Dostupni linkovi

Snimci sa kineskih kamera u gradovima Srbije stigli do sudova


Nadzorne kamere koje se u Kraljevu nisu koristile pre 2022. godine do sada su zabeležile na hiljade prekršaja. Fotografija: glavni trg u Kraljevu, februar 2023.
Nadzorne kamere koje se u Kraljevu nisu koristile pre 2022. godine do sada su zabeležile na hiljade prekršaja. Fotografija: glavni trg u Kraljevu, februar 2023.

Prvi put od kada su gradovi i opštine širom Srbije nabavili kamere za javni video nadzor, jedan lokalni zaštitnik građana ušao je u postupak preispitivanja zakonitosti takvih postupaka.

"Gradovi i opštine nemaju zakonski osnov da nabavljaju opremu za javni video nadzor", kaže Ivan Petrović, zamenik zaštitnika građana iz Kraljeva u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Zbog toga, objašnjava on, ni "slike i snimci sa kamera ne mogu biti korišćeni u sudskim postupcima".

Petrović je ovakav stav izneo i u zvaničnom mišljenju koje je doneto početkom 2024. godine.

Praksa da nadzorne kamere snimaju prekršaje nije nova i nezakonita. Snimke sa nadzornih kamera zakon u Srbiji prepoznaje kao dokaz u prekršajnim i krivičnim postupcima dugi niz godina.

Kamera u jednom od beogradskih naselja, arhivska fotografija iz 2020. godine
Kamera u jednom od beogradskih naselja, arhivska fotografija iz 2020. godine

Međutim, u slučaju Kraljeva sporna je činjenica da su opremu za nadzor nabavile gradska uprava i javno preduzeće, a ne nadležno Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), kako se navodi mišljenjem lokalnog zaštitnika građana u Kraljevu.

Nadzorne kamere koje se u ovom gradu nisu koristile pre 2022. godine do sada su zabeležile na hiljade prekršaja. U pitanju su prekoračenje brzine (1258 puta) i prolazak kroz crveno svetlo (4156 puta).

Jednu od takvih prijava dobila je i Ana Zdravković iz Kraljeva.

Ona svoj prekršaj ne spori, ali dodaje da se ne oseća prijatno uz saznanje da je na javnim mestima okružena "tolikim kamerama".

Iako one treba da doprinose sigurnosti, Zdravkovićeva za RSE kaže da se zapravo ne oseća bezbedno.

"Pored sve bezbednosti koja je zamišljena da bude sa postavljanjem kamera zbog nekih nesavesnih vozača, opet, osećam se nesigurno. Bilo kakav pokret, šta god da uradimo, to je evidentirano", zaključuje ona.

Baš zbog načina na koji su kamere nabavljene, ali i zbog straha da uvođenje masovnog video nadzora može da predstavlja svojevrsno ugrožavanje prava na privatnost građana, zamenik kraljevačkog ombudsmana Ivan Petrović smatra da građani mogu osporavati osnovanost ovako prikupljenih dokaza.

Zamenik zaštitnika građana u Kraljevu Ivan Petrović podvlači da samu praksu snimanja i pribavljanja dokaza na ovaj način ne vidi kao spornu. Ističe samo da oprema kojom se snima mora biti nabavljena na zakonom predviđen način kako bi dokazi mogli da se koriste na sudu.

Uloga institucije zaštitnika građana je da štiti i radi na unapređenju poštovanja slobode i prava. Kao institucija radi nezavisno i samostalno a u kontrolu kreće ili samoinicijativno ili na osnovu pritužbi građana.

Kamere su na ulicama gradova u Srbiji već godinama. Fotografija jedne od kamera u Beogradu, 2019. godina
Kamere su na ulicama gradova u Srbiji već godinama. Fotografija jedne od kamera u Beogradu, 2019. godina

Šta je sporno u nabavci ove opreme?

Podsetimo, u poslednjih nekoliko godina u Srbiji su umesto MUP-a, sisteme javnog nadzora počele da kupuju opštine i gradovi.

Kako je pokazalo ranije istraživanje RSE, na stotine kamera kupljene su po gotovo sličnom mehanizmu za najmanje 40 lokalnih samouprava u Srbiji, za šta je iz budžeta lokalnih samouprava uloženo oko 27 miliona evra.

Kamere i sistemi nadzora u najvećem broju slučajeva kupljeni su kroz proceduru javnih nabavki od beogradske firme Macchina Security, a radi se o kamerama kineskog proizvođača Dahua.

U dokumentaciji nabavki u najvećem broju slučajeva navedeno je da gradovi i opštine kupuju opremu koja ima mogućnost prepoznavanja lica.

Upotreba tehnologija za prepoznavanje lica za potrebe policijskog rada nije definisana zakonom, a nekoliko zakonskih rešenja povučeno je iz procedure usvajanja poslednjih godina.

Poslednji predlog zakona povučen je krajem 2022. godine.

Kamere u Kraljevu plaćene preko milion evra

Tokom 2023. godine u Kraljevu su nabavljeni sistemi za javnu bezbednost koji uključuju stotine kamera na najmanje 16 lokacija.

Sistem javnog nadzora plaćen je više od 1,2 miliona evra, a dobavljač je i u ovom slučaju beogradska firma Macchina Security.

Javni video nadzor u Kraljevu kupljen je kroz dve javne nabavke koju su raspisale Gradska uprava grada Kraljeva i Javno preduzeće za uređenje građevinskog zemljišta.

Proveravajući slučaj uvođenja video nadzora u Kraljevu, lokalni zaštitnik građana je tokom januara 2024. godine usvojio Mišljenje kojim ukazuje na niz propusta u ovim postupcima.

Kako navodi u Mišljenju, ove nabavke su "nezakonite, a ugovori zaključeni na osnovu njih, ništavni".

U tom dokumentu dodaje i da nijednim zakonom nije propisano da lokalna samouprava može da nabavlja pokretne stvari za posebne namene – opremu za video nadzor ili nadzor komunikacija.

Petrović do sada, kako kaže, nije dobio nikakav odgovor od institucija kojima je prosledio Mišljenje - dokument u kojem objašnjava na koji način je prekršen Ustav, kao i nekoliko zakona i međunarodnih ugovora.

Petrović je dokument dostavio institucijama koje su nabavile ovaj sistem – gradskoj upravi i javnom preduzeću za uređenje zemljišta, ali i gradonačelniku Kraljeva, kao i Gradskom Pravobranilaštvu.

Upitan na koji način ova praksa ugrožava građane, Petrović kaže da nezakonita nabavka znači i nezakonito pribavljanje podataka o ličnosti.

"Dolazimo do povrede prava na pravično suđenje. Zakon o krivičnom postupku predviđa da svi dokazi koji se prikupe protivno međunarodnim aktima i drugim zakonima, na osnovu njih se ne može doneti sudska odluka", objašnjava Petrović.

Poverenik za zaštitu informacija još prikuplja podatke

Mišljenje institucije Zaštitnika građana u Kraljevu nisu uzeli u razmatranje institucije Republičkog zaštitnika građana i Poverenika za zaštitu informacija od javnog značaja, potvrđeno je iz ovih institucija novinarima Radija Slobodna Evropa.

"To su pitanja za poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti", navodi republički zaštitnik građana Zoran Pašalić u kratkom telefonskom razgovoru sa novinarima RSE.

Iz Kancelarije poverenika za RSE kažu da nisu upoznati sa mišljenjem ombudsmana Kraljeva, kao i da im ovo mišljenje nije dostavljeno na razmatranje.

Poverenik, međutim, navodi da su započeli prikupljanje podataka od značaja za eventualno preduzimanje mera u vezi sa navodima da su pojedini gradovi i opštine nabavili opremu koja ima mogućnost prepoznavanja lica, kao i da je takva oprema postavljena u osnovnim školama pojedinih opština i gradova.

Snimci sa javnih kamera za sada samo u prekršajnim sudovima

Praksa koju zaštitnik građana iz Kraljeva vidi kao nezakonitu dešava se u nekoliko sudova u Srbiji.

Iz prekršajnih sudova u više gradova koje je tokom aprila 2024. godine kontaktirao RSE, potvrdili su da koriste snimke sa javnih gradskih kamera u dokazivanju saobraćajnih prekršaja.

Kontaktirali smo Prekršajne, Osnovne i Više sudove u gradovima koji su opremu nabavljali na isti način kao u Kraljevu. To su Valjevo, Prokuplje, Subotica i Vršac.

Svi ovi gradovi kupili su sisteme za video nadzor na javnim površinama tokom poslednje tri godine. Nabavke su raspisivale gradske uprave ili javna preduzeća.

Prekršajni sudovi u Kraljevu, Subotici i Valjevu potvrdili su da se u postupcima koji je vode pred ovim sudovima koriste snimci sa javnih nadzornih kamera.

U pojedinim gradovima, oprema za nadzor saobraćaja koristila se i ranije. Fotografija ulične kamere iz 2019. godine iz jednog od gradova u Srbiji.
U pojedinim gradovima, oprema za nadzor saobraćaja koristila se i ranije. Fotografija ulične kamere iz 2019. godine iz jednog od gradova u Srbiji.

U pojedinim gradovima, oprema za nadzor saobraćaja koristila se i ranije, zbog čega je nemoguće doći do preciznih podataka da li se određeni prekršaj snima sa nadzornih kamera koju je kupila gradska uprava ili MUP.

Tako se, na primer, snimci sa javnih kamera koriste od 2015. godine u Subotici, a u Kraljevu od decembra 2022. godine.

Iz Prekršajnog suda u Valjevu navode da snimke koriste od 2010. godine, što obuhvata period pre nego što su opštine i gradovi širom Srbije počeli da nabavljaju sisteme javnog video nadzora.

Situacija je nešto drugačija u Prokuplju. Iako su u ovom gradu sistemi za javni nadzor kupljeni početkom 2023. godine, iz Prekršajnog suda u ovom gradu navode da u ovom trenutku nema nijednog aktivnog predmeta u kome se koriste snimci sa nadzornih kamera koje je postavila gradska uprava.

Slično je i u Vršcu. Iz Prekršajnog suda u ovom gradu navode da se snimci sa nadzornih kamera ne koriste u prekršajnim postupcima, ali i da nemaju saznaja da su kamere postavljene i da su u funkciji.

Prekršajni sudovi koji koriste kamere u postupcima navode za RSE da se snimci najčešće koriste kod dokumentovanja saobraćajnih prekršaja, ali nisu mogli da preciziraju tačan broj slučajeva prema vrsti prekršaja. Objašnjavaju i da pretraga predmeta prema vrsti dokaznog materijala još nije moguća u njihovim informacionim sistemima.

Kako kamera prepoznaje prekršaj

Iako sistemi za video nadzor imaju napredne funkcije, prepoznavanje počinioca prekršaja nije u potpunosti automatizovano, objašnjavaju za RSE iz Prekršajnog suda u Kraljevu.

Uveravaju da se mogućnost prepoznavanja lica ne koristi u praksi, već da se počinioci prekršaja prepoznaju kroz redovnu proceduru.
Na osnovu registarskih tablica prepoznaju se vozila, ali ne i vozači, kažu u ovom sudu.

"Nakon što kamere registruju prekršaj prekoračenja brzine kretanja ili prolaska kroz crveno svetlo na osnovu registarskih oznaka, saobraćajna policija poziva vlasnika da se izjasni ko je upravljao vozilom u vreme i na mestu učinjenog prekršaja“, navode iz Prekršajnog suda u odgovoru za RSE.

Vlasnik vozila je u obavezi da dostavi tačne podatke o vozaču. Prekršajni postupak policija pokreće tek kada nedvosmisleno utvrdi ko je učinio prekršaj.

Kompanija sa crne liste

Kompanija Dahua, čije kamere se postavljaju širom Srbije, dospela je na listu sankcija Sjedinjenih Američkih Država tokom oktobra 2019. godine zbog kršenja ljudskih prava. Vlasti u Srbiji se nisu uskladile sa američkim sankcijama, niti imaju zakonsku obavezu da to učine.

Ovu kinesku kompaniju sumnjiče da je bila deo kineske represivne kampanje nad Ujgurima, muslimanskom manjinom u Kini koja živi u pokrajini Sinđijang.

Postoji veliki broj dokumentovanih slučajeva koji pokazuju da je Dahua razvijala tehnologije masovnog nadzora.

Novinari i aktivisti pronašli su dokumentaciju koja se odnosi na razvoj specijalnih funkcija za detekciju nacionalnosti, boje kože i specijalnih upozorenja koja se odnose na manjinu Ujgure.

Dahua je davala oprečne tvrdnje o navodima da tehnologija koju razvija ima rasno i etničko profilisanje. Od toga da nikada nije razvijala takva rešenja, do toga da je tehnologija namenjena samo za internu upotrebu te da takav softver nikada nije stavljen u komercijalnu upotrebu.

Saradnja na tekstu: Branko Vučković

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG