Historijski muzej BiH osnovan je prije 67 godina. Građom, koja broji oko 300.000 eksponata, Muzej čuva kulturno-historijsku baštinu Bosne i Hercegovine. Međutim, zbog nagomilanih problema, od koji su ključni neriješen pravni status i način finansiranja, Muzej je početkom januara zatvorio svoja vrata. Stoga je namjera sedmodnevne akcije „Solidariši se, ugrijmo Muzej“ ukazati predstavnicima vlasti i široj javnosti na tešku situaciju u kojoj se ova institucija nalazi već 17 godina.
Urušena fasada i hladne prostorije koje prokišnjavaju stvaraju neodgovarajući ambijent za normalan rad uposlenika Historijskog muzeja BiH, kao i za očuvanje njegovog fundusa. Viša kustosica Muzeja Elma Hašimbegović kaže da se, bez obzira kome se obratili za pomoć, odgovornost prebacuje s jednih na druge:
„U međuvremenu, dok se ta loptica prebacuje s jednih na druge, muzejska građa i zgrada Muzeja izloženi su propadanju. Nije lako biti motiviran u uslovima u kojima ljudi nisu primili plate već mjesecima i gdje samo entuzijazam i volja ih odražavaju i tjera da rade.“
Do kraja februara traje sedmica otvorenih vrata „Solidariši se, ugrijmo Muzej“ tokom koje će javnost moći da zaviri i u one prostorije u koje obično nema pristup, te da se tako uvjeri u značaj postojanja Historijskog muzeja BiH:
„Zato smo mi došli da ih podržimo, da vidimo gdje ljudi rade. Mi smo se frapirali kad smo vidjeli u kojim uslovima i kako je to. Ovo je naša prošlost, ovo je naša zbilja, naša tradicija. Jedan grad bez kulturnih institucija nije grad.“
„Sarajka sam. Kao prvo, jako mi je teško zbog ovoga svega. I onog tamo muzej i ovoga. Ovo je sramota naših funkcionera. Uopšte ne misle niti na građane, niti na našu kulturnu baštinu. Nikakvog osjećaja nemaju.“
Bez definisanog pravnog statusa, a time i načina finansiranja, otežan je rad Historijskog muzeja BiH, kao i ostalih šest kulturnih institucija od državnog značaja. Možda bi se moglo naći rješenje za finansiranje ovih institucija, a da pritom ne izgube epitet državnih, ističe direktor Instituta za historiju Sarajevo Husnija Kamberović.
„Da niže razine vlasti – Federacija, Kanton Sarajevo, Grad Sarajevo, općine – donesu odluku o tome da se bivši spomen-park na Vracama integrira u Historijski muzej, da te razine vlasti preuzmu na sebe obavezu finansiranja održavanja tog kompleksa u okviru Historijskog muzeja. A vjerujem da bi sredstva koja bi se sa tih razina vlasti dobila mogla koristiti za očuvanje i nastavak rada čitavog Muzeja“, kaže Husnija Kamberović.
Pitanje je volje
Posjeta nekoj kulturnoj instituciji uveliko zavisi od dobre volje nastavnika i zainteresovanosti studenta, kaže za naš radio profesor sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu Edin Radušić.
Historijski muzej BiH
„Treba razviti sitem da to ne zavisi od mene, zavisi od studenta, nego da to bude kulturna politika našega društva, sprega između kulture i obrazovanja koja bi obostrano donijela velike koristi. Učiti na dokazu, materijalu prošlost i u direktnom kontaktu znači dugotrajnije znanje i razvijanje dugotrajnijih vještina. Zašto bi samo studenti historije dolazili ovdje? Zbog čega ne bi studenti bilo kojega drugoga fakluteta. Moramo razvijati tu kulturu koja nam nedostaje“, naglašava Edin Radušić.
Svjetski muzeji, biblioteke, galerije, da bi opstali u vremenu surovih ekonomskih uslova, trebaju osmisliti načine kako doprijeti do publike. Muzeji ne trebaju biti hramovi kulture koji pod velom tajni čuvaju građu, već se trebaju otvoriti, izaći na tržište, pa čak koristiti i društvene mreže, pojašnjava direktor Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu Saša Madacki:
„Otvoriti muzej da bude vibrantno mjesto. Zašto se bojati koncerta, rave partya? Prosto otvoriti muzej za sve vrste društvenih aktivnosti –
Muzeji ne trebaju biti hramovi kulture koji pod velom tajni čuvaju građu, već se trebaju otvoriti, izaći na tržište, kaže Saša Madacki.
jer on treba da bude mjesto okupljanja. Ako je on mjesto sjećanja, onda on može biti sterilan, ne može biti zatvoren i ne može biti izoliran. On mora biti dio društva, a nekakva kula od slonovače, pa kao jednom godišnje idemo u hram da vidimo kako su to naši preci živjeli. Mislim, prosto nesuvislo više. Ta paradigma više ne funkcioniše. Ne više samo okačiti 15 eksponata na zid, staviti neke legnede ispod – i onda kao mi smo muzej. Ne. Moramo uvesti ljude, i oni moraju imati interakciju s eksponatom.“
Neriješen pravni status sedam institucija kulture BiH, među kojima i Historijskog muzeja, manje je finansijsko a više političko pitanje, ističe Madacki:
„Pitanje je volje. Da li, recimo, političari imaju potrebu da dođu u muzej? Ja ću obnoviti cestu kojom se ja vozim, obnoviću zgradu u kojoj živim, ali zašto da ja obnavljam nešto gdje ja zapravo ne ulazim jer to nije moj prostor?“
Šefica Ureda Savjeta Evrope u Bosni i Hercegovini Mary Ann Hennessey u petak je posjetila Historijski muzej BiH da bi se uvjerila u kakvim se uslovima čuva njegova građa. Po okončanju posjete, evo šta je izjavila za RSE:
„Za mene je ovaj muzej bitan ne samo kao dio bh. historije, svakog građanina ove zemlje, već je i kao dio evropskog kulturno-historijskog naslijeđa koji želimo i trebamo očuvati. Jasno je da trenutni uslovi u kojima se čuvaju ova divna umjetnička djela i artefakti nisu adekvatni. Smatram da je sad odgovornost na bh. vlastima iz oba entiteta, kao i Evrope, da sačuvaju ovu baštinu za naše buduće generacije.“
