Državljani Sirije i pristalice sirijske opozicije okupili su se u nedelju u Beogradu kod sirijske ambasade u Beogradu, pošto su pobunjenici u toj zemlji svrgli vladavinu Bašara al-Asada.
Okupljeni su u dvorištu ambasade postavili novu zastavu koju koristi sirijska opozicija.
Sirijski pobunjenici preuzeli su kontrolu nad Damaskom, posle munjevite ofanzive, okončavši brutalnu vladavinu porodice Asad koja je gvozdenom rukom vladala od 1971.
Pristalice sirijske opozicije kod ambasade te zemlje u Beogradu rekli su za televiziju N1 da se nadaju boljem životu, oslobađanju političkih zatvorenika.
Mnogi od njih su rekli da jedva čekaju da se vrate u domovinu u kojoj je građanski rat počeo na Arapsko proleće 2011. godine
"Ja sam od 2018. u Srbiji. Nisam video svoju porodicu od tad. I sve zbog Asada, ja sam bio protiv njega, bio sam i u zatvoru šest meseci kao žrtva tog režima. Završio sam medicinu ovde u Srbiji, i zahvalan sam puno. Sada sa diplomom doktora mogu da se vratim u Siriju", kazao je jedan od okupljenih Sirijaca ispred ambasade u Beogradu.
Jedan od okupljenih je rekao da je "budućnost Sirije je demokratska".
"Želimo da živimo svi u miru i da se narod vrati svojoj kući", rekao je on.
Nakon što su pobunjenici preuzeli kontrolu nad Damskom, Rusija je saopštila da je Asad, njen saveznik, pobegao iz zemlje ne navodeći gde se nalazi.
Slavlje u Siriji, na Bliskom istoku i u evropskim gradovima posle pada Asada
Sirijski pobunjenici preuzeli su kontrolu nad glavnim gradom, Damaskom, posle munjevite ofanzive, okončavši brutalnu, poluvekovnu vladavinu porodice Asad.
Pobunjenici su u saopštenju emitovanom na državnoj televiziji naveli da je Damask "sada oslobođen od Asada", čija je porodica gvozdenom pesnicom vladala zemljom od 1971. godine.
Iznenađujuća ofanziva pobunjenika počela je 27. novembra tokom koje je prvo zauzet grad Alep, drugi po veličini u Siriji.
Ofanzivu pobunjenika predvodila je sunitska grupa Haiat Tahrir al-Šam (HTS), koju SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom. Poslednjih godina, HTS je prekinula veze s Al-Kaidom i pokušala da se preobrazi u pragmatičnu alternativu sirijskoj vladi, mada i dalje postoji zabrinutost zbog navodnih kršenja prava i veza s terorističkim grupama.
Razvoj događaja u Damasku podstakao je susede Sirije da preduzmu hitne mere. Liban je najavio zatvaranje graničnih prelaza sa Sirijom osim jednog koji povezuje Bejrut sa Damaskom.
Pored HTS-a, među pobunjeničkim organizacijama je Sirijska nacionalna armija koju podržava Turska. Turska je negirala da podržava ofanzivu, mada stručnjaci kažu da je pobunjenici ne bi pokrenuli bez pristanka Ankare.
Specijalni izaslanik UN-a za Siriju Geir Pedersen opisao je najnovija dešavanja kao "prelomni trenutak u istoriji Sirije" i pozvao sve naoružane aktere u zemlji da održavaju red i zakon i očuvaju javne institucije.
Zamenica britanskog premijera Angela Rejner pozvala je na "političko rešenje" u Siriji.
Francusko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je u Siriji vreme za jedinstvo, mirnu političku tranziciju i okončanje borbi.
Vođa najveće pobunjeničke grupe zabranio je svojim borcima da se približavaju državnim institucijama navodeći da će one, za sada, ostati pod nadzorom premijera Mohameda Gazija al-Džalalija koji je rekao da pruža ruku opoziciji i da želi da jamči funkcionisanje državnih institucija.
"Verujemo da je Sirija za sve Sirijce i da je to zemlja svih njenih sinova i da ova zemlja može biti normalna država koja gradi dobre odnose sa svojim susedima i svetom ne ulazeći ni u kakve regionalne saveze i blokove", rekao je al-Džalali.