Dostupni linkovi

Žrtvovanje Tašlihana vrhunac uništavanja Sarajeva


Tašlihan, arheološko nalazište u srcu Sarajeva, važan je spomenik kulture, ali i turistička atrakcija. Ova zadužbina Gazi Husrev-bega izgrađena je u XVI vijeku, preživjela je tri požara, a 1912. godine u potpunosti je bila zatrpana.

Arheolozi su prije deset godina uspjeli da spase dio ovog objekta, koji je do nedavno bio na listi zaštićenih spomenika. Nakon što je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine poništila odluku o Tašlihanu, vlasti na ovom arheološkom nalazištu planiraju graditi nove objekte.

Tašlihan je u XVI vijeku služio kao motel. Namijenjen putnicima namjernicima koji su svraćali u Sarajevo. Mjesto u kojem su mogli da odmore i nastave put. Neki arheolozi će reći da je riječ o objektu koji svjedoči i o začecima turizma u Sarajevu.

Danas je na ovom mjestu u samom središtu glavnog bh. grada kraj čuvenog hotela Evropa, vrijedno arheološko nalazište. Godine 2007. arheolozi su uspjeli spasiti dio nekadašnjeg Tašlihana i u potpunosti uraditi konzervaciju.

Na iskopavanju je radio i današnji direktor Muzeja Grada Sarajeva Mirsad Avdić, koji kaže da je ovo jedno od rijetkih nalazišta na kojem je u potpunosti urađena konzervacija, što znači da je zaštićeno od propadanja.

"Kada je od Muzeja Sarajevo traženo sistematsko istraživanje ovog prostora, mi smo to uradili u jednoj arheološkoj kampanji koja je trajala 60 dana. Nakon toga izradili smo elaborat iz kog je stručnoj, ali i manje stručnoj javnosti, bilo vidljivo šta je ostalo od Tašlihana. Uglavnom su bile ostale konstrukcije koje su i dan-danas vidljive jer je nakon našeg arheološkog istraživanja urađena konzervacija i to je ono što i danas posjetioci mogu vidjeti", objašnjava Avdić.

Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika BiH odluku o poništenju pravda činjenicom da je od Tašlihana sačuvano tek pet posto. No stručna javnost smatra da ovo vrijedno arheološko nalazište mora biti sačuvano.

Predstavnica Nacionalnog komiteta Međunarodnog vijeća za spomenike Aida Murtić navodi da je odluka o eventualnoj gradnji na arheološkom lokalitetu Tašlihana donesena nakon vrijednog arheološkog rada na ovom prostoru.

"U prethodnim godinama na ovom lokalitetu je izvršeno više istražnih i konzervatorskih radova. Govorimo o lokalitetu čija autentičnost i čija izvornost jesu izmijenjeni. Međutim, upravo to treba da nam sugeriše da se prestanemo maćehinski odnositi prema ovom lokalitetu i da ga počnemo štititi na način na koji to zaslužuje, jer je ovo jedan od rijetkih hanova u sarajevskoj čaršiji", kaže Murtić.

Da bi zaštitili ostatke Tašlihana, udruženje Arhitekata Bosne i Hercegovine pokrenulo je on-line peticiju. Boris Trapara iz ovog udruženja kaže da dosadašnji rezultati govore da je više od 90 posto potpisanih protiv gradnje na ovom mjestu.

"Više od 1.400 građana koji su potpisali peticiju, 97 posto je protiv gradnje na lokalitetu Tašlihana, čiji cilj nije prezentacija arheološkog lokaliteta, već ima za cilj drugu funkciju a to je, u ovom slučaju, poslovno prodajna funkcija", ističe Trapara.

Arheološki ostaci Tašlihana
Arheološki ostaci Tašlihana

Tašlihan su, pored arheologa, od zaborava sačuvali profesori i studenti Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu. Oni su u sklopu Laboratorije za kompjutersku grafiku napravili interaktivnu mapu ovog objekta, koja vizuelno pokazuje kako je on izgledao u XVI vijeku.

"Ideja tih interaktivnih modela jeste da vi virtuelno prošetate kroz taj objekat, odnosno njegovu rekonstrukciju. Tašlihan se sastojao od velikog dvorišta u čijem centru je bila mala džamija i fontana. Okolo su na spratu bile sobe, a u prizemlju su bile štale za konje, jer se tada putovalo na konjima. Tako da mislimo da se na ovaj način može jako lijepo pogledati kako je to izgledalo i da se korisnik interneta može vratiti u prošlost", objašnjava profesorica Elektrotehničkog fakulteta Selma Rizvić.

Odluci Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, usprotivili su se iz Zavoda za zaštitu spomenika Federacije BiH.

Oni smatraju da bi eventualnom gradnjom ostaci Tašlihana i objekta Gazi Husrev-begov bezistan sa dućanima bili ugroženi i izloženi mogućoj devastaciji.

Raniji pokušaji da se gradi kraj Tašlihana su propali jer Federalno ministarstvo prostornog uređenja zbog statusa zaštićenog dobra nikada nije dalo saglasnost.

Zbog toga ni sporazum, koji je napravljen između Islamske zajednice BiH koja je vlasnik dijela zemljiša na ovom prostoru i hotela Evropa, nikada nije proveden.

Taj sporazum je, naime, predviđao da Islamska zajednica BiH koja je investirala u 1.100 metara kvadratnih, kada je rađena obnova hotela Evropa, zauzvrat trebala ostvarivati prihod od rente.

  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG