Misija Ujedinjenih nacija u Libanu (UNIFIL) istražuje pogibiju pripadnika Vojske Srbije u međunarodnoj bazi u toj zemlji, rečeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz te misije.
Vojnik Milovan Jovanović umro je nakon što je ranjen na području sukoba Izraelskih odbrambenih snaga sa Hezbolahom, militantno-političkom grupom koju podržava Iran.
SAD Hezbolah smatraju terorističkom organizacijom, dok je Evropska unija (EU) stavila na crnu listu njegovo oružano krilo.
Vest o smrti vojnika iz Srbije objavilo je Ministarstvo odbrane Srbije 4. juna.
Misija u Libanu jedna je od devet mirovnih misija u svetu u kojima Vojska Srbije ima svoje pripadnike.
"U ovom slučaju je reč o zločinu i morala bi da se sprovede istraga o tome kako se dogodila pogibija pripadnika mirovne misije", kaže za RSE vojni analitičar Aleksandar Radić.
Šta se do sada zna?
Iz Misije Ujedinjenih nacija u Libanu (UNIFIL) su za RSE rekli da je istraga tek pokrenuta i da je potrebno neko vreme da se završi.
UNIFIL je saopštio i da "namerni napadi na mirovne snage predstavljaju teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava i Rezolucije 1701 Saveta bezbednosti".
U napadu 3. juna kasno uveče je stradao Milovan Jovanović, a dva pripadnika UNIFIL-a iz Španije i El Salvadora su ranjena.
Prema preliminarnim informacijama Ujedinjenih nacija, incident se dogodio u blizini grada Mardž Ujun jugu Libana, kada je baza mirovne misije "pogođena indirektnom vatrom severno od reke Litani".
Izraelska vojska optužila je Hezbolah da stoji iza napada. Iz Hezbolaha do sada nije bilo reakcija.
Ministarstvo odbrane Srbije je navelo 4. juna da je Jovanoviću nakon ranjavanja pružena hitna medicinska pomoć u bolnici unutar baze, a potom je helikopterom transportovan do bolnice u Bejrutu, gde je preminuo.
Vlasti Libana nisu odgovorile na upit RSE o tome da li su i one pokrenule istragu o napadu.
RSE odgovore nije dobio ni iz Ministarstva odbrane Srbije. Prethodno su zatražili "hitnu, temeljnu i transparentnu istragu" o smrti vojnika.
Ubistvo vojnika osudio je i generalni sekretar UN Antonio Gutereš (Gutteres), koji je zatražio krivično gonjenje odgovorih.
Sukobi između izraelske vojske i militanata Hezbolaha na području južnog Libana intenzivirali su se od početka marta, nakon što je libanska grupa ispalila rakete na Izrael, kao odgovor na američko-izraelske napade na Iran.
Vojni analitičar Aleksandar Radić kaže da UNIFIL nema mandat Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija da se suprotstavi u ovom sukobu.
"Oni su preuzeli zadatke na posmatranju situacije i zaštiti svojih ljudi. Povukli su ljude u veće baze, gde su bolje zaštićeni, ali nažalost ne i potpuno zaštićeni kao što se pokazalo u slučaju pogibije podoficira Vojske Srbije", kaže Radić.
Šta radi UN u Libanu?
UNIFIL je osnovan 1978. godine, nakon izraelske invazije na južni Liban. Cilj je bio da se osigura povlačenje Izraela i pruži pomoć libanskoj vladi u uspostavljanju vlasti u tom području.
Nakon rata između Izraela i Hezbolaha 2006. godine, u kojem je poginulo više hiljada ljudi, a stotine hiljada raseljeno, Savet bezbednosti UN-a je proširio svoju misiju u Libanu.
Od tada UNIFIL, između ostalog, nadgleda poštovanje obustave sukoba i pruža podršku libanskoj vojsci na jugu zemlje. Takođe, pomaže bezbedan povratak raseljenih, kao i da humanitarna pomoć stigne do civila.
"Zadatak te misije je u osnovi saradnja sa lokalnim snagama na održavanju mira južno od reke Litani i takozvane plave linije koja je demarkaciona linija između Libana i Izraela", objašnjava vojni analitičar Aleksandar Radić.
Napominje da misija UN-a ne može da učestvuje direktno u borbenim akcijama.
"Ona je tamo da pokaže silu i da deluje obeshrabrujuće za one koji bi želeli da nasilno rešavaju probleme", dodaje.
Prema podacima koje je UNIFIL dostavio RSE, u toj misiji trenutno ima oko 7.500 mirovnjaka iz 46 zemalja.
Kakva je uloga Srbije?
Mirovna misija u Libanu ima najveći broj pripadnika Vojske Srbije angažovanih u inostranstvu
Trenutno ih ima 168.
Srbija u toj operaciji UN-a učestvuje od 2010. godine.
Prema rečima Aleksandra Radića, prisustvo pripadnika Vojske Srbije u međunarodnim misijama je način da država dobije spoljnopolitičke reference.
"Time je poslata poruka da možemo zajedno sa velikim evropskim državama da budemo na zadatku", kaže Radić.
Nakon napada Izraela i Sjedinjenih Država na Iran i eskalacije sukoba na Bliskom istoku, Hrvatska je najavila da će povući svoje vojnike sa tog područja.
"Vodeći računa o bezbednosti hrvatskih vojnika koji se nalaze u misijama u zemljama Bliskog istoka, doneo sam odluku o njihovom povlačenju", izjavio je predsednik Hrvatske Zoran Milanović 2. marta.
Razlog zbog kojeg i Srbija to nije uradila, Radić objašnjava time što, za razliku od Hrvatske, nije članica NATO-a.
"Sve što Hrvatska radi u Alijansi se smatra mnogo važnijim nego misije UN. Srbija učešćem na ovim misijama ima međunarodnu spoljnopolitičku referencu i zato su one (za nju) tako značajne", kaže Radić.
Dodaje i da je posle početka otvorenih borbi između Izraela i Hezbolaha u Libanu, stav većine zemalja-učesnica misije UN-a bio da ostanu, te da je Srbija to sledila.
U kojim još misijama učestvuje Vojska Srbije?
Srbija trenutno učestvuje u devet mirovnih misija – četiri su pod mandatom UN-a, četiri operacije Evropske unije, a deo je i misije nezavisne mirovne organizacije "Međunarodne snage i posmatrači" na Sinajskom poluostrvu.
U tim operacijama angažovano je 207 pripadnika Vojske Srbije, prema podacima koje je Ministarstvo spoljnih poslova objavilo krajem maja.
Jedna od mirovnih operacija Ujedinjenih nacija u kojima Srbija učestvuje je i na Kipru. Ova ostrvska država je od polovine 1970-ih, nakon povlačenja Velike Britanije i turske invazije, podeljena na grčki i turski deo, između kojih je tampon zona pod kontrolom Ujedinjenih nacija. Dve vojne baze vode se kao teritorija Velike Britanije.
Pripadnici vojne policije iz Srbije angažovani su u sastavu britanskog kontingenta. Među zadacima su im zaštita međunarodnih snaga, vođenje istraga, bezbednosne patrole i obezbeđivanje važnih ličnosti.
Takođe, štabni oficiri, zaposleni u vojnoj bolnici, te vojni posmatrači učestvuju u mirovnoj misiji UN-a u Centralnoafričkoj Republici. U ovoj državi se od 2012. godine vodi građanski rat između muslimanske grupe Séléke i hrišćanske Anti-balake. Prema zvaničnim podacima, u poslednjih 14 godina je zbog sukoba raseljeno više od 1,1 milion ljudi u zemlji od oko pet miliona stanovnika.
Srbija je u Centralnoafričkoj Republici angažovana i u misiji EU za obuku bezbednosnih snaga ove zemlje. Do sada je bilo angažovano više od 160 lekara i medicinskih tehničara.
Pored ostalog, Vojska Srbije od 2012. godine učestvuje i u misiji Evropske unije u Somaliji. Do sada je u ovoj misiji bilo angažovano više od 140 lekara i medicinskih tehničara iz Srbije.
Operacija je usmerena na pomoć somalijskom stanovništvu i stabilizovanju institucija.
Somalijski građanski rat je počeo 1991. godine nakon kolapsa centralne vlade, nakon čega su se rasplamsale borbe među klanovskim frakcijama i ratnim vođama. Od 2009. godine, u sukobu su prvenstveno pobunjenici islamističke grupe Al-Šabab i federalna vlada Somalije, koju podržavaju Afrička unija i međunarodne snage.
Vojska Srbije od 2023. godine šalje i svoje inženjerske grupe u operaciju nezavisne mirovne organizacije "Međunarodne snage i posmatrači".
Ta misija nadgleda sprovođenje mirovnog sporazuma između Izraela i Egipta iz 1978. godine, na Sinajskom poluostrvu.