Dostupni linkovi

Veliki kašalj ponovo u Srbiji


Bolnica u Zemunu u Srbiji. 13. 9. 2018.
Bolnica u Zemunu u Srbiji. 13. 9. 2018.

Takozvani magareći kašalj, gotovo iskorenjena bolest, u 2023. registrovan je u Srbiji u većem broju nego prethodne tri godine.

"To je svakako zabrinjavajuće zbog toga što dve decenije unazad nismo imali ovakvu brojnost pacijenata", rekla je Snežana Rsovac, načelnica Intenzivne nege Univerzitetske dečje klinike Tiršova u Beogradu, za Radio Slobodna Evropa.

Dr Snežana Rsovac, pulmolog Univerzitetske dečje klinike Tiršova
Dr Snežana Rsovac, pulmolog Univerzitetske dečje klinike Tiršova

Ove godine ukupno 190 obolelih od velikog kašlja prijavljeno je do 15. novembra, saopštio je Institut za javno zdravlje Srbije Milan Jovanović Batut za RSE.

"Jedan od uzroka broja prijavljenih su unapređeni laboratorijski kapaciteti za dijagnozu tog oboljenja. Uz napomenu da je i pre pandemije korona virusa njihov broj od 2016. do 2019. bio između 148 i 350 godišnje", naveo je Batut.

Gradski zavod za javno zdravlje saopštio je da je do novembra u Beogradu prijavljeno 47 slučajeva, te da u prethodnoj godini nije zabeležen nijedan.

Ova zdravstvena ustanova objavila je da su 2021. u glavnom gradu Srbije bila dva pacijenta koja su imala tu bolest, tri u 2020, 14 u 2019. i 29 u 2018. godini.

Imunizacija ključna za suzbijanje bolesti

Specijalista dečje pulmologije Snežana Rsovac kaže da pojava velikog kašlja pokazuje da jedan broj roditelja odlaže redovnu imunizaciju dece.

"To se događa jer je nepoverenje prema vakcinama nekako postalo moderno. Podsećam da su uz pomoć vakcina iskorenjene bolesti od kojih su deca umirala i ostajala teški invalidi. Ako imamo zaštitu treba je sprovoditi", navela je Rsovac.

Institut Batut (IZJZS) objavio je da se radi o veoma zaraznoj bakterijskoj infekciji disajnih puteva od koje najčešće obolevaju bebe do jedne godine i deca od 10 do 20 godina.

"Pravovremena imunizacija vakcinom uz obuhvat od 95 odsto populacije je najefektivnija mera zaštite kada su u pitanju deca koja zbog uzrasta ili trajnih kontraindikacija ne mogu biti vakcinisana", saopštio je Institut Batut za RSE.

Dodaje se da magareći kašalj uzrokuje bakterija Bordetella pertussis, zbog čega se ta bolest u medicini zove pertusis. Upozorava se i da oboleli ne treba da borave u blizini odojčadi, novorođene i male dece, kao i da osoba sa pertusisom može da bude zarazna četiri do pet nedelja.

Nevakcinisane bebe u većem riziku

Doktorka Rsovac kaže da je najteža klinička slika kod beba kod kojih nije završen prvi krug imunizacije sa tri doze vakcine od drugog do šestog meseca.

"Kada deca nisu kompletno vakcinisana podložna su da dobiju pertusis. A onda je klinička slika dramatičnija, naročito kod odojčadi jer inače imaju uže disajne puteve i imuni sistem koji se razvija. Karakteristično je da prave zacenjivanja tokom kašlja, pa čak i prestanke disanja sa smanjenim nivoom kiseonika u krvi, kao i da imaju učestalije komplikacije bolesti", objasnila je Snežana Rsovac.

Institut za javno zdravlje saopštio je da je najznačajniji način prevencije pertusisa kompletna imunizacija. Vakcine protiv velikog kašlja obično se daju u kombinaciji sa vakcinama protiv difterije i tetanusa, često i sa vakcinama protiv dečje paralize i hepatitisa B. Nakon primarne imunizacije, prva revakcinacija je tokоm druge gedine života, a druge pred polazak u školu.

"Jedini izvor ove infekcije je obolela osoba. Sa porastom broja nevakcinisane dece raste i mogućnost da se kroz njih prenosi bakterija koja uzrokuje veliki kašalj. Tako da ove godine i kod odraslih imamo zabeležene slučajeve pertusisa jer imunizacija ne pruža doživotnu zaštitu", kaže pedijatar Snežana Rsovac.

Napadi traju do dva meseca

Simptomi pertusisa javljaju se sedam do deset dana nakon zaraze, nekada i posle tri nedelje Na početku su kao obična prehlada, uz kijanje, curenje iz nosa, malo povišenu temperatutu i blagi kašalj. Unutar dve nedelje kašalj postaje teži sa sve češćim epizodama i napadima zacenjivanja, sve je praćeno iskašljavanjem sluzi i često povraćanjem. Takvi napadi mogu da traju od mesec dana do dva meseca.

"Bolest može imati ozbiljan klinički tok bez obzira na uzrast. Životno ugrožavajuća je kod novorođenčadi i odojčadi. Kod trećine obolelih u prvoj godini života potrebna jе hospitalizаcija, a smrtni ishod registruje se kod jedan odsto hospitalizovanih", upozoravaju iz Instituta za javno zdravlje Srbije Batut.

Dodaje se da su neke od komplilacija pertusisa zapaljenje pluća, gubitak apetita, dehitratacija, konvulzije, moždana oštećenja, kile i prelomi u predelu grudnog koša. Leči se terapijom antibioticima.

Doktorka Rsovac smatra da bi posebno trebalo razmotriti zaštitu trudnica.

"Da bebe ne bi oboljevale, u nekim od evropskih zemalja sprovodi se vakcinacija u poslednjem trimestru trudnoće. Tako se štite same trudnice i daje se imunitet novorođenčetu", kaže Snežana Rsovac.

Institut Batut naveo je da je u Evropi broj slučajeva pertusisa od 2011. u porastu.

Antivakcinalisti šire dezinformacije

Američki Nacionalni institut za zdravlje (National institutes of Heath) u studiji objavljenoj u martu 2023. navodi da je u protekle dve decenije antivakcinalni aktivizam u Sjedinjenim Američkim Državama evoluirao od marginalne potkulture do organizovanih pokreta.

"Pandemija korona virusa dodatno je pogoršala tu situaciju i povećala domet dezinformacija o vakcinama", navodi se u studiji Nacionalnog instituta za zdravlje SAD.

Po njegovoj analizi, najčešći načini širenja dezinformacija su preko tradicionalnih medija i društvenih mreža.

Svetska zdravstvena organizacija WHO (World health organization) takođe je ukazala na problem lakšeg širenja dezinformacija sa razvojem digitalnih tehnologija.

Tokom pandemije korona virusa WHO je u tu svrhu skovala i novu reč – infodemija. Zdravstvene organizacije širom sveta, kao i nacionalna u Srbiji, poručuju da su vakcine jedini način u suzbijanju bolesti, posebno zaraznih oboljenja koja direktno utiču na život stanovništva.

XS
SM
MD
LG