Dostupni linkovi

Kome šteti spor Pariza i Rima?


Premijer Italije Giuseppe Conte (u sredini) sa svojim dopremijerima Matteom Salvinijem (lijevo) i Luigijem Di Maijem (desno)

Potez Francuske da u četvrtak opozove svog ambasadora iz Italije na konsultacije zbog susreta potpredsjednika italijanske vlade Luigija Di Maija sa predstavnicima Žutih prsluka (Gilet jaunes), protivnika francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji traže njegovu ostavku, osim diplomatskih problema između dvije zemlje, ukazao je na još nekoliko stvari.

Rat riječima sa Macronom mogao bi se pokazati pogrešnim i na sopstvenu štetu Rima, a i podsjetiti italijanske populističke lidere da im trebaju prijatelji u Evropi, navodi britanski The Guardian.

Posljednji put kada je Francuska opozvala svog ambasadora iz Rima je bila 1940. godina i Benito Mussolini je bio upravo objavio rat Francuskoj.

"Tako se to dešavalo nekad: Prvo opozovete svog ambasadora, a onda idete u rat", pojasnio je Paolo Feltrin, profesor političkih nauka na Univerzitetu u Trstu za TV France 24, pozvan da komentariše neočekivanu razmjenu i rat riječima na relaciji Pariz - Rim.

Profesor Feltrin je, međutim, jučerašnji potez nazvao "prvo i, prije svega, teatarskom predstavom", u kojem je eskaliranje spora između dvije zemlje koje su utemeljivači Evropske unije, diktirano domaćim problemima sa kojima se suočavaju države sa obje strane Alpa.

Doduše, u vrijeme Hladnog rata, povlačenje ambasadora na takozvane konsultacije bila je svakodnevna pojava, a u posljednje vrijeme čak i u samoj EU nije pretjerano neobična. Primjera radi, Mađarska je 2017. godine povukla svog ambasadora iz Holandije, nakon što je njihov odlazeći ambasador u Budimpešti kritikovao vlast premijera Viktora Orbana.

No, kako navodi The Guardian, za Francusku povlačenje ambasadora predstavlja iskreni diplomatski šok. Da se dvije evropske sile udalje do te mjere, pokazuje koliko je daleko italijanska vlada, koju čine ekstremno desna Liga i antiestablišment - pokret Pet zvijezda - spremna da ide u kršenju pravila.

Prije samo dvije sedmice, suočeni sa upornim uvredama iz Rima, poput one upravo Di Maija "da Francuska nastavlja da kolonizuje Afriku", do njegovih saradnika, koji su se bavili veličinom polnog organa francuskog predsjednika, Jelisejska palata se još držala uzvišeno, poručujući da neće ulaziti u "takmičenje u glupostima".

Predsjednik Macron je obećavao da neće odgovarati na uvrede, rekavši da Italijani upravo to žele.

Ali suočeni sa neprekidnim udvaranjem italijanskog vicepremijera Luigi Di Maija Žutim prslucima, koji su, osim zahtjeva za Macronovom ostavkom, uporno provocirali i nasilje u Parizu, a što je kulminiralo susretom italijanskih političara i Žutih prsluka u srijedu, francuskom strpljenju je došao kraj.

Di Maio je rekao da je cilj sastanka bio da pripreme zajednički front za izbore za Evropski parlament u maju, a na Twitteru je napisao da je "vjetar promjena prešao Alpe". Za zvanični Pariz je ovo bila "dodatna neprihvatljiva provokacija".

Danas je francuska vlada uzvraćajući za cilj uzela italijansku recesiju i ekonomske probleme, dok su i dalje nastavili braniti odluku o opozivu svog ambasadora iz Rima.

"To nije trajni opoziv ali je bilo važno iznijeti stav jer je Italija istorijski saveznik i jedan od osnivača EU", rekao je portparol Vlade Benjamin Griveaux za radio Evropa 1, potom je u vezi Di Maijeve posjete rekao sljedeće:

"Dobro ponašanje, najobičnija ljubaznost bi bila da obavijestite vladu o sastanku."

Francuska ministrica za evropske poslove Nathalie Loiseau je, pak, pojasnila da odluka o opozivu ambasadora "nije u tome da se bude dramatičan, već da se pošalje poruka da je vrijeme za igru isteklo".

Portparol Vlade je takođe odbacio kritike da je Pariz djelimično odgovoran za krizu u sadašnjim odnosima, budući da je francuski predsjednik ranije kritikovao Di Maija, a posebno desničarskog lidera Mattea Salvinija koji je Macrona prošle sedmice nazvao "užasnim predsjednikom".

Benjamin Griveaux
Benjamin Griveaux

"Ako se italijanski lideri osjećaju targetiranim, to je njihov problem. Sarkastične primjedbe od Luigija Di Maija i Mattea Salvinija nijesu zaustavili Italiju od pada u recesiju… mi se ne bavimo podrugljivim primjedbama", rekao je Griveaux.

Italijanska ekonomija je ušla je recesiju u četvrtom kvartalu 2018. zbog usporavanja izvoza, čime su se povećali budžetski problemi Di Maijeve i Salvinije vlade, na čijem je čelu, više formalno, Giuseppe Conti.

Opasnost, koja izvire iz uvreda sa društvenih mreža italijanskih lidera, ne nosi samo političke već i ekonomske konsekvence, navodi The Guardian.

Američki predsjednik Donald Trump može vrijeđati na sve strane bez posljedica jer je na čelu supersile. Italija je, pak, mnogo slabija i savezništvo sa Viktorom Orbanom teško joj može pružiti valjano utočište.

Posrnuli italijanski avioprevoznik Alitalia se nada francuskom kapitalu za spas, tu su i infrastrukturni planovi poput brze pruge Lion - Torino, koji bi sada mogli biti dovedeni u pitanje.

Italija za koju se predviđa da će u ovoj godini imati rast od tek 0.2 posto, trebaće saveznike u Evropi i Briselu, naročito sa njihovim problematičnim bankovnom sistemom.

Di Maijev pokret Pet zvijezda je odlučan da pokaže da je na strani naroda ne banaka, ali prevesti tu emociju u praktičnu budžetsku politiku pokazalo se prilično teško. Uvrede su, sa druge strane, lakše i jeftinije, zaključuje The Guardian.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG