Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen trebalo bi u oktobru da krene na redovnu godišnju turneju po Zapadnom Balkanu, tokom koje tradicionalno posećuje sve zemlje regiona, uključujući Srbiju.
Ali, ovog puta upravo Srbija može predstavljati problem.
U zemlji trenutno dominiraju sve izraženije političke i društvene tenzije. Nakon smrti Ratka Mladića, osuđenog za ratne zločine i genocid, intenzivirana je njegova glorifikacija, uz državnu logistiku povratka tela i najave masovne sahrane, što je izazvalo oštre reakcije iz EU. Ima nagoveštaja da je Brisel direktno vršio pritisak na beogradske vlasti da ne dozvole državnu sahranu.
Istovremeno, ove nedelje potvrđeno je da su aktivisti i opozicioni političari bili mete špijunskog softvera, uoči mogućih ključnih izbornih ciklusa.
Iako izbori još nisu raspisani, politička atmosfera u Srbiji sve više liči na neproglašenu predizbornu kampanju.
Predsednik Aleksandar Vučić poslednjih nedelja intenzivno obilazi gradove i sela širom Srbije, razgovara sa građanima, obilazi infrastrukturne projekte i najavljuje rešavanje lokalnih problema – od puteva i vodovoda do povećanja primanja.
Učestalost tih aktivnosti i način na koji se predstavljaju u javnosti imaju karakter neformalne predizborne kampanje, posebno zato što se građanima šalje poruka da su konkretna poboljšanja rezultat politike Vučića i Srpske napredne stranke (SNS).
Prema pojedinim nezvaničnim nagoveštajima, izbori bi mogli biti održani krajem oktobra.
Ukoliko se to dogodi, eventualni boravak predsednice Evropske komisije u Srbiji poklopio bi se sa punom predizbornom kampanjom.
Srbija kao problem za regionalnu turneju
Sve ovo čini eventualnu posetu Beogradu posebno problematičnom. Ali postoji još jedan paradoks.
Prema nezvaničnim briselskim izvorima, ukoliko Fon der Lajen zbog političke situacije odluči da zaobiđe Srbiju, postoji mogućnost da uopšte ne bude njene tradicionalne balkanske turneje.
Drugim rečima, odluka da ne poseti Srbiju mogla bi da dovede u pitanje čitavu regionalnu turneju.
Tobi Vogel (Toby) iz Saveta za politiku demokratizacije (DPC) smatra da bi otkazivanje balkanske turneje poslalo pogrešan signal.
"To bi poslalo signal da je Srbija važnija od drugih zemalja", rekao je Vogel za RSE.
Ipak, on smatra da Fon der Lajen, upravo zbog političkog trenutka, ne bi trebalo da poseti Srbiju.
"Moguća poseta predsednice Evropske komisije Srbiji uoči prevremenih izbora, koji verovatno predstavljaju najveći izazov za vlast predsednika Vučića u poslednjih 15 godina, šalje upravo pogrešan signal. Ona šalje poruku da Evropska komisija, a time i Evropska unija, podržava Vučića u ovom izbornom nadmetanju. Time se ponovo okreću leđa studentima koji protestuju i drugima koji učestvuju u protestima predvođenim studentima", ocenjuje Vogel.
RSE se obratio kabinetu Fon der Lajen sa pitanjem da li predsednica Evropske komisije planira da uskoro poseti Srbiju. Do objavljivanja ovog teksta odgovor nije stigao.
Balkanska turneja i dalje pod znakom pitanja
Prema saznanjima RSE iz izvora unutar Evropske komisije, opcija posete Srbiji i dalje je na stolu, kao i planovi za posetu drugim zemljama Zapadnog Balkana.
Turneja još nije zvanično najavljena, ali to nije neuobičajeno. Agenda predsednice Evropske komisije često se objavljuje svega nedelju dana unapred.
Planiranu posetu Beogradu prvi je javno najavio poslanik Evropskog parlamenta Vladimir Prebilič, koji je informaciju objavio na društvenim mrežama.
"Ne postoji nikakvo opravdanje da predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u narednom mesecu poseti Beograd i stvori lažan utisak normalnosti u odnosima sa srpskim vlastima. Davanje Vučiću prilike za fotografisanje s visokim zvaničnicima u jeku otkrića je kao ulepšavanje državne represije i ozbiljno šteti kredibilitetu EU u Srbiji i širem regionu", izjavio je Prebilič za RSE.
Otkazivanje posete Kos dodatno komplikuje planiranu posetu Fon der Lajen Srbiji
Situaciju dodatno komplikuje odluka evropske komesarke za proširenje Marte Kos da otkaže posetu Beogradu.
Kos je u petak, 4. septembra, saopštila da je veličanje Ratka Mladića, osuđenog za ratne zločine i genocid u Bosni i Hercegovini, nakon njegove smrti, "nespojivo sa vrednostima na kojima se temelji put ka Evropskoj uniji".
Međutim, ni ova odluka nije prošla bez pitanja o njenom tajmingu i principijelnosti ove odluke.
Poseta je otkazana osam dana nakon Mladićeve smrti, u jeku intenziviranja glorifikacije njegovog lika i dela i nakon višednevnih najava da bi mogla biti organizovana državna sahrana.
Komesarka Kos nije se oglašavala neposredno nakon Mladićeve smrti 27. avgusta. O Mladiću i atmosferi oko njegove sahrane govorila je tek 4. septembra, nekoliko sati pre nego što je saopštila da otkazuje posetu.
Nekoliko izvora RSE u Briselu potvrdilo je da je na Kos vršen snažan pritisak, između ostalog i iz redova Evropskog parlamenta, da ne otputuje u Beograd.
Vogel smatra da bi eventualna poseta fon der Lajen Srbiji predstavljala dodatni udarac žrtvama rata u Bosni i Hercegovini.
"Posle sahrane osuđenog ratnog zločinca – čoveka osuđenog za genocid, najteži od svih zločina – na kojoj će verovatno učestvovati brojni članovi vlade ova poseta je, iskreno govoreći, takođe šamar preživelima. Nekoliko nedelja nakon državne sahrane Ratka Mladića, nijedan evropski zvaničnik ne bi trebalo da ode u Srbiju i bude fotografisan sa Aleksandrom Vučićem, kako se rukuje s njim i osmehuje", poručuje Vogel.
'Dear Aleksandar'
Problem sa eventualnim dolaskom fon der Lajen u Beograd dodatno dobija na težini zbog njenog dosadašnjeg odnosa prema Vučiću.
Predsednica Evropske komisije godinama je demonstrirala neuobičajeno topao odnos prema srpskom predsedniku. Tokom gotovo svake posete Srbiji koristila je izrazito afirmativan ton, uglavnom mu se obraćajući sa "dragi Aleksandre" – izraz koji su često kritikovali eksperti koji se bave regionom.
Srbiju je opisivala kao jednu od najnaprednijih zemalja kandidata i hvalila njen reformski učinak.
Najdalje je otišla u oktobru 2024. godine, kada je rekla da je Srbija pokazala da "dela slede reči".
To je bio period intenzivnog rata u Ukrajini, tokom kojeg se Srbija nije uskladila sa sankcijama EU protiv Rusije i zadržala je bliske odnose sa Kremljom. To je uključivalo i Vučićevu posetu Moskvi, uprkos pozivima iz Brisela da ne putuje u rusku prestonicu.
Istovremeno, u Srbiji su krajem 2024. počeli masovni studentski protesti nakon pada nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu, u kojem je stradalo 16 ljudi.
Tek u oktobru 2025. godine fon der Lajen je izostavila izraz "dragi Aleksandre" i nešto direktnije insistirala da Srbija mora da napreduje u oblastima vladavine prava, izbornog okvira, slobode medija i usklađivanja sa spoljnom politikom EU, uključujući sankcije Rusiji.
Bez obzira na zaoštravanje tona u javnim nastupima, fon der Lajen se redovno intenzivno zalagala za nastavak evropskog puta Srbije i napredovanje u pristupnim pregovorima.
Takav pristup, međutim, do sada nije imao podršku nekih država članica EU. Pristupni pregovori između EU i Beograda i dalje su na ledu.
Neodlazak kao jedini pristojan potez
Ukoliko fon der Lajen ipak odluči da poseti Beograd, pitanje više neće biti samo šta će tamo reći, već kako će njen dolazak biti predstavljen u Srbiji.
Vogel smatra da bi, zbog politički problematičnog trenutka, na Fon der Lajen bila posebna odgovornost da bude mnogo jasnija nego što je prethodnih godina bila spremna da bude – da kritikuje Vučića i otvoreno kaže da su zabrinjavajuća dešavanja u Srbiji dovela do nazadovanja na njenom putu ka članstvu u EU.
Ali čak i ako Fon der Lajen u Beogradu uputi oštre poruke, postoji rizik da vlast njenu posetu iskoristi u svoju korist.
"Zaista smatram da je neodlazak jedini pristojan potez u ovoj situaciji. Fon der Lajen ne bi trebalo da ide u Srbiju jer će, bez obzira na ono što tamo bude rekla, režim manipulisati njenom posetom i pretvoriti je u podršku Vučiću uoči ključnih izbora. A to nije pozicija u kojoj bi Evropska komisija trebalo da se nađe", poručuje Vogel.