Slučaj Bosnalijek: Rovovska bitka uprave i Vlade FBiH

Borba za kontrolu nad najvećom farmacetskom domaćom kompanijom u BiH - Bosnalijeka suprotstavljenih strana, Vlade Federacije BiH i uprave Bosnalijeka na čelu sa predsjednikom Nadzornog odbora, traje mjesecima i mogla bi uskoro dobiti sudski epilog.

Da se za kompaniju Bosnalijek vodi rovovska bitka ozvaničeno je na posljednjoj sjednici skupštine dioničara koja je je imala sve elemente dobro režirane drame. Nakon što su predstavnici federalne vlade, kao najveći pojedinačni dioničari, napustili sjednicu jer, po njima, nije zakonito sazvana, stigla je je dojava o eksplozivnoj napravi u krugu Bosnalijeka. No to nije spriječilo preostale dioničare da glasaju. Glasalo se na livadi, u krugu kompanije, dok je policija pregladala zgradu.

Osim predstavnika federalne vlade, sjednicu su napustili i predstavnici malih dioničara, između ostalih i Aleksandar Hrkač.

„Za prijave koje su uredno dostavljene, oni nisu uvažili punomoć. Direktor me još nazvao telefonom poslije kako bi mi rekao da zato što sam zadnji puta glasao protiv njega ovaj puta neću imati pravo glasa“, kaže Hrkač.

Dok u federalnoj vladi upozoravaju kakao je ulazak na skupštinu onemogućen velikom broju dioničara i njihovih punomoćnika, u upravi menadžmenta ove navode odbacuju.

Kvorum je postojao, procedure ispoštovane, u šta se navodno mogla uvjeriti i Komisija za vrijednosne papire nakon skupštine. Direktor Edin Arslanagić sjednicu je ocijenio svojevrsnom pobjedom.

„Ovo je definitivni poraz sile nad jednom organizovanom i potpuno utemeljenom radu na zakonu i svim zakonskim postupcima i propisima koji se odnose na korporativno djelovanje“, naglasio je Arslanagić.

Sredinom marta ove godine federalni premijer Nermin Nikšić javno je pozvao Nadzorni odbor sarajevske farmaceutske kompanije Bosnalijek da smijeni generalnog direktora i kompletan menadžment. Duple fakture, štimanje završnih računa Bosnalijeka, isisavanje kapitala iz firme u kojoj Vlada FBiH, kao najveći dioničar, ima 20 posto udjela - samo su neki od razloga.

Pravi šok u javnosti izazvala je Nikšićeva izjava da je Arslanagić još u avgustu prošle godine angažirao privatne detektive da prate njega i federalnog ministra industrije kako bi ih se pokušalo kompromitirati i podmititi, zbog čega se u cijeli slučaj umiješala i policija.

„Želja nam je da tamo uvedemo jednu poštenu upravu, pošten menadžment koji će raditi u interesu firme, dioničara i države“, kazao je federalni premijer Nermin Nikšić.

Na pozive federalnog premijera, Nadzorni odbor reagirao je tek tri mjeseca kasnije sazvavši sjednicu na kojoj je, umjesto smjene, potvrđen novi stari predsjednik Veljko Trivun. Novi kandidati, predstavnici državnog kapitala, nisu ni razmatrani jer su, kako je obrazloženo, predloženi bez konkursa i na na 60 dana, umjesto četiri godine - koliko nalaže zakon.

O smjeni Edina Arslanagića nije se raspravljalo. Umjesto toga, Veljko Trivun, predsjednik Nadzornog odbora, najavio je podnošenje krivične prijave protiv federalnog premijera Nermina Nikšića.

„S obzirom na davanje njegovih lažnih iskaza, s obzirom da on govori da se radi o otimačni, pljački kompanije. To nije njegova kompanija. Oni da imaju ijedan dokaz da je išta što porodica Arslanagić ima nelegalno stečeno, oni bi to već davno sa velikom radošću procesuirali“, rekao je Trivun.

Kupljeni glasovi

Bosnalijek ima ukupno 1.400 dioničara. Najveći je Vlada FBiH koja je vlasnik 19,26 posto dionica. Na drugom mjestu je libijski investicijski fond, treći IFC ispred Svjetske banke.

Halil Čengić, najveći mali dioničar, kaže kako je priča o enormnom bogaćenju na račun Bosnalijeka poznata godinama, ali i da do sada vlast za nju nije imala interesa jer su veliki novci išli u stranačke kase.

„Prije četiri godine su oni počeli pripremu za ovo što se sad dešava. Podijelili su radnicima besplatno pet posto kapitala u vidu tzv. dionica za zaposlene. Očito je neko iz vlade po principu FIMI medije iz Hrvatske izvlačio neke pare od Arslanagića. I oni su ga podržali u toj krađi pet posto kapitala svim dioničarima. Na to su ukazali i revizori“, kaže Čengić.

Posljednju sjednicu skupštine Čengić naziva farsom jer su se glasovi od strane uprave kupili davno prije sjednice.

„Sve iznad osam posto je kupljeno, uključujući i Libijca - i to isključivo parama Bosnalijeka“, navodi on.

Iako je kompanija Bosnalijek tokom posljednjih petnaestak godina u federalni budžet morala uplatiti najmanje 40 miliona KM, dividende su jednoglasnim odlukama Nadzornog odbora uglavnom išle u „reinvestiranje projekta“. Na ove optužbe Veljko Trivun odgovara:

„Imate kompaniju od 5.000 ljudi koja generiše oko milijardu KM-ova, zove se Elektroprivreda. Ona je imala dobit 1,6 milion. Mi smo imali dobit 5,5 miliona i podijelili smo 2,5 miliona dobiti. Oni su za dobit odvojili 600 hiljada maraka. To su fakta, to su činjenice.“

Priča o poslovanju Bosnalijeka izašla u javnost nakon što su novinari portala Žurnal.info, radeći na informaciji o lijekovima sa esencijalne liste, aktualizirali svojevrsni monopol Bosnalijeka u BiH.

Iako je još prije tri godine podnijeta krivična prijavu protiv menadžmenta i organa upravljanja Zavoda zdravstvenog osiguranja KS jer su lijekovi sa esencijalne liste nabavljani od Bosnalijeka bez tendera, optužnica do danas nije podignuta.