Ministarstvo inostranih poslova obavijestilo je Ministarstvo inostranih poslova Srbije da od tri tražena konzulata na teritoriji Crne Gore može da otvori samo jedno, potvrdjeno je Radiju Slobodna Evropa u MIP-u u Podgorici.
Pomoćnik ministra za konzularne poslove Dragan Djurović kratko nam je rekao da je tačno da će Srbija osim ambasade u Podgorici moći da otvori samo još jedno diplomatsko predstavništvo u Crnoj Gori.
Da li je time stavljena tačka na ovo pitanje za koje se procjenjivalo da bi moglo da opterećuje ionako rovite odnose izmjedju dvije zemlje, nakon što je u oktobru prošle godine Crna Gora priznala Kosovo.
Portparol vladajuće Demokratske partije Socijalista Rajko Kovačević smatra da je odluka crnogorskog MIP-a da dozvoli Srbiji otvaranje samo jednog konzulata bila ispravna:
"Imajući u vidu neke u praksi primijenjene standarde po kojima se taj broj planira, mislim na veličinu zemlje, broj stanovnika, međusobne privredne aktivnosti, postojanje ambasada i sl. Zbog svega toga taj ranije isticani zahtjev za, ponavljam, neuobičajeno brojnim konzulatima države Srbije u Crnoj Gori i nailazi na određeni stepen podozrenja u crnogorskoj javnosti, opravdanog ili ne, ali u svakom slučaju se mora priznati da zahtjev za tolikim brojem konzulata jeste neuobičajeno veliki."
Sa druge strane, u Novoj srpskoj demokratiji, partiji nasljednici Srpske narodne stranke, koja je baštinila interese Srba u Crnoj Gori, odluku crnogorskog Ministarstva spoljnih poslova da ne izadje u susret MIP-u Srbije smatraju neopravdanom i u njoj vide bespotrebno politizovanje slučaja. Potpredsjednik Goran Danilović:
"Sumnjam da bi bilo kojoj zapadnoevropskoj zemlji koja je izrazila potrebu za tri konzulata u Crnoj Gori odgovorili negativno. Ubijeđen sam, bilo kojoj zapadnoj zemlji, da ne govorim o Sjedinjenim Američkim Državama, ali Srbiji koja ima nacionalni interes i građanski interes da u Crnoj Gori u kojoj živi najmanje 32 posto Srba i sa kojom ima najintenzivniju spoljnotrgovinsku aktivnost takva stvar nije dozvoljena ne bi li se dalje u javnosti držala tenzija i ne bi li se poslala poruka da je, eto, još jedna vrsta "agresije" prema Crnoj Gori iz Beograda spriječena. Žao mi je što se to dogodilo i nadam se da to neće uticati na odnose između Crne Gore i Srbije, ali već sjutra, pretpostavljam, da će ovakva crnogorska spoljna politika doprinijeti zahlađenju."
Kako bi Beograd mogao da reaguje na ovakav odgovor Podgorice nijesmo uspjeli da sazamo od ambasadora Srbije u Crnoj Gori Zorana Lutovca, pošto nije odgovarao na telefonske pozive.
Da li takav spoljno politički potez Crne Gore može da dovede do ponovnog zahladjenja u odnosima sa Srbijom ako jos uzmemo u obzir i uspostavljanje diplomatskih odnosa sa Kosovom koje se sve češće stavlja na tapet? Rajko Kovačević iz vladajućeg DPS-a:
"Mislim da ne. Ako do tog usaglašavanja dođe razgovorom između zainteresovanih strana, uvažavajući sve neophodne kriterijume i specifičnosti u odnosima naše dvije države, efekti takvog dogovora ne mogu biti loši po međusobne diplomatske odnose i jedne i druge države."
Zahtjev zvaničnog Beograda da u Crnoj Gori osim ambasade otvori i diplomatska predstavništva u Nikšiću, Herceg Novom i Bijelom Polju, u Podgorici je protumačeno kao prikrivena namjera Beograda da i dalje zadrži visok uticaj u Crnoj Gori nakon njenog državnog osamostaljenja, što su zvaničnici Srbije odbacili.
Pomoćnik ministra za konzularne poslove Dragan Djurović kratko nam je rekao da je tačno da će Srbija osim ambasade u Podgorici moći da otvori samo još jedno diplomatsko predstavništvo u Crnoj Gori.
Da li je time stavljena tačka na ovo pitanje za koje se procjenjivalo da bi moglo da opterećuje ionako rovite odnose izmjedju dvije zemlje, nakon što je u oktobru prošle godine Crna Gora priznala Kosovo.
Portparol vladajuće Demokratske partije Socijalista Rajko Kovačević smatra da je odluka crnogorskog MIP-a da dozvoli Srbiji otvaranje samo jednog konzulata bila ispravna:
"Imajući u vidu neke u praksi primijenjene standarde po kojima se taj broj planira, mislim na veličinu zemlje, broj stanovnika, međusobne privredne aktivnosti, postojanje ambasada i sl. Zbog svega toga taj ranije isticani zahtjev za, ponavljam, neuobičajeno brojnim konzulatima države Srbije u Crnoj Gori i nailazi na određeni stepen podozrenja u crnogorskoj javnosti, opravdanog ili ne, ali u svakom slučaju se mora priznati da zahtjev za tolikim brojem konzulata jeste neuobičajeno veliki."
Sa druge strane, u Novoj srpskoj demokratiji, partiji nasljednici Srpske narodne stranke, koja je baštinila interese Srba u Crnoj Gori, odluku crnogorskog Ministarstva spoljnih poslova da ne izadje u susret MIP-u Srbije smatraju neopravdanom i u njoj vide bespotrebno politizovanje slučaja. Potpredsjednik Goran Danilović:
"Sumnjam da bi bilo kojoj zapadnoevropskoj zemlji koja je izrazila potrebu za tri konzulata u Crnoj Gori odgovorili negativno. Ubijeđen sam, bilo kojoj zapadnoj zemlji, da ne govorim o Sjedinjenim Američkim Državama, ali Srbiji koja ima nacionalni interes i građanski interes da u Crnoj Gori u kojoj živi najmanje 32 posto Srba i sa kojom ima najintenzivniju spoljnotrgovinsku aktivnost takva stvar nije dozvoljena ne bi li se dalje u javnosti držala tenzija i ne bi li se poslala poruka da je, eto, još jedna vrsta "agresije" prema Crnoj Gori iz Beograda spriječena. Žao mi je što se to dogodilo i nadam se da to neće uticati na odnose između Crne Gore i Srbije, ali već sjutra, pretpostavljam, da će ovakva crnogorska spoljna politika doprinijeti zahlađenju."
Kako bi Beograd mogao da reaguje na ovakav odgovor Podgorice nijesmo uspjeli da sazamo od ambasadora Srbije u Crnoj Gori Zorana Lutovca, pošto nije odgovarao na telefonske pozive.
Da li takav spoljno politički potez Crne Gore može da dovede do ponovnog zahladjenja u odnosima sa Srbijom ako jos uzmemo u obzir i uspostavljanje diplomatskih odnosa sa Kosovom koje se sve češće stavlja na tapet? Rajko Kovačević iz vladajućeg DPS-a:
"Mislim da ne. Ako do tog usaglašavanja dođe razgovorom između zainteresovanih strana, uvažavajući sve neophodne kriterijume i specifičnosti u odnosima naše dvije države, efekti takvog dogovora ne mogu biti loši po međusobne diplomatske odnose i jedne i druge države."
Zahtjev zvaničnog Beograda da u Crnoj Gori osim ambasade otvori i diplomatska predstavništva u Nikšiću, Herceg Novom i Bijelom Polju, u Podgorici je protumačeno kao prikrivena namjera Beograda da i dalje zadrži visok uticaj u Crnoj Gori nakon njenog državnog osamostaljenja, što su zvaničnici Srbije odbacili.
