Šest meseci kućnog pritvora. To je kazna koju je Viši sud u Beogradu dosudio Milošu N. zbog učestvovanja u ratu na jugoistoku Ukrajine, gde se borio za račun Ruske Federacije, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa (RSE) iz suda.
To je 35. pravosnažna presuda u Srbiji za ratovanje u stranoj zemlji, što je krivično delo za koje je zaprećena kazna do pet godina zatvora.
Šta su nadležni utvrdili?
Prema optužnici Višeg javnog tužilaštva, Miloš N. je kao pripadnik vojne formacije Ruske Federacije ratovao u Ukrajini u periodu od septembra 2024. do novembra 2025. godine.
Tužilaštvo navodi da je on "samoinicijativno otputovao u Moskvu", gde je sa nadležnima iz Ministarstva odbrane potpisao ugovor na godinu dana. Prema ugovoru, za ratovanje u redovima ruske vojske mu je uplaćivan novac u iznosu od 13.318 rubalja (oko 140 evra).
"Potom je završio taktičku obuku i zadužio opremu (uniformu i obeležja), kao i vatreno oružje – pušku, nakon čega je u sastavu puka '429. Šturm Osetija' odveden u Zaporošku oblast gde je u skladu sa potpisanim ugovorom dobijao i izvršavao naređenja od neposrednih starešina", navodi Tužilaštvo.
U optužnici se navodi i da je Miloš N. "jednom prilikom usled dejstva dronova Ukrajine ranjen u podlakticu, te je pre povratka u Moskvu razdužio uniformu, obeležja i vatreno oružje", ali nije precizirano u kom periodu se to dogodilo.
Tužilaštvo je predložilo da se optuženom izrekne kazna kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom u trajanju od šest meseci, što je Viši sud prihvatio u presudi donetoj 10. septembra.
"Navedenom presudom okrivljeni je upozoren da ukoliko prekrši izrečenu zabranu, odnosno jednom u trajanju preko 6 časova ili dva puta u trajanju do 6 časova napusti prostorije u kojima stanuje, sud će odrediti da ostatak kazne zatvora izdrži u zavodu za izvršenje kazne zatvora", navodi Viši sud u odgovoru za RSE.
Šta se zna o puku 'Šturm Osetija"?
Na osnovu javno dostupnih izvora, " Šturm Osetija" nije zaseban puk, već dobrovoljačka jurišna jedinica, sastavljena pretežno od dobrovoljaca iz Severne Osetije-Alanije, koja deluje u sastavu 429. motostreljačkog puka ruske vojske.
Jedinica je bila angažovana na zaporoškom frontu i povezuje se sa borbama oko Lobkova, Pjatihatkija i Vasiljevskog rejona.
Srbija kao rezervoar dobrovoljaca za Rusiju
Pre najnovije, pred Višim sudom u Beogradu su donete 34 pravosnažne presude koje se odnose na krivično delo učestvovanja ili organizovanja učestvovanja u ratu u stranoj državi.
Nije, međutim poznato kojim su zaraćenim stranama pripadali svi koji su osuđeni. Presude koje su stigle do domaće javnosti uglavnom se odnose na dobrovoljce koji su se borili na strani Rusije.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu, državne institucije Srbije nisu objavljivale zvanične podatke o broju srpskih državljana koji učestvuju u tom ratu.
Hari Stivens (Harry Stevens), američki istraživač spoljne politike i odbrane, specijalizovan za Rusiju, kaže za RSE da srpski državljani ostaju "jedna od istaknutijih grupa stranih dobrovoljaca" u redovima ruske vojske.
"Rekao bih da bi 1.000 poslužilo kao prilično konzervativna procena ukupnog broja srpskih državljana koji su služili u ruskoj vojsci od početka invazije velikih razmera do danas", kaže Stivens, te podvlači:
"Pravi broj bi mogao biti znatno veći, mada bih se iznenadio da je veći od 2.000. Srbija nije velika zemlja i nestanak više hiljada muškaraca u inostranstvu bi verovatno bio primetan u svakodnevnom životu."
Prema Stivensovim rečima, novac i pripadnost desničarskoj ideologiji su dva glavna motiva koji privlače dobrovoljce iz Srbije u redove ruske vojske. Kako kaže, iznosi za potpisivanje ugovora sa vojskom variraju, ali dostižu i do 30.000 dolara za ugovor i 3.000 dolara za mesečnu platu.
"Desničarski nacionalizam svakako predstavlja značajan faktor, ali je teško utvrditi koliko je on važan kao motivacija u poređenju sa novcem", kaže Stivens.
On dodaje da se čini da "najintenzivniji ultranacionalistički dobrovoljci dolaze iz srpske manjine u Bosni i Hercegovini ili sa Kosova".
"Moguće je da njihov status manjine dodatno podgreva nacionalističko nezadovoljstvo u poređenju sa srpskom većinom u samoj Srbiji", smatra Stivens.
O vezama ekstremno desničarskih grupa iz Srbije sa ruskim paravojnim formacijama RSE je pisao u nekoliko navrata. Pripadnici neregistrovane klerofašističke grupe Srbska akcija posetili su 2022. centar za obuku Imperijalnog legiona, koji učestvuje u ruskoj invaziji i nalazi se na listi terorističkih grupa Stejt departmenta.
Srpski ultradesničari iz neformalne grupe Narodna patrola posetili su krajem 2022. centar ruske plaćeničke vojske Vagner u Sankt Peterburgu.