Prajd se u Srbiji, iako pun šarenila i muzike, najpre smatra protestom. Da bi festivalski duh izbio u prvi plan, mora još Prajdova da prođe, a pre svega da se ispune još brojna očekivanja LGBTI+ zajednice, čiji pripadnici i dalje osećaju diskriminaciju iza svakog ćoška.
Na Prajd marš se gleda na različite načine i u svetu, ali to nije bio slučaj od početka njegovog postojanja.
Prvi je održan 28. juna 1970. godine u Njujorku, na godišnjicu pobune u baru Stounvol In (The Stonewall Inn) zbog policijskog nasilja i sistemske diskriminacije LGBTI+ zajednice.
Šarenilo i slavlje došli su godinama kasnije.
Kako je nastao Prajd?
Pomenuti gej bar Stounvol In u Njujorku zapravo predstavlja mesto začetka protesta protiv homofobije i transfobije u svetu.
Gej bar Stounvol In, gde su se pripadnici LGBTI+ zajednice 1969. pobunili protiv policijske brutalnosti i diskriminacije.
Naime, tokom šezdesetih godina u Sjedinjenim Državama policijske racije nisu bile retkost u klubovima u kojima je izlazila LGBTI+ zajednica. Međutim, 28. juna 1969, prisutni u baru opirali su se hapšenjima.
U danima nakon pobune u Stounvol In baru, usledili su protesti u Njujorku.
Tačno godinu kasnije, LGBTI+ aktivisti organizovali su prvi Prajd marš, a jun se od tada obeležava kao mesec ponosa.
Deceniju nakon prve Parade, Povorke ponosa održavane su širom sveta, sa zahtevom da se poboljšaju prava LGBTI+ zajednice i da se stopa diskriminacije smanji.
Od Stounvola do Skoplja: Višedecenijska borba za LGBT prava širom sveta
1/19Njujorška gostionica Stounvel i izdanje novina "Njujork post" od 29. juna 1969. godine. U tim novinama objavljen je izveštaj o protestima u Stounvelu zbog intervencije policije. Niz spontanih demonstracija pripadnika gej i lezbijske zajednice protiv policije smatra se početkom borbe za LGBT prava u SAD.
Međunarodni dan protiv homofobije, transfobije i bifobije obeležen je 17. maja i skrenuo je pažnju na mesta širom sveta u kojima se pripadnici LGBT populacije i dalje suočavaju sa kaznama zbog svoje seksualne orijentacije. Ovaj datum izabran je jer je na taj dan, 1990. godine, Svetska zdravstvena organizacija odlučila da homoseksualnost skine sa liste bolesti. Tog dana se, takođe, slavi napredak koji je prethodnih decenija postignut u zaštiti prava LGBT populacije.
2/19Protesti ispred njujošrke gradske kuće, 10. juna 1970 godine, sa zahtevom da se okonča diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije. Član Gej aktivističke alijanske, koja je podržavala proteste, drži transparent na kom piše "Gej je u redu" i "Ameriko, odrasti".
Međunarodni dan protiv homofobije, transfobije i bifobije obeležen je 17. maja i skrenuo je pažnju na mesta širom sveta u kojima se pripadnici LGBT populacije i dalje suočavaju sa kaznama zbog svoje seksualne orijentacije. Ovaj datum izabran je jer je na taj dan, 1990. godine, Svetska zdravstvena organizacija odlučila da homoseksualnost skine sa liste bolesti. Tog dana se, takođe, slavi napredak koji je prethodnih decenija postignut u zaštiti prava LGBT populacije.
3/19Parada za Dan gej slobode u San Francisku, 26. jun 1977.
Međunarodni dan protiv homofobije, transfobije i bifobije obeležen je 17. maja i skrenuo je pažnju na mesta širom sveta u kojima se pripadnici LGBT populacije i dalje suočavaju sa kaznama zbog svoje seksualne orijentacije. Ovaj datum izabran je jer je na taj dan, 1990. godine, Svetska zdravstvena organizacija odlučila da homoseksualnost skine sa liste bolesti. Tog dana se, takođe, slavi napredak koji je prethodnih decenija postignut u zaštiti prava LGBT populacije.
4/19Demonstrant iz Holandije nosi transparent "Ponosan što sam gej," tokom marša u Frankfurtu u Nemačkoj, 28. jula 1979. godine. Time je završen sedmodnevni skup homoseksualaca, koji su uživali u filmovima, pozorišnim predstavama, rok koncertim i radionicama posvećenim gej pravima. Gejevi i lezbijke u Nemačkoj i drugim državama zahtevali su da se prekine sa diskriminacijom.
Međunarodni dan protiv homofobije, transfobije i bifobije obeležen je 17. maja i skrenuo je pažnju na mesta širom sveta u kojima se pripadnici LGBT populacije i dalje suočavaju sa kaznama zbog svoje seksualne orijentacije. Ovaj datum izabran je jer je na taj dan, 1990. godine, Svetska zdravstvena organizacija odlučila da homoseksualnost skine sa liste bolesti. Tog dana se, takođe, slavi napredak koji je prethodnih decenija postignut u zaštiti prava LGBT populacije.
5/19Ljudi u njujorškom kvartu Grinvič slave nakon što je usvojen zakon o gej pravima, 20. marta 1986. godine.
Međunarodni dan protiv homofobije, transfobije i bifobije obeležen je 17. maja i skrenuo je pažnju na mesta širom sveta u kojima se pripadnici LGBT populacije i dalje suočavaju sa kaznama zbog svoje seksualne orijentacije. Ovaj datum izabran je jer je na taj dan, 1990. godine, Svetska zdravstvena organizacija odlučila da homoseksualnost skine sa liste bolesti. Tog dana se, takođe, slavi napredak koji je prethodnih decenija postignut u zaštiti prava LGBT populacije.
6/19Nepoznata organizacija polepila je stotine postera sa natpisom "Ne, ne i ne homoseksualnosti" u centru Bukurešta u Rumuniji, 13. oktobra 2000. godine.
Međunarodni dan protiv homofobije, transfobije i bifobije obeležen je 17. maja i skrenuo je pažnju na mesta širom sveta u kojima se pripadnici LGBT populacije i dalje suočavaju sa kaznama zbog svoje seksualne orijentacije. Ovaj datum izabran je jer je na taj dan, 1990. godine, Svetska zdravstvena organizacija odlučila da homoseksualnost skine sa liste bolesti. Tog dana se, takođe, slavi napredak koji je prethodnih decenija postignut u zaštiti prava LGBT populacije.
7/19Srpska policija se sukobila sa nekoliko stotina nacionalističkih huligana koji su bacali kamenje i napadali gej aktiviste u Beogradu, 30. juna 2001. godine.
Međunarodni dan protiv homofobije, transfobije i bifobije obeležen je 17. maja i skrenuo je pažnju na mesta širom sveta u kojima se pripadnici LGBT populacije i dalje suočavaju sa kaznama zbog svoje seksualne orijentacije. Ovaj datum izabran je jer je na taj dan, 1990. godine, Svetska zdravstvena organizacija odlučila da homoseksualnost skine sa liste bolesti. Tog dana se, takođe, slavi napredak koji je prethodnih decenija postignut u zaštiti prava LGBT populacije.
8/19Dve lezbijke iz Moldavije prekrile su usta zastavama duginih boja, tokom protesta u tišini u glavnom gradu Moldavije, zbog toga što su vlasti zabranile javni skup LGBT grupe, 27. april 2000. godine.
Međunarodni dan protiv homofobije, transfobije i bifobije obeležen je 17. maja i skrenuo je pažnju na mesta širom sveta u kojima se pripadnici LGBT populacije i dalje suočavaju sa kaznama zbog svoje seksualne orijentacije. Ovaj datum izabran je jer je na taj dan, 1990. godine, Svetska zdravstvena organizacija odlučila da homoseksualnost skine sa liste bolesti. Tog dana se, takođe, slavi napredak koji je prethodnih decenija postignut u zaštiti prava LGBT populacije.
9/19Aktivistkinja za gej prava u Belorusiji iza postera tokom prve zabranjene Parade ponosa u Minsku, 14. februara 2011. godine.
Međunarodni dan protiv homofobije, transfobije i bifobije obeležen je 17. maja i skrenuo je pažnju na mesta širom sveta u kojima se pripadnici LGBT populacije i dalje suočavaju sa kaznama zbog svoje seksualne orijentacije. Ovaj datum izabran je jer je na taj dan, 1990. godine, Svetska zdravstvena organizacija odlučila da homoseksualnost skine sa liste bolesti. Tog dana se, takođe, slavi napredak koji je prethodnih decenija postignut u zaštiti prava LGBT populacije.
10/19Policija hapsi aktivistu za gej prava nakon sukoba sa pripadnicima pravoslavne crkve u glavnom gradu Gruzije, 17. maja 2012. godine. Desetine LGBT aktivista je izašlo na ulice da obeleži Međunarodni dan protiv homofobije i transfobije.
Međunarodni dan protiv homofobije, transfobije i bifobije obeležen je 17. maja i skrenuo je pažnju na mesta širom sveta u kojima se pripadnici LGBT populacije i dalje suočavaju sa kaznama zbog svoje seksualne orijentacije. Ovaj datum izabran je jer je na taj dan, 1990. godine, Svetska zdravstvena organizacija odlučila da homoseksualnost skine sa liste bolesti. Tog dana se, takođe, slavi napredak koji je prethodnih decenija postignut u zaštiti prava LGBT populacije.
11/19Svjatoslav Šeremet (Svyatoslav Sheremet), vođa Gej foruma u Ukrajini, napadnut je u Kijevu, 20. maja 2012. godine, nakon što je obavestio novinare da je zakazan Parada ponosa za tu godinu otkazana.
Međunarodni dan protiv homofobije, transfobije i bifobije obeležen je 17. maja i skrenuo je pažnju na mesta širom sveta u kojima se pripadnici LGBT populacije i dalje suočavaju sa kaznama zbog svoje seksualne orijentacije. Ovaj datum izabran je jer je na taj dan, 1990. godine, Svetska zdravstvena organizacija odlučila da homoseksualnost skine sa liste bolesti. Tog dana se, takođe, slavi napredak koji je prethodnih decenija postignut u zaštiti prava LGBT populacije.
12/19Ruski aktivista za gej prava drži poster na kom piše "Ljubav je jača od homofobije". On sedi u policijskom automobilu nakon hapšenja zbog održavanja neodobrenog skupa LGBT aktivista u centru Moskve, 25. maj 2013. godine.
Međunarodni dan protiv homofobije, transfobije i bifobije obeležen je 17. maja i skrenuo je pažnju na mesta širom sveta u kojima se pripadnici LGBT populacije i dalje suočavaju sa kaznama zbog svoje seksualne orijentacije. Ovaj datum izabran je jer je na taj dan, 1990. godine, Svetska zdravstvena organizacija odlučila da homoseksualnost skine sa liste bolesti. Tog dana se, takođe, slavi napredak koji je prethodnih decenija postignut u zaštiti prava LGBT populacije.
13/19Oko dve hiljade policajaca je štitilo oko 150 LGBT aktivista tokom prve Parade ponosa u Crnoj Gori, 20. oktobra 2013. godine. Protivnici gej prava pokušali su da napadnu povorku.
Međunarodni dan protiv homofobije, transfobije i bifobije obeležen je 17. maja i skrenuo je pažnju na mesta širom sveta u kojima se pripadnici LGBT populacije i dalje suočavaju sa kaznama zbog svoje seksualne orijentacije. Ovaj datum izabran je jer je na taj dan, 1990. godine, Svetska zdravstvena organizacija odlučila da homoseksualnost skine sa liste bolesti. Tog dana se, takođe, slavi napredak koji je prethodnih decenija postignut u zaštiti prava LGBT populacije.
14/19LGBT aktivisti na skupu u Sankt Peterburgu u Rusiji, 17. maja 2013. godine.
Međunarodni dan protiv homofobije, transfobije i bifobije obeležen je 17. maja i skrenuo je pažnju na mesta širom sveta u kojima se pripadnici LGBT populacije i dalje suočavaju sa kaznama zbog svoje seksualne orijentacije. Ovaj datum izabran je jer je na taj dan, 1990. godine, Svetska zdravstvena organizacija odlučila da homoseksualnost skine sa liste bolesti. Tog dana se, takođe, slavi napredak koji je prethodnih decenija postignut u zaštiti prava LGBT populacije.
15/19Ukrajinska policija hapsi demonstranta tokom Parade ponosa u Kijevu, 12. juna 2016. godine.
Međunarodni dan protiv homofobije, transfobije i bifobije obeležen je 17. maja i skrenuo je pažnju na mesta širom sveta u kojima se pripadnici LGBT populacije i dalje suočavaju sa kaznama zbog svoje seksualne orijentacije. Ovaj datum izabran je jer je na taj dan, 1990. godine, Svetska zdravstvena organizacija odlučila da homoseksualnost skine sa liste bolesti. Tog dana se, takođe, slavi napredak koji je prethodnih decenija postignut u zaštiti prava LGBT populacije.
16/19LGBT aktivisti na Kosovu tokom prve Parade ponosa u glavnom gradu, Pritšini, 10. oktobra 2017. godine.
Međunarodni dan protiv homofobije, transfobije i bifobije obeležen je 17. maja i skrenuo je pažnju na mesta širom sveta u kojima se pripadnici LGBT populacije i dalje suočavaju sa kaznama zbog svoje seksualne orijentacije. Ovaj datum izabran je jer je na taj dan, 1990. godine, Svetska zdravstvena organizacija odlučila da homoseksualnost skine sa liste bolesti. Tog dana se, takođe, slavi napredak koji je prethodnih decenija postignut u zaštiti prava LGBT populacije.
17/19Ukrajinska policija obezbeđuje učesnike Parade jednakosti, organizovane od strane LGBT zajednice u Kijevu, 23. juna 2019. godine.
Međunarodni dan protiv homofobije, transfobije i bifobije obeležen je 17. maja i skrenuo je pažnju na mesta širom sveta u kojima se pripadnici LGBT populacije i dalje suočavaju sa kaznama zbog svoje seksualne orijentacije. Ovaj datum izabran je jer je na taj dan, 1990. godine, Svetska zdravstvena organizacija odlučila da homoseksualnost skine sa liste bolesti. Tog dana se, takođe, slavi napredak koji je prethodnih decenija postignut u zaštiti prava LGBT populacije.
18/19Pripadnici LGBT zajednice u šetnji Skopljem u Severnoj Makedoniji, na prvoj Paradi ponosa u toj zemlji, održanoj 29. juna 2019. godine.
Međunarodni dan protiv homofobije, transfobije i bifobije obeležen je 17. maja i skrenuo je pažnju na mesta širom sveta u kojima se pripadnici LGBT populacije i dalje suočavaju sa kaznama zbog svoje seksualne orijentacije. Ovaj datum izabran je jer je na taj dan, 1990. godine, Svetska zdravstvena organizacija odlučila da homoseksualnost skine sa liste bolesti. Tog dana se, takođe, slavi napredak koji je prethodnih decenija postignut u zaštiti prava LGBT populacije.
19/19Ljudi mašu zastavama duginih boja na prvoj Paradi ponosa u Sarajevu, u Bosni i Hercegovini, 8. septembra 2019. godine.
Međunarodni dan protiv homofobije, transfobije i bifobije obeležen je 17. maja i skrenuo je pažnju na mesta širom sveta u kojima se pripadnici LGBT populacije i dalje suočavaju sa kaznama zbog svoje seksualne orijentacije. Ovaj datum izabran je jer je na taj dan, 1990. godine, Svetska zdravstvena organizacija odlučila da homoseksualnost skine sa liste bolesti. Tog dana se, takođe, slavi napredak koji je prethodnih decenija postignut u zaštiti prava LGBT populacije.
Prethodni slajd
Naredni slajd
Ipak, u godinama koje su usledile nije se mnogo promenilo, a homoseksualnost je i dalje tretirana kao bolest.
Svetska zdravstvena organizacija odlučila je 17. maja 1990. godine da homoseksualnost skine sa liste bolesti, a ovaj dan je proglašen kao Međunarodni dan protiv homofobije, transfobije i bifobije (IDAHOBIT).
Više od tri decenije kasnije, prava LGBTI+ zajednice su se znatno poboljšala - ali ne u svim državama sveta.
Prajd u Srbiji - proslava ili protest?
U Srbiji je homoseksualnost dekriminalizovana 1994. godine, ali to nije zaustavilo represiju i nasilje nad LGBTI+ zajednicom.
Prajd šetnjom LGBTI+ zajednica ukazuje na diskriminaciju i pred vlast iznosi zahteve, koji godinama ostaju isti, ali neispunjeni.
Jedan od glavnih zahteva jeste usvajanje Zakona o istopolnim zajednicama i Zakona o rodnom identitetu.
Na beogradskom Prajdu se, između ostalog, zahteva i poboljšanje zdravstvenih usluga za trans osobe, kao i brza i adekvatna reakcija državnih organa i javna osuda predstavnika vlasti na širenje govora mržnje.
Traži se i adekvatna reakcija pravosuđa za zločine motivisane mržnjom prema LGBTI+ zajednici.
Samo tokom 2023. godine, u Srbiji je evidentirano 85 incidenata motivisanih mržnjom prema LGBTI+ osobama, podaci su nevladine organizacije "Da se zna".
Ova organizacija, koja dokumentuje nasilje i diskriminaciju koji su motivisani homofobijom i transfobijom, ističe da većina incidenata nije prijavljena nadležnima.
Kako objašnjavaju, nepoverenje u institucije jedan je od glavnih razloga za neprijavljivanje incidenata.
Međunarodna organizacija za ljudska prava Human Rights Watch (HRW) upozorila je u izveštaju početkom 2024. godine da se LGBTI+ osobe u Srbiji suočavaju sa netolerancijom, pretnjama i nasiljem.
U proteklih više od dvadeset godina, u Srbiji je čak i samo pravo na Prajd šetnju za LGBTI+ zajednicu predstavljao izazov.
Zašto?
Prvi Prajd u Srbiji održan je 30. juna 2001. godine, pod sloganom "Ima mesta za sve nas". Međutim, ostaće upamćen po nasilju nad učesnicima manifestacije.
Aktiviste su napali pripadnici desničarskih i navijačkih organizacija. Među njima i predstavnici ultradesničarskog pokreta Obraz, organizacije čije je delovanje kasnije, 2012. godine, zabranio Ustavni sud Srbije.
Prvi Prajd u Srbiji obeležen je nasiljem nad učesnicima manifestacije, 30. jun 2001.
Nasiljem na učesnike Prajda krenuli su i navijači sportskih klubova Crvene zvezde i Partizana, a među okupljenim protivnicima našli su se i članovi desničarske Srpske radikalne stranke, kao i pojedini sveštenici Srpske pravoslavne crkve (SPC).
Prema podacima organizacije Belgrade Pride, više od 40 osoba je povređeno.
Zbog dugogodišnjih pretnji organizatorima i protivljenju desničara, Parada ponosa godinama nije organizovana u Beogradu, uprkos želji aktivista i LGBTI+ zajednice.
Sledeći Prajd u glavnom gradu Srbije održan je 2010. godine, ponovo uz velike sukobe policije i protivnika Parade ponosa. Povređeno je više od 120 policajca.
Prajd šetnje su u naredne tri godine zabranjivane. Međutim, uprkos zabrani, 2013. je organizovan Ponoćni Prajd šetnjom od zgrade Vlade do Skupštine Srbije u centru Beograda.
Prvi Prajd u glavnom gradu Srbije koji je protekao bez incidenata održan je 28. septembra 2014. godine.
Narednih godina je broj učesnika rastao. Iako je Prajd uvek organizovan uz izuzetno jake policijske snage, nekoliko godina zaredom ova manifestacija uspevala je da se održi bez velikih tenzija.
Sve do 2022. godine.
Beograd je tada bio domaćin međunarodne manifestacije EuroPride. Organizatori su se ponovo suočili sa velikim protivljenjem, pre svega ultradesničara, ali i SPC.
Šetnju je zabranilo Ministarstvo unutrašnjih poslova iz bezbednosnih razloga, jer je za isti dan bio zakazan i skup neformalnih desničarskih grupa.
Ipak, Prajd marš je održan uz skraćenu rutu i veliko prisustvo policije.
Poslednja, a ujedno i najveća Parada ponosa u Beogradu održana je 9. septembra 2023. godine, na kojoj je, prema podacima Belgrade Pride, bilo preko deset hiljada ljudi. Šetnja je protekla bez incidenata.
Kada je reč o Srbiji, pored Beograda, Prajd je jedne godine, 2019, organizovan i u Novom Sadu, na severu Srbije. Doduše, bez šetnje. U pitanju je jedini takav skup organizovan izvan prestonice.
Slavljenje različitosti
Zastave duginih boja, šljokice, smeh i muzika prepoznatljiva su obeležja Prajd marševa širom sveta, koji se najčešće organizuju u junu, tokom meseca ponosa.
U Njujorku, gde je sve počelo, Prajd danas izgleda neuporedivo drugačije.
Parada ponosa u Njujorku, 30. jun 2024.
U pitanju je jedna od najvećih Parada ponosa na svetu, koja privlači nekoliko miliona ljudi, a održava se svake godine poslednjeg vikenda u junu.
Na ovogodišnjoj Paradi obeleženo je više od pet decenija zalaganja za LGBTI+ prava.
Jedan od najpoznatijih Prajdova sveta održava se u Sao Paulu u Brazilu, koji privlači hiljade turista. Marš u glavnoj ulici ovog grada održan je 2. juna.
Jedan od najvećih Prajd marševa, Sao Paulo, 2. jun 2024.
Prema pisanju agencije Associated Press (AP), organizatori su ove godine posebno apelovali na učesnike da nose odeću u zelenoj i žutoj boji, kako bi se suprotstavili desničarima, koji su prisvojili nacionalne simbole Brazila isključivo za sebe.
U Sidneju u Australiji Prajd se održava poput festivala, a u toku sezone karnevala u februaru ili martu. Nazivaju ga i "najšarenijim Prajdom", a na njemu često nastupaju svetski poznate zvezde.
Parada ponosa u Sidnejun održava se u toku karnevala, 2. mart 2024.
Kada je reč o Evropi, jedan od poznatijih Prajdova održava se u Madridu u Španiji krajem juna i početkom jula. Taj Prajd jedan je od posećenijih u ovom delu sveta.
Prvi Madrid Prajd održan je 1979. godine, nakon smrti fašističkog diktatora Franciska Franka. Španija se danas transformisala u zemlju sa veoma progresivnim LGBTI+ zakonima.
Parada ponosa u Madridu jedna je od najvećih u Evropi. Poslednja je održana 6. jula 2024.
Uz Prajdove u pojedinačnim državama, u gradovima Evrope, naizmenično se svake godine održava i manifestacija EuroPride, posvećena LGBTI+ pravima. Solun u Grčkoj bio je izabran za domaćina 2024. godine, a šetnja je održana uz veliko prisustvo policije, piše AP.
EuroPride se ove godine održao u Solunu, 29. jun 2024.
Diskriminacija i zabrana u svetu
Dok se u nekim državama proslavlja različitost, u drugim se Parade ponosa zabranjuju.
Iako je u Rusiji bilo pokušaja da se organizuju Prajd šetnje, vlast nijedan događaj nije dozvolila da se održi.
Vrhovni sud u Moskvi je 2012. godine zabranio održavanje Prajda u narednih 100 godina.
Godinu dana kasnije Kremlj je usvojio i prvi zakon koji ograničava LGBTI+ prava, poznat kao zakon o "gej propagandi", koji zabranjuje svako javno prikazivanje "netradicionalnih seksualnih odnosa" među maloletnicima.
Vrhovni sud Rusije označio je u novembru 2023. "međunarodni LGBTI+ društveni pokret" kao "ekstremističku organizaciju".
Ovaj potez predstavlja najnoviji i najdrastičniji korak u decenijskom suzbijanju prava LBGTI+ osoba u Rusiji, pokrenutog pod predsednikom Vladimirom Putinom, koji je "tradicionalne porodične vrednosti" postavio kao temelj svoje vladavine.
U Istanbulu, glavnom gradu Turske, Prajd šetnja zabranjuje se već deceniju.
Kako piše agencija Reuters, turska policija privela je najmanje 15 demonstranata u Istanbulu 30. juna 2024. zbog učešća na zabranjenom LGBTI+ događaju.
U Turskoj se LGBTI+ zajednica okupila kako bi održala Prajd, uprkos zabrani vlasti, 30. jun 2024.
Organizacija HRW upozorila je da lokalne vlasti širom zemlje sve češće otkazuju koncerte umetnika koji otvoreno podržavaju LGBTI+ prava ili kritikuju ograničenja države.
I međunarodna organizacija Freedom House, koja dokumentuje stanje ljudskih prava i sloboda u svetu, ukazala je u svom izveštaju na kršenje prava LGBTI+ osoba u Turskoj.
Predsednik Redžep Tajip Erdogan okrivio je LGBTI+ zajednicu za degradaciju "institucije porodice".
Njegova vladajuća Partija pravde i razvoja predložila je zakonsku promenu definicije porodice kao "jedinice usredsređene na muškarca i ženu".
Homoseksualnost i transrodnost, a sa njima i Prajd šetnje, zabranjeni su u mnogim delovima sveta. U onim u kojim to nije slučaj, Parade ponosa i dalje predstavljaju borbu za jednaka ljudska prava.