Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Značaj slučaja Ganić za Srbiju i BiH


Ejup Ganić po izlasku iz pritvora u Londonu, 11. mart 2010.
Povodom slučaja Ganić u javnosti je dosta bilo reči o pravnom aspektu zahteva Srbije za izručenje bivšeg bh. visokog zvaničnika kako bi mu se u Beogradu sudilo za ubistvo vojnika u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu i podneska BiH koji osporava nadležnost Srbije jer se zločin dogodio na tuđoj teritoriji.

Mi se bavimo jednim drugim aspektom ovog slučaja. Postavili smo pitanje našim sagovornicima u Beogradu i Sarajevu zašto je slučaj Ganić toliko bitan i za Srbiju i za BiH, toliko da su obe države, prema nekim informacijama koje su procurile u javnost, spremne da se odreknu ranijih tvrdnji o prirodi sukoba u BiH. Naime, Srbija sada, pozivajući se na Haški tribunal, priznaje da je, doduše samo do 19. maja odnosno do povlačenja JNA, postojao međunarodni sukob na teritoriji BiH, dakle i u vreme slučaja Dobrovoljačke a pre toga i u slučaju Jurišić za Tuzlansku kolonu. BiH, pak, prema nekim nezvaničnim informacijama, pominje u svom podnesku Londonu unutrašnji sukob u vreme ubistva vojnika u Dobrovoljačkoj ulici.

Radoslav Stojanović, arhiv, foto: Danas
Prvo smo upitali profesora prava Radoslava Stojanovića, koji je bio u timu Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u slučaju tužbe BiH protiv Srbije za genocid u Srebrenici, da li je za njega novost stav Srbije da je do 19. maja na teritoriji BiH bio međunarodni sukob, kako stoji u zahtevu za ekstradiciju Ejupa Ganića Beogradu. Ovo pitanje smo postavili zato što nadležni tvrde da to nije ništa novo, da se Tužilaštvo za ratne zločine tim podatkom koji je utvrdio Haški tribunal već koristilo.

„Mi smo pred Sudom branili stav da je to bio unutrašnji građanski rat, to je prihvatio MSP i zbog toga je i oslobodio Srbiju odgovornosti za genocid u Srebenici. I uopšte ne shvatam zašto je ovo sad bilo potrebno. Da su oni to rekli u vreme suđenja, onda bih digao veliki prašinu, ali sada je sve gotovo. Ja sam čitao komentare da na osnovu ovih izjava Srbije, BiH može da traži reviziju presude Međunarodnog suda pravde, što je netačno. Ne može.“


Dakle, to je pravni aspekt stvari kako ga vidi naš sagovornik, ostaje pitanje koje smo postavili sociologu u Beogradu Božidaru Jakšiću i književniku u Sarajevu Ivanu Lovrenoviću, kako oni razumeju ovu rašomonijadu u slučaju Ganić. Zašto su dve države toliko zanteresovane za njega da se koriste čak i argumentacijom o prirodi rata koja je direktno suprotna ranijoj? Božidar Jakšić:

Dogme u interpretaciji rata


Božidar Jakšić, arhiv
„Srpska strana sada hoće da dokaže da su zapravo zločini počinjeni u njeno ime na neki način retroaktivni. Zločin odgovora. U Hrvatskoj je to bio odgovor na genocid iz 1941., a u BiH odgovor na takve slučajeve kao što je Dobrovoljačka ulica. Sa druge strane, Bošnjaci imaju veliki interes da brane jednog od svojih čelnih ljudi i da brane svoju politiku sa osnovnom idejom: u međunarodnim krugovima se zna da su Bošnjaci žrtve i ništa više nego žrtve. Dakle, odakle sada odjednom, naš Ganić, među zločincima? To nije tačno. I u tom interesu da se sačuva taj oreol apsolutne žrtve, sva su sredstva dozovljena i sva se sredstva upotrebljavaju. To je, bar, očevidno."


Sasvim slično razmišlja u Sarajevu Ivan Lovrenović:

„Uz malo rizika može se svesti na to da i jedna i druga strana nastoje da, po svaku cenu, svoju ulogu u ratu općenito prikažu što manje spornom, što više idealno-tipskom."


Lovrenović ovu tvrdnju, dalje, obrazlaže:

„Cjelokupna službena inerpretacija rata (naravno, tu moramo govoriti ne o bosanskoj, već uže shvaćenoj bošnjačkoj politici, jer tek na taj način stvari možemo razumeti) uvek je imala jednu dogmu koja je uvijek manje više snažno podržavana i čuvana, a to je da, ako je zločina i bilo sa ove strane, oni nikako nisu bili rezultat službene politike, plana, projekta, nego su to ekscesi, stvar pojedinaca itd. E, sad, kada imate slučaj Dobrovoljačke, stvari se odjedanput izmiču kontroli, da tako kažem.“

Šta slučaj Ganić govori o odnosu prema ratu u 90-im godinama, da li ikoga u vrhu dve države brine ono što se dogodilo, da li želi da se promeni odnos koji je utemeljila nacionalistička elita, šta je sa istinom? Božidar Jakšić:

„Niko ne vodi računa o istini. Do istine mi nećemo još dugo doći. Iz jednostavnog razloga, što se nijedna od novostvorenih država na Balkanu nije oslobodila svoje ratne politike. I to je abeceda u razumevanju današnje situacije.“


Ivan Lovrenović:

„Na taj način se, potpuno trivijalno, ponavlja nacionalistička matrica koja na ovim prostorima vlada od 90-te godine, a koja se, grubo govoreći, svodi na to 'mi smo čisti, nismo mogli činiti zločine i nismo. to su uradili oni drugi'."

Slučaj Ganić

Slučaj Ganić

Ejup Ganić, bivši član Predsjedništva BiH, uhapšen je 1. marta na londonskom aerodromu Heathrow prilikom povratka u BiH na osnovu privremenog naloga Srbije za ekstradiciju zbog navodne odgovornosti za incidemt prilikom povlačenja kolone JNA iz Sarajeva u maju 1992. godine, kada je poginulo nekoliko vojnika.

Ganić je 11. marta pušten iz pritvora uz kauciju da se brani sa slobode, a na ročištu od 5. do 14. jula pred vijećem Suda za ekstradicije u Londonu održana je glavna rasprava povodom zahtjeva Srbije za izručenje.

Sud u Londonu odbio je 27. jula zahtjev kao politički motiviran. (Pročitajte prevod presude)

Ganić je na prvim demokratskim izborima u BiH 1990. godine izabran u sedmočlano Predsjedništvo BiH kao član Stranke demokratske akcije.

Drugog i trećeg maja 1992., uoči i na dan napada u Dobrovoljačkoj ulici, Ganić je mijenjao Aliju Izetbegovića na čelu Predsjedništva za vrijeme njegovog zarobljavanja od strane JNA. Optužnica Tužilaštva Srbije, podignuta 2008. godine, tereti Ganića za izdavanje naredbi za napad na jedinicu JNA.

Haški tribunal je 2003. rekao da nema dovoljno dokaza za optuživanje Ganića za ratni zločin dok Sud BiH provodi istragu o ovom slučaju.

Ganić je nakon rata u BiH bio predsjednik Federacije BiH.

Sve o slučaju Ganić:

Vijesti, analize, komentari, svjedočenja učesnika i snimci dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

Preporučujemo

XS
SM
MD
LG