Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Srbija odbila izručenje Osmanovića Bosni i Hercegovini


Viši sud u Beogradu

Viši sud u Beogradu odbio je zahtjev Tužilaštva Bosne i Hercegovine za izručenje bivšeg pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Osmana Osmanovića, uhapšenog po potjernici iz Beograda, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa njegov advokat Mirsad Crnovršanin.

Osmanovićev advokat rekao je da sada predstoji ulaganje žalbe Apelacionom sudu u Beogradu.

"Odbrana je obavještena da je Sud odbio rješenje kojim se odbio zahtjev Tužilaštva BiH za izručenje Osmana Osmanovića Bosni i Hercegovini. Još uvijek nismo zaprimili obrazloženje. Očekujemo tokom dana obrazloženje, da vidimo na koje se Sud standarde i stavove poziva u tom navedenom rješenju. S tim da će se odbrana svakako iskoristiti svoje zakonsko pravo da u najkraćem roku uloži žalbu na navedeno rješenje Apelacionom sudu u Beogradu, očekujući da će Apelacioni sud poništiti to rješenje i omogućiti da se Osman Osmanović isporuči Bosni i Hercegovini", naveo je Crnovršanin sljedeće korake odbrane.

Istraga zbog sumnje u ratni zločin

Osman Osmanović, bivši direktor Porezne uprave Brčko Distrikta i bivši pripadnik Hrvatskog vijeća obrane, te Armije BiH uhapšen je 23. novembra na Graničnom prelazu Sremska Rača u Srbiji, po potjernici iz Beograda.

Tužilaštvo za ratne zločine Srbije donijelo je naredbu o provođenju istrage protiv Osmana Osmanovića, zbog sumnje da je izvršio ratni zločin nad srpskim civilima i ratnim zarobljenicima u ljeto 1992. godine u Gornjem Rahiću na području Brčkog, na sjeveru Bosne i Hercegovine.

No, ukoliko i Apelacioni sud potvrdi odluku Višeg suda u Beogradu to ne mora značiti da će istragu u slučaju Osmanović voditi Tužilaštvo za ratne zločine Srbije, objašnjava Crnovršanin. Riječ je o paralelnom postupku koje je pokrenulo Tužilaštvo BiH.

" Još uvijek to neće biti konačna odluka, obzirom da je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine u međuvremenu uputilo i zahtjev za preuzimanje i ustupanju predmeta pravosuđu Bosne i Hercegovine i o kojem zahtjevu će u narednom periodu također odlučivati Viši sud u Beogradu. To su dva ista postupka, dvije iste radnje. Ovo je radnja izručenja, a paralelno je i poduzeta radnja, odnosno podnesen je prijedlog za preuzimanje kompletnog predmeta i ustupanje istog pravosuđu BiH", objašnjava Osmanovićev advokat.

Osman Osmanović se prije tri dana, tačnije 23. decembra na ročištu u Beogradu jasno izjasnio da želi biti izručen BiH.

"Na navedenom ročištu se Osman Osmanović izjasnio da po skraćenom postupku želi da se izruči pravosuđu Bosne i Hercegovine, obzirom da je on državljanin Bosne i Hercegovine i da ima stalno mjesto prebivališta u BiH", rekao je Crnovršanin nakon tog ročišta u Beogradu za Radio Slobodna Evropa.

Tužilaštvo za ratne zločine Srbije je i na ročištu u ponedjeljak 23. decembra jasno pokazalo da nije saglasno da istragu u slučaju Osmanović provodi bosanskohercegovačko pravosuđe.

"Tužilaštvo se tom prijedlogu protivilo navodeći kako se provodi istraga već u Republici Srbiji, a koju provodi Tužilaštvo za ratne zločine i iz tih razloga oni smatraju da ne treba udovoljiti tom zahtjevu", rekao je tada za RSE Crnovršanin.

Mjere Tužilaštva Bosne i Hercegovine

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je četiri dana nakon hapšenja Osmana Osmanovića (27. novembar) uputilo Ministarstvu pravde BiH prijedlog da to Ministarstvo uputi molbu pravosudnim institucijama Republike Srbije za izručenje Osmana Osmanovića pravosuđu Bosne i Hercegovine.

Tada je to i potvrdio za Radio Slobodna Evropa Boris Grubešić, koji je rekao da Posebni odjel za ratne zločine Tužilaštva BiH radi na predmetu koji se odnosi na Osmanovića.

"Također, razlozi zbog kojih se traži izručenje u BiH su što su navedeni zločini počinjeni na teritoriji Bosne i Hercegovine, gdje su žrtve državljani Bosne i Hercegovine, kao i da se dokazi i svjedoci nalaze u BiH, te je Osmanović Osman državljanin BiH. Prijedlog je danas upućen prema Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine na dalje postupanje”, kazao je Grubešić.

Gordana Tadić: 'Mi sa kolegama razgovaramo otvoreno i transparentno i pokušavamo na najbolji mogući način prevazići ove probleme'
Gordana Tadić: 'Mi sa kolegama razgovaramo otvoreno i transparentno i pokušavamo na najbolji mogući način prevazići ove probleme'

I glavna tužiteljica Bosne i Hercegovine Gordana Tadić novinarima je još 18. decembra na skupu u Sarajevu o regionalnoj saradnji u procesuiranju ratnih zločina, rekla da su poduzeli mjere u slučaju Osmanović.

"Mi smo već poduzeli mjere u Bosni i Hercegovini i podnijeli smo zamolnicu da se predmet ustupi Tužiteljstvu BiH u rad. Međutim, to je, naravno, u okviru međunarodne pravne pomoći, u okviru više učesnika događaja, pa ćemo vidjeti kako će to dalje ići. Mi sa kolegama razgovaramo otvoreno i transparentno i pokušavamo na najbolji mogući način prevazići ove probleme, jer za Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine to je od izuzetnog značaja. Mi smo Tužiteljstvo koje imamo veoma veliki broj riješenih predmeta", naglasila je tada Tadić.

Radio Slobodna Evropa tražilo je i informaciju u Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine, no, Ministarstvo nije odgovorilo.

Osmanovićev advokat Mirsad Crnovršanin kaže kako je odbrana tražila da se primjeni direktno bilateralni ugovor zaključen između Bosne i Hercegovine i Srbije.

"To je ugovor o pružanju pravne pomoći u krivičnim stvarima, koji definiše da se lica, odnosno da se državljani u konkretnom slučaju državljanin Bosne i Hercegovini koji su lišeni slobode na području države Srbije, po tom ugovoru, izručuju pravosuđu Bosne i Hercegovine. Međutim, Tužilaštvo za ratne zločine se poziva na Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći Republike Srbije koji isključuje tu mogućnost. S obzirom da imamo u primjeni taj ugovor, onda se ovdje u konkretnom slučaju primjenjuje ugovor a ne Zakon na koji se Tužilaštvo poziva", kaže Crnovršanin.

Procedura

Inače, put kroz međunarodnu pravnu pomoć polazi od Tužilaštva, ovoga puta bosanskohercegovačkog, pa do Ministarstva pravde BiH, a onda to upućuje Ministarstvu pravde Srbije, a potom oni to ustupaju Tužilaštvu za ratne zločine, objašnjenje je Osmanovićevog advokata Mirsada Crnovršanina.

Đorđe Dozet, Osmanovićev advokat u Srbiji, kaže za Radio Slobodna Evropa da se osim komunikacije između dvije države u vezi sa izručenjem Osmanovića Bosni i Hercegovini, trenutno utvrđuju činjenice u ovom slučaju pred Tužilaštvom za ratne zločine Republike Srbije.

Niti jedan do sada takav zahtev nije prošao, iz prostog razloga što, kad pogledate propise iz Republike Srbije i Bosne i Hercegovine, to ne pije vode.
- Đorđe Dozet


"Nije nam prvi put da Bosna i Hercegovina pokušava na taj način da ishoduje od Srbije da joj se preda njezin državljanin. Niti jedan do sada takav zahtev nije prošao, iz prostog razloga što, kad pogledate propise iz Republike Srbije i Bosne i Hercegovine, to ne pije vode. Sam pojam izručenja je regulisan na sasvim drugačiji način, uslovi za izručenje su propisani i jednoj i drugoj državi. Ova situacija ne zadovoljava uslove za izručenje, međutim, zadovoljava uslove za ustupanje predmeta i ustupanje okrivljenog za vođenje krivičnog postupka iz jedne u drugu državu. To je bio put kojim je trebalo ići i koji može da bude uspešan, ako se sve bude dalje dešavalo Lege Artis ( na propisan, stručan način) onako kako govori pravo", objasnio je Dozet.

Detalji slučaja Osmanović

Osman Osmanović, navodi njegov advokat Đorđe Dozet, Tužilaštvo za ratne zločine Srbije tereti za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u mjestu Rahić na području Brčko Distrikta, tačnije na sjeveru Bosne i Hercegovine.

"Tužilaštvo RS tereti ga za navodno fizičko i psihičko zlostavljanje dvojice zarobljenika. Ne znam kako da ih nazovem, jer jedan je, navodno, civil, a drugi pripadnik Vojske Srpske, u Brčkom, odnosno u tom delu teritorija", rekao je Dozet u razgovoru za RSE.

Za ratna dešavanja u mjestu Rahić na području Brčkog bilo je otvoreno nekoliko predmeta koji su okončani pred sudom Brčko Distrikta.

Tužilaštvo za ratne zločine Srbije tereti Osmanovića ratni zločin protiv civilnog stanovništva u mjestu Rahić na području Brčko Distrikta (na fotografiji detalj iz Brčkog)
Tužilaštvo za ratne zločine Srbije tereti Osmanovića ratni zločin protiv civilnog stanovništva u mjestu Rahić na području Brčko Distrikta (na fotografiji detalj iz Brčkog)

"Bilo je za zlostavljanje istih ljudi na istom lokalitetu. Koliko ja znam, vođeno je osam krivičnih postupaka protiv barem osmorice ljudi, koji su, neki pravosnažno, okončani osuđujućim presudama, neki pravosnažno ili u prvom stepenu okončani oslobađajućim presudama, ali u svakom slučaju, procesuirana su u Bosni i Hercegovini dešavanja u tom pritvoru, logoru, uglavnom na tom lokalitetu, gde su držali zarobljene pripadnike vojske, odnosno civila", rekao je Dozet.

Međutim, Dozet ističe da Osmanović u tim postupcima uopšte nije pominjan.

"On se pojavljivao kao svedok na tim suđenjima. Njega nikad niko nije pomenuo, u bilo kom kontekstu", kaže Dozet.

Osmanovića je, kako kaže, advokat iz BiH Mirsad Crnovršanin prijavio Dokumentacioni centar za istraživanje ratnih zločina Republike Srpske. Riječ je o krivičnoj prijavi, naglasio je Crnovršanin.

"Na dan lišenja slobode, a to je 23. novembar nije uopšte postojala istraga protiv Osmana Osmanovića, već je on uhapšen isključivo na bazi krivične prijave. Tek sutra, dakle 24. novembra postupajući tužilac donosi naredbu o sprovođenju istrage. Dakle, on je lišen slobode i zadržan je a da uopšte u Republici Srbiji nije postojala istraga protiv njega, tek je naknadno otvorena", objasnio je Crnovršanin.

Isti su prijavitelji i za isto krivično djelo, te činjenični opis u slučaju Osmanović koju provodi i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, naglasio je Crnovršanin, zbog čega se i traži njegovo izručenje Bosni i Hercegovini.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG