Dostupni linkovi

Srednjoškolci o EU: Sedište je u Londonu, neće biti rominga, ješćemo uvoznu hranu


Ilustrativna fotografija
Ilustrativna fotografija
Učenici u školama u Srbiji vrlo su loše informisani o Evropskoj uniji i uglavnom negativno gledaju na tu zajednicu, pokazalo je poslednje istraživanje među srednjoškolcima. Mnogi od njih veruju da su Švajcarska i Norveška članice EU, kao i da bi članstvom Srbija izgubila kulturni identitet.

Tri četvrtine učenika beogradskih srednjih škola svoje znanje o Evropskoj uniji ocenilo je od dvojke do trojke, na skali do pet, čak 25 odsto ispitanih izjasnilo se da ne želi da se informiše o njoj, dok bi samo trećina volela da sazna više.

Neki od đaka u srednjim školama u centru Beograda rekli su za RSE da se o EU najčešće informišu preko medija.
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:46 0:00
Direktan link

Istraživanje studentskog udruženja BEUM i Centra za slobodne izbore i demokratiju pokazalo je da skoro polovina srednjoškolaca ne zna da Srbija ima Kancelariju za evropske integracije, kao i da vrlo malo znaju o evropskim institucijama. Svaki drugi đak smatra da je Savet Evrope telo Evropske unije, kao i da je Međunarodni sud u Hagu organ EU.

Jelena Milić, direktorka Centra za evroatlantske studije, kaže za RSE da ovi podaci ne iznenađuju obzirom na odnos države prema pitanju Evropske unije.

“Problem je društvo, pre svega političari na vlasti koji su uvek odbijali da se suštinski javnosti objasni zašto Srbija treba da ide u Evropsku uniju i šta tačno ona predstavlja. Priča se o tehničkim detaljima do mere da to biva kontraproduktivno, a izgubili smo iz vida osnovne postulate savremenih demokratija koji su fundament sistema svih članica EU. Od poštovanja ljudskih i manjinskih parava do slobodnog tržišta…”

Najbolje znanje učenici su pokazali kada se radi o osnovnim podacima, koji su često u medijima, da je poslednja u Evropsku uniju ušla Hrvatska, da ukupno ima 28 zemalja članica, i da joj je glavno sedište u Briselu. Da je Švajcarska članica EU reklo je 24 odsto učenika, dok je 19 odsto isto reklo za Norvešku.

Srbijanka Turajlić, bivša profesorka Beogradskog univerziteta, smatra da je i neznanjem o Evropskoj uniji potvrđeno nefunkcionalno školstvo u Srbiji.

“Školstvo bi trebalo da bude radikalno drugačije, pa u kontekstu toga i znanje o Evropskoj uniji. Uverena sam da bi na koju god temu da se uradi anketa podjednako bili zaprepašćeni neznanjem. Tako da ne mislim da je ovo upereno protiv EU. Nego je školstvo takvo da se oni ne interesuju ni za šta, pa ni za to. To je jednostavno nebriga države o školstvu.”

Generacija koja trenutno završava srednju školu do kraja pregovora sa Evropskom unijom predstavljaće novu društvenu snagu koja će dati konačno mišljenje o članstvu Srbije u toj zajednici. Negativne asocijacije sadašnjih srednjoškolaca na EU su gubitak kulturnog identiteta, što smatra 15 odsto đaka, i rast nezaposenosti koji očekuje 5.6 odsto ispitanih.
Učenike jedne od beogradskih škola pitali smo da li su za ulazak Srbije u EU.
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:36 0:00
Direktan link

Profesorka Srbijanka Turajlić kaže da su rezervisani stavovi đaka o Evropi prvenstveno posledica načina na koji vlast interpretira pitanje evrointegracija.

“Kada god se pomene Evropska unija priča se o fondovima koji će nam biti dostupni. Pa svi EU doživljavaju kao neku vrstu kasice prasice iz koje će da teku pare. Dok se god to bude gledalo i predstavljalo kao izvor novca logično je da će ljudi biti zabrinuti zašto pare ne stižu.”
Jelena Milić
Jelena Milić
Jelena Milić zaključuje da je neznanje o Evropskoj uniji pogubno i da se mladima mora objasniti evropska budućnosti Srbije.

“To je nešto što bi politički establišment i ovdašnje obrazovanje po svaku cenu trebalo da prenesu sadašnjim generacijama. Ako izgubimo mogućnost evropskih integracija mogli bi da postanemo država koja propada. Kao što se upravo dešava sa Ukrajinom.”

Prema istraživanju BEUM-a i CESID-a, ukoliko bi se sada glasalo o članstvu Srbije u Evropskoj uniji protiv bi bilo 38.4 odsto učenika, za učlanjenje bi bilo 25.8, dok na referendum ne bi izašlo 20.5 odsto.
XS
SM
MD
LG