Dostupni linkovi

Zaostale kasetne bombe u Srbiji, nove žrtve


Jedan od NATO projektila pronađen je svojevremeno ispred FAS-a u Kragujevcu
Jedan od NATO projektila pronađen je svojevremeno ispred FAS-a u Kragujevcu

Nakon najnovije nesreće u kojoj je teško povređen deminer Mladen Gluhović, ponovo je aktuelizovano pitanje opasnosti koja preti građanima Srbije od zaostalih neeksplodiranih ubojnih sredstava. Prema podacima centra za razminiranje, na teritoriji Republike Srbije kasetna municija nalazi se na površini od oko 300 hektara, mine na 200 hektara, a avionske bombe i rakete na više od 150 lokacija.

Do sada je od mina i drugih neeksplodiranih ubojnih sredstava u Srbiji očišćen prostor od 2.000 hektara, ali one i dalje ubijaju i ranjavaju ljude.

Uprkos višegodišnjem upornom čišćenju terena od kasetne municije, mina i avionskih bombi ostalih posle NATO bombardovanja 1999. godine, od tih ubojnih sredstva u Srbiji i dalje stradaju profesionalni demineri i građani.

Najnovija nesreća dogodila se na na Pančićevom vrhu na Kopaoniku u blizinu Centra za kontrolu letenja i okretišta žičare Krčmar u kojoj je teško povređen četverodvogodišnji deminer iz BiH Mladen Gluhović.

Prema navodima iz saopštenja Centra za razminiranje, on je radio na čišćenju terena od kasetne municije, koji nije dostupan civilnom stanovništvu, a koji je naručila Kontrola letenja Srbije i Crne Gore.

O kakvoj opasnosti se radi najbolje ilustruju podaci deminera, koji je želeo da ostane anoniman, a koji za RSE kaže da je deo Kopaonika na kome se dogodila najnovija nesreća proglašen za "najopasnije minsko polje na Balkanu".

"Posebno su otežani uslovi zbog toga što je čitav teren ‘zaražen’ostacima gelera i metalnih delova jer je 1999. godine na ovo područje ispaljen ogroman broj projektila velike razorne moći. Metalni delovi otežavaju rad deminerima zbog toga što aparati daju signal kao da je u pitanju eksplozivna naprava, a pored toga, sam vrh Kopaonika je bogat rudom gvožđa, tako da su stene pune gvožđa i jednostavno, detektori koji služe za otkrivanje bombi tako što reaguju na metal, daju signal kao da je ispod zemlje eksplozivna naprava, a to bude običan kamen", kaže naš sagovornik, koji radi na raščišćavanju mina na Kopaoniku od bombardovanja 1999. godine.

Opasnost ostaje desetinama godina

Prema njegovim navodima, od bombardovanja 1999. godine do sada na tom području pronađeno je 17 kontejnera u kojima se nalazi po 300 kasetnih bombi, a "pitanje je koliko ih je još ostalo neregistrovano".

Na Kopaoniku su u proteklih 17 godina od kasetnih bombi poginula četiri deminera, a još dvojica su teško povređena. Nesreća u kojoj je povređen Mladen Gluhović je sedma u nizu na tom rizičnom terenu.

"Prilikom poslednje nesereće, rađeno je čišćenje terena na jednom obodu između Pančićevog vrha i skijaške staze ‘Krčmar’. Tu je radio Mladen Gluhović, profesionalni deminer sa Pala i pretpostavlja se da je naišao na ogroman busen ispod koga se nalazila jedna od kasetnih bombi koja ima oznaku MK-4. Prilikom otkrivanja tog busena došlo je do detonacije, ali nam još nije poznato i nije tačno utvrđeno kako i na koji način se to dogodilo", objašnjava sagovornik RSE.

Među deminerima koji su ranjeni na Kopaoniku je i Slađan Vučković, bivši pirotehničar Vojske Srbije iz Niša, koji je prilikom čišćena terena ostao bez obe ruke.

Vučković navodi da su kasetne bombe veoma ubojite, lako se aktiviraju, a mogu da eksplodiraju i desetinama godina nakon bombardovanja.

Jedan od NATO projektila pronađen je svojevremeno ispred FAS-a u Kragujevcu
Jedan od NATO projektila pronađen je svojevremeno ispred FAS-a u Kragujevcu

"Prošlo je skoro 17 godina od NATO bombardovanja, a mi još uvek imamo kontaminirane teritorije raznim ubojnim sredstvima, među kojima su i kasetne bombe. One su latentna opasnost na našoj teritoriji jer su fabrički tako podešene da određeni broj, po nekim procenama od 12 do 14 odsto količine koja je izbačena na određenu teritoriju, ostane na njoj i kao što nažalost, imamo priliku da se uverimo da dugi niz godina nakon izbacivanja, one ubijaju i sakate ljude", ističe Vučković.

On kaže da su najčešće žrtve ipak civili, a među njima deca i da je jedan od velikih problema što još uvek nisu locirane sve potencijalno opasne lokacije.

"Po svim statistikama 93 odsto stradalih su civili, a najveći broj odnjih su deca. Otprilike, mi znamo teritorije gde se nalaze kasetne bombe, ali ja sam iz Niša, najbombardovanijeg grada u Evropi kasetnim bombama, ali i dalje ne znam pouzdano gde su te teritorije gde bi se eventualno možda mogle nalaziti neke zaostale kasetne bombe. Ranije smo imali slučajeve da je pronađena kasetna bomba na krovu jedne škole u Nišu, a jedan čovek je poginuo u svom voćnjaku u okolini grada. Zbog svega toga one su i dalje velika opasnost", navodi bivši deminer.

Ovaj bivši deminer koji se zalaže da Srbija što pre potpiše Konvenciju o zabrani upotrebe kasetne municije, jer bi time dobila mogućnost za korišćenje znatno većih inostranih sredstava za njihovo uklanjanje, savetuje građane u područjima za koja se zna da su kontaminirana da budu vrlo oprezni i da se kreću isključivo bezbednim pravcima.

"Koristiti staze i puteve kojima su već prolazili ljudi i koji su bezbedni. Nikako ne zalaziti u šume, žbunje i livade jer bombe ne biraju meto gde će da padnu i svuda ih možemo naći, pa i u vodi", upozorava Vučković.

Nakon najnovije nesreće na Kopaoniku,radovi na lokaciji Pančićev vrh - 1 su prekinuti, a formirana je komisija za utvrđivanje načina na koji je došlo doeksplozije.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG