Glavna civilna obavještajna služba u Hrvatskoj, Sigurnosno-obavještajna agencija, objavila je godišnji izvještaj o sigurnosnoj situaciji u zemlji na prošlu godinu. Svi su parametri pozitivni, nijedna vrsta ekstremizma nema širu potporu u hrvatskoj javnosti, a opasnost od terorizma je niska. Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović pohvalila je izvještaj, i naglasila potrebu da se odgovori na pokušaje diskreditiranja Hrvatske, o čemu se govori u izvještaju.
„Sigurnosna situacija u Republici Hrvatskoj je stabilna i trenutno ne postoje naznake niti vidljivi potencijali njezine značajnije destabilizacije. Teroristička prijetnja na teritoriju Hrvatske je niska,“ kaže se među ostalim u upravo objavljenom godišnjem izvještaju Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA). Prema istom izvoru, „nijedna vrsta ekstremizma, neovisno o njegovoj ideološkoj, vjerskoj ili nacionalnoj osnovi, u Republici Hrvatskoj nema širu potporu javnosti, značajan broj sljedbenika, niti veliki pokretački potencijal“, pa je prijetnja od ekstremizma „trenutno niska.“
Glavni su sigurnosni rizici mogućnost terorističkog napada tzv. vukova samotnjaka, povratak bivših pripadnika Islamske države Iraka i Levanta (IDIL) u države jugoistoka Europe, koruptivno djelovanje organiziranog kriminala prema pojedincima iz državne uprave, pojačan pritisak migranata na hrvatsku granicu na tzv. balkanskoj ruti i moguće intenziviranje kibernetičkih napada s obzirom na skoro hrvatsko predsjedanje Europskom unijom.
Hrvatska je predmet obavještajne aktivnosti od strane država koje NATO i Europsku uniju i njihovo širenje na jugoistok Europe doživljuju kao prijetnju. Jedna od tema njihovog djelovanje je energetika, posebice izgradnja LNG terminala na Krku. Također, u javni informacijski i medijski prostor povremeno se plasiraju fragmentirani podaci i „lažne ili iskrivljene vijesti kojima se želi diskreditirati Hrvatsku i oslabiti euroatlantsko zajedništvo“, navodi izvještaj SOA.
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović pozitivno je u izjavi novinarima nakon skupa o brendiranju Hrvatske ocijenila SOA-in izvještaj, i kazala kako Hrvatska nema razloga za brigu, ali da uvijek ima razloga za oprez. Ona je kazala kako treba sa susjednima razmjenjivati obavještajne podatke, posebice kada se radi o povratnicima iz IDIL-a.
„Jedan je element SOA istakla u svom izvješću, a to je djelovanje nekih država koje žele Hrvatsku etiketirati svakojakim imenima, i na taj način kreirati naš imidž u svijetu. Zato držim da se moramo potruditi, da na to moramo odgovarati, da moramo imati kontraargumente koji će ići u pozitivnom smislu gdje predstavljamo Hrvatsku kao modernu europsku državu koja nije balkanska, već srednjeeuropska i mediteranska“, rekla je Grabar Kitarović.
Na novinarsko pitanje radi li BiH Hrvatskoj probleme sa migrantima, predsjednica je kazala da problema ima, i da je zato potrebna ne samo obavještajna suradnja sa susjedima, nego i rješavanje problema na političkoj razini.
Izvještaj navodi kako je na području pod kontrolom IDIL-a boravilo ukupno sedam hrvatskih državljana - dva muškarca i pet žena. Šest ih je sa dvostrukim državljanstvom Hrvatske i neke zapadnoeuropske zemlje, a jedna žena samo sa hrvatskim državljanstvom. Oba muškarca su najvjerojatnije poginuli kao borci IDIL-a, a žene se vjerojatno nalaze u civilnim kampovima pod kontrolom kurdsko-arapskih snaga SDF u Siriji, kaže isti izvor. Posebno se naglašava kako nijedna od tih osoba nije radikalizirana u Hrvatskoj, niti je na teritorij pod kontrolom IDIL-a otišla iz Hrvatske.
U Hrvatskoj ne postoji ozbiljniji antiimigracijski ekstremizam, ali bi mogao ojačati ako se nastavi trend jačanja takvih pokreta drugdje u Europi, navodi se u izvješću. Također, prema izvješću, iako je islamistički radikalizam u zapadnoeuropskim zemljama i na jugoistoku Europe pridobio značajan broj pristalica, u Hrvatskoj to nije slučaj. „Radi se o nekoliko desetaka osoba salafitskog opredjeljenja koje ne zagovaraju nasilje. Jedan od glavnih razloga nepostojanja značajnog islamističkog radikalizma u Republici Hrvatskoj su dobar položaj, ugled i integriranost islamske zajednice u hrvatskom društvu,“ stoji u godišnjem izvještaju Sigurnosno-obavještajne agencije.
Što se jugoistočnog susjedstva tiče, kao sigurnosne prijetnje navodi se velikosrpski ekstremizam, postojanje radikalno islamističkih enklava i nesmanjena aktivnost organiziranog kriminala sa učestalim krvavim međusobnim obračunima.
Sigurnosni stručnjak Marinko Ogorec sa Veleučilišta Velika Gorica u izjavi za Radio Slobodna Europa slaže se sa ocjenom sigurnosne situacije i potencijalnih sigurnosnih ugroza u izvještaju SOE, i pozdravlja njegovo objavljivanje, jer kaže da to nije čest slučaj ni u parlamentarnim demokracijama.
„Obavještajne službe u pravili služe za prikupljanje informacija za najviše čelništvo države, dakle za razinu premijera i šefa države. Što se tiče javnog objavljivanja izvješća SOE, vjerujem da je to pokazatelj demokratičnosti Republike Hrvatske“, zaključio je Ogorec.
Facebook Forum