Dostupni linkovi

Politika i socijala isterali studente na ulice


Protesti studenata u Beogradu, oktobar 2011.
Protesti studenata u Beogradu, oktobar 2011.
Studenti u Srbiji opet su u protestu. Već nekoliko godina skupo studiranje razlog je za studentsko nezadovoljstvo, ali je ono ovog puta dobilo novu dimenziju – za blokadu dva fakulteta univerzitetsko rukovodstvo optužuje ekstremne levičare i anarhiste.

“Blokada”, “Znanje nije roba” i “Smenićemo rektora” su grafiti koji su nedavno osvanuli na fasadi Rektorata Univerziteta u Beogradu u centru grada. Istovremeno, u najbližem komšiluku deo studenata Filološkog i Filozofskog fakulteta počeo je blokadu nastave sa vidno istaknutim obaveštenjem: “Zgrada je pod kontrolom studenata, nema nastave do konačnog ispunjenja zahteva.”

A oni su jeftinije školarine i 48 bodova kao uslov za budžetsko studiranje, rekli su za naš radio studenti u protestu, zahtevajući da ostanu anonimni.

“Ovo nije politički protest. Radi se o generalno nezadovoljnim studentima, jer je studiranje jako skupo. Tako da je blokada jedino rešenje.”
“Ovo je socijalni protest. Borimo se za bolje uslove obrazovanja, i to je jedino što nas interesuje."

“Ovo je socijalni protest. Borimo se za bolje uslove obrazovanja, i to je jedino što nas interesuje. Ovo je protest studenata koji imaju veliku želju da obrazovanje bude pristupačno svakome. I mislim da ćemo uspeti u tome.”

Iako, i po tvrdnjama onih u protestu, u blokadi učestvuje samo manji broj studenata, po stotinjak njih od 18.000 na oba fakulteta, protest je više nego efikasan jer nastava je skoro potpuno stala.

Protesti studenata u Beogradu, oktobar 2011.
Protesti studenata u Beogradu, oktobar 2011.
Vukosava Djapa Ivetić i Slobodan Ćurić, profesori na Filološkom fakultetu, rekli su za naš program da je nedopustivo da se na takav način studenti bore za svoja prava.

“Najviše nas revoltira to što studenti koji organizuju blokadu brane ostalima ulazak u učionice. Ako profesori nekim slučajem pomere barikade i udju sa studentima, odmah nakon toga dolazi jedna ekipa studenata koji počinju da ometaju čas. Viču na megafon da je u toku blokada fakulteta i da nema nastave, uključuju sirene za uzbunjivanje, udju u učionicu i lupaju po klupama, ne daju profesoru da govori…”

“Stav većine studenata je da žele nastavu i da se drže časovi. Mislim da je ovo politički protest jer većina zahteva studenata koji organizuju blokadu nema veze sa odlukama koje fakultet može da sprovede.”


Sukobi unutar fakulteta

Ovaj studentski protest obeležili su verbalni sukobi profesora sa studentima, cepanje studentskih plakata i zaključavanje slušaonica u kojima akademci blokiraju nastavu, ali se kulminacija dogodila kada su ekstremni desničari, takozvani skinhedsi, u pokušaju upada na Filozofski fakultet upaljenu signalnu baklju ubacili u zgradu.

Tome je prethodila izjava Branka Kovačevića, rektora Univerziteta u Beogradu, da blokadom rukovode pripadnici radikalno levičarskog pokreta “Marks 21”.

“To uopšte nije studentski protest. Deset studenata ne može da predstavlja protest, a u najvećem broju ima ih maksimalno pedeset. Da je neko došao kod mene u kuću da me blokira, da mi maltretira ženu, unuku, ja bih zvao miliciju da ga istera. Pozivam državu, jer se radi o državnoj imovini, da dovede red u prostorijama fakulteta.”

Studenti u blokadi kažu da za ovakvim pozivom, bez obzira na dijametralno suprotne stavove, nije bilo razloga.

“Mi nikada nismo rekli da nema anarhista ili radikalnih levičara medju onima koji protestuju, ali ti ljudi medju nama čine manjinu. Bitno je da se svi mi borimo za studente i da to nema nikakve veze sa bilo kojom ideologijom.”

“Ja nisam ni anarhista niti marksista. Ja sam student filozofije.”


Predlog da se država obračuna sa studentima u protestu Vojin Dimitrijević, direktor Beogradskog centra za ljudska prava, vidi kao, u najmanju ruku, nespretnu izjavu.

“Ali iza toga ide sindrom koji mi je sumnjiv. Da ako se nasluti da iza nekih protesta stoje neke leve snage, onda treba postupati vrlo oštro. A ako se nasluti da iza takvih dogadjaja stoje neke desne snage, pod kapuljačama ili bez njih, onda počinjemo da bivamo vrlo pipavi”, ocenjuje Dimitrijević.

Kao i svaki put do sada, Ministarstvo prosvete i država izražavaju sumnju u opravdanost protesta. Profesorka Beogradskog univerziteta Srbijanka Turajlić, koja je devedesetih podržavala studente u protestima protiv režima, veruje da je to teško sa sigurnošću proceniti, ali ima utisak da je blokada usmerena na zadovoljenje trenutnog interesa.

“Nisam sigurna da se lični interes može braniti na način na koji ga oni brane. Dakle, ja ne verujem u nasilje koje oni trenutno sprovode nad nekim fakultetima. Očigledno je da njih nema dovoljno da bi to postao ozbiljan studentski protest”, smatra Srbijanka Turajlić.

Iako studentski protest traje dve nedelje, kraj blokadi se ne nazire. Ivan Marović, nekadašnji lider legendarnog pokreta Otpor koji je borio protiv vlasti Slobodana Miloševića, zaključuje da su stvari jednostavno neupitne.

“Kao i obično, studenti su opet u pravu. To je još drug Tito rekao. Oni imaju zahteve o kojima treba razgovarati. Mislim da nema potrebe za eskalacijom i bilo kakvim pretnjama, jer se to sve može rešiti na jedan civilizovan način”, kaže Marović.

Na Filološkom i Filozofskom fakultetu u Beogradu potpisuje se peticija podrške blokadi i studentskim zahtevima koju je potpisalo oko dve hiljade akademaca.
XS
SM
MD
LG