield odvojeni sistemi.

Starlink je komercijalna satelitska internetska usluga koja se može koristiti i za navođenje dronova, rekao je, dok je Starshield specijalizirani odbrambeni proizvod koji se prodaje i kojim se upravlja putem Ministarstva odbrane SAD-a.

Rubio je rekao da nije pročitao izvještaj The Wall Street Journala u kojem se navodi da je Musk naredio usporavanje sistema. Negirao je da su Trump ili drugi američki zvaničnici zatražili promjene ili unaprijed znali za tu odluku.

Ni "predsjednik Sjedinjenih Država ni bilo ko u našem sistemu nikada nisu zatražili da se izvrše bilo kakve promjene u tom sistemu", rekao je Rubio.

On je ustvrdio da vlada ne može određivati kako će privatna kompanija upravljati komercijalnim proizvodom, istovremeno priznajući da Starshield funkcioniše prema drugačijim aranžmanima jer se nabavlja za potrebe vlade.

Kongres traži odgovore

Demokrate i neki republikanci pozvali su na pokretanje istraga o usporavanju sistema.

Senator Adam Schiff iz Kalifornije napisao je na društvenim mrežama da su oprečne tvrdnje razlog za pokretanje potpune istrage u Senatu te pozvao Muska da svjedoči pod zakletvom. Senator Ruben Gallego iz Arizone također je pozvao Muska da dobrovoljno objasni tu odluku.

Senator Chris Coons iz Delawarea rekao je da Musk ne bi smio imati moć da utječe na ishod rata "jednim pritiskom na prekidač", dok je senatorica Elizabeth Warren iz Massachusettsa upozorila na rizike koje nosi situacija u kojoj jedan rukovodilac privatne kompanije praktično određuje američku vanjsku politiku.

Zastupnik Ami Bera, demokrata iz Kalifornije, rekao je da je usporavanje sistema "paraliziralo ukrajinsku odbranu i ugrozilo živote nevinih ljudi", pozivajući Kongres da utvrdi ko je to odobrio i da odgovorne pozove na odgovornost. Republikanski zastupnik Brian Fitzpatrick iz Pennsylvanije također je pozvao na istragu.

Odvojeno od toga, dvostranačka grupa od gotovo dvadeset članova Predstavničkog doma pozvala je Trumpa da izvrši pritisak na Muska kako bi Ukrajini omogućio korištenje sistema Starlink za gađanje ruskih lokacija za lansiranje projektila unutar Rusije.

"Ako Ukrajina ne može pouzdano presretati ruske 'strijele', mora biti u stanju pogoditi 'strijelca'", napisali su zakonodavci u pismu poslanom 21. oktobra, tvrdeći da Ukrajina mora imati mogućnost uništavanja lansera koji se koriste za napade na njene gradove.

Inicijativu je predvodio republikanski zastupnik Joe Wilson iz Južne Karoline, a uključivala je sedam republikanaca i 16 demokrata. Zakonodavci su naveli da bi omogućavanje Ukrajini šireg pristupa moglo spasiti živote i dati ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu veće poticaje za pregovore.

Delegacija Senata također je izrazila zabrinutost zbog drugih kašnjenja u američkoj pomoći, uključujući presretače za sisteme Patriot, koje su, prema izvještajima, platile članice NATO-a, ali još nisu prebačeni Ukrajini. Saradnik je rekao da je odbor odobrio nekoliko transfera vojne opreme iz trećih zemalja, ali da nije vidio da su presretači dospjeli u ukrajinske zalihe.

Želite podijeliti informacije sa nama? Kontaktirajte nas na:

Možete nam poslati dokaze ili informacije koje mogu pomoći našim istraživanjima. Ovdje pročitajte smjernice za povjerljivu komunikaciju.

​
XS
SM
MD
LG