Dostupni linkovi

Sve RFE/RL stranice
logotip stranice logotip stranice
Prethodni Naredni
Vanredno
Vijesti

Američki ambasador u BiH odao počast žrtvama genocida u Srebrenici

Ambasador Murphy polaže cvijeće u Memorijalnom centru Potočari
Ambasador Murphy polaže cvijeće u Memorijalnom centru Potočari

Ambasador Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Bosni i Hercegovini (BiH) Michael Murphy odao je počast žrtvama genocida u Srebrenici, te naveo kako se još traga za nestalima a vodeći političari u Republici Srpskoj (RS) pokušavaju poreći genocid.

Ambasador Murphy je prvu zvaničnu posjetu Srebrenici započeo je polaganjem cvijeća na spomen obilježje u Memorijalnom centru Potočari, te prošao pored mezara kroz kompleks Memorijalnog centra.

Nakon toga, sastao se s majkama iz udruženja koja okupljaju preživjele žrtve genocida.

"Sjedinjene Američke Države su cijelo ovo vrijeme pružale podršku u našoj borbi da se dođe do istine i pravde. Svoje stavove ponovile smo danas novom američkom ambasadoru u Bosni i Hercegovini, od kojeg očekujemo da nastavi na putu svojih prethodnika i Vlade SAD", kazala je za Radio slobodna Evropa Munira Subašić, predsjednica Udruženja Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa.

Murphy je u izjavi objavljenoj na web stranici američke ambasade u BiH poručio da se poklanja žrtvama genocida u Srebrenici, "jednog od najmračnijih događaja u novijoj istoriji Evrope".

"Sjedinjene Američke Države neće nikada zaboraviti. Počast odajemo žrtvama - više od 8.000 Bošnjaka, muškaraca i dječaka, koji su ovdje ubijeni u julu 1995. godine", navodi se u izjavi Murphyija.

Mjesta ratnih užasa u BiH prije 30 godina i danas

Prije

Fabrika akumulatora u Potočarima, nekoliko kilometara od Srebrenice, bila je mjesto gdje je bio smješten holandski bataljon. U julu 1995.godine, nakon ulaska Vojske Republike Srpske u Srebrenicu, Holanđani su unutar fabrike pustili oko 5.000 ljudi koji su došli iz Srebrenice, dok je više od 20.000 ostalo van baze. Slika lijevo je iz 2000. godine sa obilježavanja godišnjice genocida, slika desno iz 2022.

Poslije

BOSNIA SREBRENICA Potocari / 30 years of war project, do not use
1/10

Fabrika akumulatora u Potočarima, nekoliko kilometara od Srebrenice, bila je mjesto gdje je bio smješten holandski bataljon. U julu 1995.godine, nakon ulaska Vojske Republike Srpske u Srebrenicu, Holanđani su unutar fabrike pustili oko 5.000 ljudi koji su došli iz Srebrenice, dok je više od 20.000 ostalo van baze.

Slika lijevo je iz 2000. godine sa obilježavanja godišnjice genocida, slika desno iz 2022.
Više sadržaja Prikaži manje

Prije

Danas je fabrika Memorijalni centar, a na zidovima i dalje stoje grafiti UN-ovih vojnika o dešavanjima iz jula 1995. Uoči rata u BiH, Fabrika akumulatora je, površinski, sa 120.000 metara kvadratnih bila najveća u istočnoj Bosni. Potpuno je uništena tokom 1992. godine. Slika lijevo je iz 2000. godine sa obilježavanja godišnjice genocida, slika desno iz 2022.

Poslije

BOSNIA SREBRENICA Potocari / 30 years of war project
2/10

Danas je fabrika Memorijalni centar, a na zidovima i dalje stoje grafiti UN-ovih vojnika o dešavanjima iz jula 1995. Uoči rata u BiH, Fabrika akumulatora je, površinski, sa 120.000 metara kvadratnih bila najveća u istočnoj Bosni. Potpuno je uništena tokom 1992. godine.

Slika lijevo je iz 2000. godine sa obilježavanja godišnjice genocida, slika desno iz 2022.
Više sadržaja Prikaži manje

Prije

Kuća u Pionirskoj ulici u Višegradu. Zločin u Pionirskoj ulici u Višegradu dogodio se 14. juna 1992. kada je 72. višegradskih Bošnjaka zatvoreno u kuću Sumbule Zebe, a kuća je potom zapaljena. Najmlađa žrtva bila je stara samo dva dana. Posmrtni ostaci ubijenih do sada nikada nisu pronađeni. Za ovaj zločin pravosnažnom presudom u Haškom tribunalu osuđeni su Milan Lukić na doživotnu kaznu zatvora i Sredoje Lukić na 27 godina zatvora. Jedna od preživjelih svjedočila je protiv Lukića u Hagu. Kuća je obnovljena prije dvije godine. Slike kuće su iz 1997. i 2022.

Poslije

Pioneer street house, Visegrad, a place of the murder od Bosniaks during the war before/after project 30 years of war
3/10

Kuća u Pionirskoj ulici u Višegradu.

Zločin u Pionirskoj ulici u Višegradu dogodio se 14. juna 1992. kada je 72. višegradskih Bošnjaka zatvoreno u kuću Sumbule Zebe, a kuća je potom zapaljena. Najmlađa žrtva bila je stara samo dva dana. Posmrtni ostaci ubijenih do sada nikada nisu pronađeni. Za ovaj zločin pravosnažnom presudom u Haškom tribunalu osuđeni su Milan Lukić na doživotnu kaznu zatvora i Sredoje Lukić na 27 godina zatvora. Jedna od preživjelih svjedočila je protiv Lukića u Hagu.

Kuća je obnovljena prije dvije godine.

Slike kuće su iz 1997. i 2022.
Više sadržaja Prikaži manje

Prije

Rudnik Omarska je početkom rata 1992. bio logor za zatvaranje i mučenje bošnjačkog i hrvatskog stanovništva sa područja Prijedora. Logor su organizovale lokalne vlasti, predvođene Srpskom demokratskom strankom. U logoru je od maja do augusta 1992. bilo zarobljeno oko 6.000 građana nesrpske nacionalnosti. Oko 700 ih je ubijeno. U logoru je boravilo i 37 žena i 28 maloljetnika. Logor je zatvoren u augustu 1992., nakon što su ga posjetili strani novinari i napravili snimke neuhranjenih zatvorenika koje su obišle svijet. Rudnik Omarska je sada u vlasništvu Mittal Steel korporacije. Vlasnici su željeli odati počast žrtvama izgradnjom memorijalnog centra, ali su se toj inicijativi suprotstavili predstavnici lokalne vlasti. Novinarima RSE bilo je dozvoljeno slikati samo zloglasnu Bijelu kuću, u kojoj su logoraši mučeni do smrti. Slike: 1992. i 2022.

Poslije

Bijela kuca, Omarska, concentration camp, Bosnia Herzegovina
4/10

Rudnik Omarska je početkom rata 1992. bio logor za zatvaranje i mučenje bošnjačkog i hrvatskog stanovništva sa područja Prijedora.

Logor su organizovale lokalne vlasti, predvođene Srpskom demokratskom strankom. U logoru je od maja do augusta 1992. bilo zarobljeno oko 6.000 građana nesrpske nacionalnosti. Oko 700 ih je ubijeno. U logoru je boravilo i 37 žena i 28 maloljetnika.

Logor je zatvoren u augustu 1992., nakon što su ga posjetili strani novinari i napravili snimke neuhranjenih zatvorenika koje su obišle svijet.

Rudnik Omarska je sada u vlasništvu Mittal Steel korporacije. Vlasnici su željeli odati počast žrtvama izgradnjom memorijalnog centra, ali su se toj inicijativi suprotstavili predstavnici lokalne vlasti. Novinarima RSE bilo je dozvoljeno slikati samo zloglasnu Bijelu kuću, u kojoj su logoraši mučeni do smrti.

Slike: 1992. i 2022.
Više sadržaja Prikaži manje

Prije

Stari most u Mostaru je srušen je 9. novembra 1993. godine, a sam trenutak rušenja snimile su televizijske kamere. Pretresno vijeće u slučaju "Prlić i ostali" je zaključilo da su snage Hrvatskog vijeća obrana počinile bezobzirno razaranje, ali su naveli da je most bio legitiman vojni cilj. Slika lijevo je iz 1993. a slika desno iz 2019.

Poslije

Mostar Old bridge DO NOT USE before after 30 years of war
5/10

Stari most u Mostaru je srušen je 9. novembra 1993. godine, a sam trenutak rušenja snimile su televizijske kamere. Pretresno vijeće u slučaju "Prlić i ostali" je zaključilo da su snage Hrvatskog vijeća obrana počinile bezobzirno razaranje, ali su naveli da je most bio legitiman vojni cilj.

Slika lijevo je iz 1993. a slika desno iz 2019.
Više sadržaja Prikaži manje

Prije

Most je obnovljen i otvoren 23. jula 2004.godine.  

Poslije

Mostar the Old bridge DO NOT USE 30 years of war
6/10

Most je obnovljen i otvoren 23. jula 2004.godine.

 
Više sadržaja Prikaži manje

Prije

Sagrađen je 1566.godine u vrijeme Sulejmana Veličanstvenog. U to vrijeme je bio najveća lučna konstrukcija na svijetu. Ima luk širok 4 metra i 30 metara dug iznad rijeke Neretve. Nalazi se na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine. Slika lijevo je iz 2004. godine, a desno iz 2022.

Poslije

Mostar the Old bridge / before and after project/ 30 years of war
7/10

Sagrađen je 1566.godine u vrijeme Sulejmana Veličanstvenog. U to vrijeme je bio najveća lučna konstrukcija na svijetu. Ima luk širok 4 metra i 30 metara dug iznad rijeke Neretve. Nalazi se na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine.

Slika lijevo je iz 2004. godine, a desno iz 2022.
Više sadržaja Prikaži manje

Prije

Sarajevska vijećnica je u noći između 25. i 26. augusta 1992. pogođena artiljerijskim projektilima sa položaja Vojske Republike Srpske iznad Sarajeva. Uništeno je oko dva miliona jedinica bibliotečkog fonda. Slika lijevo je iz 1992. godine, a desno iz 2012.  

Poslije

Sarajevo City Hall - 30 years of war
8/10

Sarajevska vijećnica je u noći između 25. i 26. augusta 1992. pogođena artiljerijskim projektilima sa položaja Vojske Republike Srpske iznad Sarajeva. Uništeno je oko dva miliona jedinica bibliotečkog fonda.

Slika lijevo je iz 1992. godine, a desno iz 2012.

 
Više sadržaja Prikaži manje

Prije

Obnova je počela 1996. godine, a završena 2014. godine. Kompletna rekonstrukcija je urađena po originalnoj dokumentaciji. Vijećnica je svečano otvorena 20. aprila 1896. godine, a korištena je za upravne i administrativne svrhe. Poslije Drugog svjetskog rata se u njoj nalazio bibliotečki fond Narodne biblioteke.  Slika lijevo je iz 1992. godine, a desno iz 2022.

Poslije

Sarajevo City Hall, after reconstruction 30 years of war project
9/10

Obnova je počela 1996. godine, a završena 2014. godine. Kompletna rekonstrukcija je urađena po originalnoj dokumentaciji. Vijećnica je svečano otvorena 20. aprila 1896. godine, a korištena je za upravne i administrativne svrhe. Poslije Drugog svjetskog rata se u njoj nalazio bibliotečki fond Narodne biblioteke. 

Slika lijevo je iz 1992. godine, a desno iz 2022.
Više sadržaja Prikaži manje

Prije

Danas se koristi u svečanim prilikama na državnom i gradskom nivou, za promociju događaja iz kulture, umjetnosti i privrede, uz stalnu i povremene muzejske postavke. Tu se održavaju i sjednice Gradskog vijeća. Datum slike lijevo nije precizno utvrđen, a slika poslije datira iz 2016. godine.

Poslije

Sarajevo City Hall, Bosnia, 30 years of war
10/10

Danas se koristi u svečanim prilikama na državnom i gradskom nivou, za promociju događaja iz kulture, umjetnosti i privrede, uz stalnu i povremene muzejske postavke. Tu se održavaju i sjednice Gradskog vijeća.

Datum slike lijevo nije precizno utvrđen, a slika poslije datira iz 2016. godine.
Više sadržaja Prikaži manje
Prethodni slajd
Naredni slajd

Ambasador je podsjetio na činjenicu da su Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud pravde ustanovili činjenice u vezi sa Srebrenicom.

"Potrebno ih je ponavljati, jer dok porodice žrtava i dalje tragaju za tijelima svojih najmilijih, očeva i sinova, traju nastojanja predvođena od strane najistaknutijih političkih aktera u Republici Srpskoj da poreknu ono što se desilo u Srebrenici i veličaju one koji su odgovorni za počinjene užase", istakao je.

Dodao je da nikakvo poricanje, mural niti spomenik ne mogu to promijeniti.

Ambasador SAD-a u BiH danas će posjetiti i zvaničnike Opštine Srebrenica.

Izrečeno više od 700 godina zatvora

Više od 8.000 većinom bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijeno je u genocidu u Srebrenici u julu 1995. godine. Protjerano je više od 40.000 ljudi među kojima se mnogi nikada nisu vratili u prijeratne domove.

U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do danas je ukopano više od 6.650 žrtava, a na drugim lokacijama više od 230. Prema podacima Instituta za nestale osobe BiH, još uvijek se traga za oko 1.200 žrtava.

Iz Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari navode da je više od pedeset osoba osuđeno na više od 700 godina zatvora za zločine počinjene u Srebrenici.

Pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove u Den Haagu, nasljedniku Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, 8. juna je donesena posljednja u nizu presuda za genocid u Srebrenici protiv Ratka Mladića, vođe vojske bosanskih Srba tokom rata 1992-1995.

Na doživotne kazne zatvora za genocid u Srebrenici osuđeni su i Ljubiša Beara, bivši načelnik za sigurnost Glavnog štaba (GŠ) Vojske Republike Srpske (VRS), Zdravko Tolimir, bivši pomoćnik komandanta za obavještajno-sigurnosne poslove GŠ VRS-a, te Vujadin Popović, načelnik sigurnosti Drinskog korpusa VRS-a.

Srebrenica: Svaka fotografija je neispričana priča

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) donio je 2001. prvu presudu u kojoj su zločini u Srebrenici presuđeni kao genocid u predmetu protiv bivšeg generala VRS-a Radislava Krstića. Prvostepeno je osuđen na 46 godina zatvora, a u drugostepenom postupku kazna je smanjena na 35 godina i preinačena u “učestvovanje i pomaganje u genocidu".

Na internetskoj stranici Memorijalnog centra Srebrenica – "Genocid u Srebrenici kroz presude krivičnih sudova" navodi se da od 20 presuda MKSJ-a za zločine počinjene u Srebrenici, sedam uključuje i presude za genocid.

Dalje se navodi da je Sud BiH donio 25 presuda za zločine počinjene u Srebrenici. Od tog broja, 13 presuda odnosi se na zločin genocida.

​
XS
SM
MD
LG