Dostupni linkovi

Vlada Srbije usvojila set pravosudnih zakona


Premijerka Srbije Ana Brnabić, Beograd, juni 2022.
Premijerka Srbije Ana Brnabić, Beograd, juni 2022.

Vlada Srbije usvojila je set predloga pravosudnih zakona kojima se sprovode promene Ustava, u organizaciji i uređenju pravosudnih organa.

"Cilj je da se ojača vladavina prava i poveća pravna sigurnost kroz nezavisnije sudstvo i samostalnije javno tužilaštvo i ispune obaveze preuzete u procesu evropskih integracija", saopštila je press služba Vlade 17. januara.

Skupština Srbije bi do 9. februara trebalo da usvoji set novih pravosudnih zakona da bi ustavne izmene u toj oblasti izglasane na referendumu početkom prošle godine bile sprovedene.

Obaveze Srbije u predefinisanju izbora sudija i tužilaca, koje bi trebalo da omogući njihovu nezavisnost, definisane su Poglavljem 23 (pravosuđe i osnovna prava) u pristupanju Evropskoj uniji.

Promenjen izbor sudija

Vlada Srbije saopštila je da je najvažnija izmena u usvojenim predlozima zakona - u vezi sa izborom sudija, tako što ih više ne bira Narodna skupština već Visoki savet sudstva.

"Usvojeni Predlog zakona o sudijama odnosi na pitanja njihove nezavisnosti, uslova za njihov izbor, stalnost, nepremestivost, imunitet, kao i nespojivost poslova sa sudijskom funkcijom", dodaje se u saopštenju.

Takođe, rad sudija porotnika uređuje Visoki savet sudstva, umesto Ministarstva pravde koje je za to do sada bilo zaduženo.

Predlogom zakona o Visokom savetu sudstva propisuje se položaj, nadležnost, organizacija i način njegovog rada, uslovi i postupak za izbor izbor članova, trajanje mandata i prestanak funkcije.

Savet sudstva je nezavisan državni organ koji jemči nezavisnost suda, sudije, predsednika suda i sudije porotnika.

Ojačana tužilačka funkcija

Navodi se da je usvojen i Predlog zakona o javnom tužilaštvu u cilju jačanja samostalnosti nosilaca javnotužilačke funkcije.

"Nova zakonska rešenja uređuju organizaciju i nadležnost javnog tužilaštva, uslove, postupak za izbor i prestanak funkcije, prava i dužnosti, vrednovanje njihovog rada, disciplinsku odgovornost i drugo", saopšteno je iz Vlade.

Takođe je usvojen i Predlog zakona o Visokom savetu tužilaštva (VST) kojim se određuje položaj, nadležnost, organizacija i način rada VST, kao i uslovi i postupak za izbor izbornog člana Saveta.

VST ima 11 članova, pet javnih tužilaca biraju nosioci javnotužilačke funkcije, dok četiri istaknuta pravnika biraju parlament, vrhovni javni tužilac i ministar nadležan za pravosuđe, a ostali su članovi po položaju.

Saopšteno je da je usvojen i Predlog zakona o uređenju sudova kojim se utvrđuje osnivanje, ukidanje, vrste, delokrug i stvarna nadležnost suda, unutrašnje uređenje, sudska uprava i osoblje, pravosudna uprava, obezbeđivanje suda i sredstva za rad sudova.

"Takođe su uređena načela sudske vlasti i njenog operacionalizovanja kroz sudove kao državne organe sa jasno opredeljenom ulogom i mestom u sistemu podele vlasti", navodi Vlada.

Godinu dana od promene Ustava Srbije u oblasti pravosuđa trajao je rad na donošenju potrebnih zakona koje konačno treba da usvoji državni parlament.

Venecijanska komisija, nadležno telo Saveta Evrope pratilo je promene u srpskom pravosuđu i pozdravilo inicijativu da Srbija Ustav uskladi sa evropskim i međunarodnim standarima.

Prethodno su tužilačka i sudijska udruženja saopštila da su zadovoljna radnim verzijama zakona. Procenili su da će, ako u potpunosti budu implementirani, dovesti do pozitivnih promena u pravosuđu.

Akt o promeni Ustava u oblasti pravosuđa usvojila je Narodna skupština 30. novembra 2021.

Nakon toga akt je potpisao predsednik Srbije, dok su se o promenama Ustava konačno izjasnili građani na referendumu 16. januara 2022. Birači su podržali promene sa 59,62 glasova izašlih, dok je protiv glasalo 39,35 odsto.

XS
SM
MD
LG