Dostupni linkovi

Crnogorska pravoslavna crkva i Srpska pravoslavna crkva su prethodnih godina razmijenile više desetina međusobnih sudskih tužbi od kojih se najveći broj odnosi na uzurpiranje imovine i ometanje posjeda. Da li se ovim tužbama može razriješiti pitanje statusa pravoslavnih crkvi u Crnoj Gori?

Više desetina tužbi je podnijela Mitropolija Srpske pravoslavne crkve protiv pripadnika Crnogorske pravoslavne crkve. Svega par je okončano u korist Mitropolije. Pravni zastupnik Mlađen Mićović kaže da Mitropolija ne vodi postupak protiv Crnogorske pravoslavne crkve jer tu instituciju ne priznaje, ali vodi postupke protiv pojedinaca:

"Mitropolija crnogorsko-primorska pošto ne računa da ima posla sa normalnom crkvenom institucijom jer je ne priznaje za normalnu. Doduše, postoje procesi i sporovi koje je Mitropolija crnogorsko-primorska uputila protiv pojedinaca, lica koja nasilno upadaju u hramove Mitropolije crnogorsko primorske i tih sporova ima više, možda destina, možda i više od desetine, ali uglavnom se sporovi vode između Mitropolije i određenih lica imenom i prezimenom."


Sve te tužbe završavaju u fijokama pošto je jedan od načina da se to pitanje stavi ad akta i da se razriješava zato što je ono u etičkom smislu veoma delikatno i državni organi očito se dobro ne snalaze.
Na drugoj strani, pravni zastupnici Crnogorske pravoslavne crkve podnijeli su 18 tužbi protiv Mitropolije Srpske pravoslavne crkve i to po pitanju imovine jer smatraju da je Srpska pravoslavna crkva na nepravni način došla u posjed mnogih objekata. Nijedan od tih postupaka nije sudski riješen, kaže Stevo Vučinić, predsjednik Odbora za promociju Crnogorske pravoslavne crkve i naglašava da su neki postupci vraćeni na ponovno suđenje:

"Imamo utisak da sve te tužbe završavaju u fijokama pošto je jedan od načina da se to pitanje stavi ad akta i da se razriješava zato što je ono u etičkom smislu veoma delikatno i državni organi očito se dobro ne snalaze, a nemaju ni previše volje da to pitanje razriješe na način koji se praktikuje u svim uređenim, pravnim državama."


Advokat Mitropolije Mlađen Mićović kaže da se problemi između Mitropolije crnogorsko-primorske i Crnogorske pravoslavne crkve mogu riješiti jedino u okviru zakonodavne vlasti. To je, po Mićoviću, problem između crkve i države:

Sudovi rješavaju konkretna pitanje ili konkretne slučajeve na nekom opštem planu ipak to sudovi ne mogu da riješe zato što nijesu ni pozvani to da rješavaju nego to mora da riješi zakonodavna vlast u nekoj vrsti kontakata sa najvišom crkvenom vlašću.
"Sudovi rješavaju konkretna pitanja ili konkretne slučajeve na nekom opštem planu, ipak to sudovi ne mogu da riješe zato što nijesu ni pozvani to da rješavaju nego to mora da riješi zakonodavna vlast u nekoj vrsti kontakata sa najvišom crkvenom vlašću. Dok se to ne obezbijedi mi ćemo imati neko stanje priličnog bezakonja i stalnih sporenja kako između crkve i države tako i između crkve i neovlašćenih upadača u imovinu crkve."

Odgovarajući na pitanje da li se rješavanjem pomenutih tužbi može razriješiti status pravoslavnih crkvi u Crnoj Gori, odnosno pitanja imovine, Stevo Vučinić kaže da je to nemoguće zato što država dijeli suverenitet nad teritorijom Crne Gore sa beogradskom Patrijaršijom i ima dovoljno političke moći da se ne riješava to pitanje:

"U uređenom pravnom sistemu to bi bilo sve razriješeno. Međutim, u pravnim sistemima ovakvih država u tranziciji kao što smo mi, u kojima jedna organizacija koja sebe naziva crkvom, beogradska Patrijaršija, danas raspolaže sa dobrim dijelom suvereniteta na teritoriji Crne Gore, ona dijeli suverenitet sa državnom administracijom Crne Gore, ima dovoljno političke moći da na sve moguće načine prisili državnu administraciju i ne riješava to pitanje, uključujući i sudsku, tako da su sudovi u jednom dijelu nemoćni i imam utisak da državna administracija pokušava to pitanje da razriješi, ali nema snage da ga riješi, ponavljam, zato što dijeli suverenitet nad teritorijom Crne Gore, sa beogradskom Patrijaršijom koju ozbiljno u tom poslu pomaže država Srbija."
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG