Dostupni linkovi

Dodik najavio odluke Republike Srpske protiv Rezolucije o genocidu u Srebrenici u UN-u


Politički predstavnici bh. entiteta Republika Srpska sa vlastima Srbije u Beogradu, 11. april 2024.
Politički predstavnici bh. entiteta Republika Srpska sa vlastima Srbije u Beogradu, 11. april 2024.

Predsednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik izjavio je 11. aprila da će RS "doneti odluke" protiv najavljene Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Ujedinjenim nacijama.

Dodik je, nakon sastanka političkih predstavnika RS-a sa rukovodstvom Srbije u Beogradu, rekao da će predsednika Srbije Aleksandra Vučića "pokušati da ubedi da podrži" te odluke.

Kako je rekao Dodik, ukoliko dođe do usvajanja Rezolucije u Ujedinjenim nacijama, "Republika Srpska će napustiti odlučivanje u Bosni i Hercegovini".

"Ne vidimo nikakav smisao da u BiH ostanemo kao sastavni deo Bosne i Hercegovine. Naš status ćemo tražiti i regulisati na način da samostalno pokušamo nastaviti dalje", rekao je Dodik.

Ponovio je stav vlasti u Republici Srpskoj, koje uprkos međunarodnim presudama negiraju da je u Srebrenici 1995. počinjen genocid nad Bošnjacima.

Dodik je ocenio da su procesi za usvajanje Rezolucije u Ujedinjenim nacijama "pokrenuti mimo procedure", te da su "direktno upereni protiv RS-a i srpskog naroda u celini".

Prema njegovoj oceni, Rezolucija je "direktno rušenje mogućnosti da se živi zajedno u Bosni i Hercegovini".

Vučić: 'Tražiću da predsedavajući UN razmotri kršenje procedura'

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je, nakon Dodikovog obraćanja, rekao da je "zamolio rukovodstvo Republike Srpske da još jedanput i dobro razmisle o svakom svom potezu".

"Mi da im uvodimo sankcije nećemo, da idemo protiv Republike Srpske nećemo, delićemo vašu sudbinu", rekao je Vučić.

"Moramo po svaku cenu da sačuvamo mir i međunarodni poredak", dodao je.

Vučić je rekao da je razgovarao sa predsedavajućim Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, a da će 15. aprila kod njega poslati specijalnog izaslanika i tražiti da dobro razmotri, kako je ocenio, kršenje "svih procedura" vezanih za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

"Predsednik Dodik je tražio da se Srbija bori, mi ćemo se boriti do poslednjeg trenutka i za svaki glas", dodao je Vučić.

Prema rečima Vučića, "sponzori Rezolucije su velike NATO zemlje".

"Mi ćemo da se skoncentrišemo na podršku prijateljskih zemalja i pokazaćemo da nismo sami u svetu...Suprotstavićemo se politikom", dodao je.

Vlasti u Beogradu negiraju da je u Srebrenici počinjen genocid.

"I tog dana kada budete usvajali Rezoluciju, ako je budete usvajali, pokazaćemo vam koliko smo ponositi i nikada srpski narod neće pristati na vaše pritiske, ucene i besmislene optužbe", rekao je Vučić.

Vučić je, kao i Dodik, ocenio da je namera Rezolucije da "Srbe proglase genocidnim narodom".

Šta stoji u nacrtu Rezolucije o genocidu u Srebrenici?

Nacrt rezolucije kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sećanja na genocid u Srebrenici biće predstavljen 17. aprila na zatvorenom sastanku u Ujedinjenim narodima (UN), kako je ranije objavio Glas Amerike.

O konačnoj rezoluciji, na kojoj se još radi, zemlje članice UN-a mogle bi da se izjašnjavaju na sednici Generalne skupštine UN početkom maja.

U nacrtu rezolucije, u koju je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid, između ostalog se traži da se bez rezerve osudi svako poricanje genocida u Srebrenici i podstiču članice UN da sačuvaju utvrđene činjenice i kroz svoje obrazovne sisteme razviju odgovarajuće programe, kako bi se sprečio revizionizam i genocid u budućnosti.

Inicijatori rezolucije su Nemačka i Ruanda, ali kako je preneo Glas Amerike pozivajući se na nezvanične izvore, u kreiranju teksta će učestvovati i SAD, Albanija, Bosna i Hercegovina, Čile, Finska, Jordan, Novi Zeland, Turska i druge zemlje.

Presudama međunarodnih i sudova u Bosni i Hercegovini, utvrđeno je da je u julu 1995. godine počinjen genocid nad oko 8.000 bošnjačkih civila, kada je Vojska Republike Srpske zauzela Srebrenicu.

Za genocid i zločine u Srebrenici do sada je osuđeno više od 50 osoba, na više od 700 godina zatvora.

Politički predstavnici RS koji su 11. aprila bili u poseti Vučiću i ostalim predstavnicima vlasti na listi su međunarodnih sankcija.

Milorad Dodik je pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije zbog podrivanja Dejtonskog sporazuma i antidržavnog delovanja u BiH.

Sjedinjene Američke Države su na listu sankcionisanih osoba zbog pretnji Dejtonskom mirovnom sporazumu, integritetu i suverenitetu Bosne i Hercegovine dodale članicu Predsedništva BiH Željku Cvijanović.

Uz nju, na listi je i predsednik Narodne Skupštine RS Nenad Stevandić, koji je takođe bio deo delegacije u Beogradu.

XS
SM
MD
LG