Dostupni linkovi

Slučaj Kašogi okončan za Rijad, ali ne i drugdje


Plakat s fotografijom saudijskog novinara Džamala Kašogija ispred konzulata Saudijske Arabije u Istanbulu nekoliko dana nakon njegovog ubistva. (Turska, 25. oktobar 2018.)

Iako je presudom neimenovanim saudijskim državljanima sud u Rijadu proglasio slučaj ubistva novinara Džamala Kašogija (Jamal Khashoggi) okončanim, on i dalje baca sjenu na međunarodnu reputaciju prijestolonasljednika Mohameda bin Salmana kojeg mnogi smatraju odgovornim za brutalno ubistvo njegovog kritičara prije dvije godine. Istražitelji drugdje pokazuju interes za istraživanja onlajn napada koji su prethodili smrti novinara, pišu svjetski mediji.

Odgovornost princa

Uprkos očekivanjima da će osuđeni za ubistvo Džamala Kašogija nakon konačne presude suda u Rijadu izbjeći smrtnu kaznu, malo je vjerovatno da će odluka utišati pozive na odgovornost saudijskog prijestolonasljednika Mohameda bin Salmana, ukazuje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).

Saudijski sud osudio je petoricu na 20 godina zatvora i izrekao kraće kazne ostaloj trojici optuženih proglasivši slučaj zatvorenim gotovo dvije godine nakon zločina koji je, naglašava list, potkopao ugled princa bin Salmana poremetivši njegov program ekonomskih reformi i usporivši strana ulaganja u kraljevinu.

Prijestolonasljednik se trudio popraviti svoj narušeni imidž uoči samita lidera grupe G-20, čiji bi domaćin Saudijska Arabija trebala biti u novembru, ističe Volstrit džurnal dodajući kako od ubistva Kašogija u oktobru 2018. saudijski prijestolonasljednik nije dolazio u SAD, ali je dobijao podršku predsjednika Trampa (Donald Trump) - uprkos procjeni Centralne obavještajne agencije (CIA) da je vjerojvatno princ naredio ubistvo.

Tajno suđenje u Rijadu, prema pisanju njujorškog lista, trebalo je pokazati kako Saudijska Arabija može pokazati odgovornost, ali grupe za zaštitu ljudskih prava su to nazvale zataškavanjem. Saudijske vlasti nikada nisu javno imenovale one kojima je suđeno i koji su osuđeni zbog ubistva, dok su oni koji su upoznati s postupkom kazali kako je riječ o nižerangiranim službenicima.

U julu je turski sud pokrenuo odvojeno suđenje u odsutnosti protiv 20 saudijskih državljana, uključujući bliske saradnike Mohameda bin Salmana, zbog optužbi koje uključuju mučenje i namjerno ubojstvo. U ponedjeljak je, navodi list, Turska pozvala kraljevstvo na saradnju s turskom istragom, rekavši da saudijska presuda nije ispunila očekivanja i da je ostavila mnoga pitanja bez odgovora, uključujući šta se desilo s Kašogijevim tijelom, ko ga je želio mrtvog ili da li su u njegovom ubistvu učestvovali lokalni saradnici.

Oprost sinova i pomilovanje od pogubljenja

Saudijski sud donio je konačne presudu u slučaju ubijenog kolumniste saudijskog kritičara nakon što je Kašogijev sin izjavio oprost što je osuđene spasilo od pogubljenja, ističe agencija Asošiejtid pres (The Associated Press) napominjući da je tokom devet sudskih sjednica prisustvo bilo dozvoljeno samo malom broju diplomata, uključujući turskog, kao i članovima Kašogijeve porodice, dok je nezavisnim medijima prisustvo u sudnici bilo zabranjeno.

Konačnu presudu krivičnog suda u Rijadu objavila je državna televizija Saudijske Arabije u ponedjeljak, 7. septembra, uz nekoliko detalja o neimenovanim osuđenicima od kojih su petorica dobili maksimalnu kaznu od 20 godina zatvora, jedan 10 a dvojica po sedam godina zatvora. Presude su uslijedile nakon što je kraljevstvo u decembru sudilo ukupno 11 osoba, osudivši petoro na smrtnu kaznu i naredivši trojici optuženika duge zatvorske kazne zbog prikrivanja zločina.

Međutim, dodaje AP, saudijsko suđenje zaključilo je da ubistvo nije bilo s predumišljajem što je otvorilo put Salahu Kašogiju, jednom od sinova ubijenog novinara - koji živi u kraljevstvu i čijoj porodici je kraljevstvo obećalo novčanu naknadu - da nekoliko mjeseci kasnije objavi da je porodica oprostila ubicama, što im u osnovi omogućuje pomilovanje od pogubljenja u skladu s islamskim zakonom.

Prije ubistva Kašogi je kritikovao princa Mohameda u kolumnama za Vašington post (The Washington Post). Živio je kao imigrant u Sjedinjenim Državama otprilike godinu dana, a Saudijsku Arabiju, naglašava Asošiejtid pres, napustio je baš u trenutku kad je prijestolonasljednik pokrenuo akciju protiv saudijskih aktivista za ljudska prava, pisaca i kritičara razornog rata kraljevine u Jemenu.

Specijalna izvjestiteljka Vijeća za ljudska prava UN-a za vansudska pogubljenja Anjes Kalamar (Agnes Callamard), koja je istraživala ubistvo Kašogija, utvrdila je da je tim od 15 saudijskih agenata doletio u Tursku kako bi se sastao s Kašogijem u konzulatu 2. oktobra 2018. godine gdje je trebao preuzeti dokumente neophodne za vjenčanje. Tim je uključivao sudskog ljekara, službenike obavještajnih i sigurnosnih službi i pojedince koji su direktno radili za prijestolonasljednika.

‘Parodija pravde’

Zaručnica Džamala Kašogija nazvala je saudijsko suđenje ‘farsom’ jer osuđeni nisu identifikovani niti je objašnjena njihova uloga u ubistvu novinara, piše Dejli telegraf (The Daily Telegraph).

"Saudijske vlasti zaključuju slučaj, a da svijet ne zna istinu ko je odgovoran za Džamalovo ubistvo", napisala je na Tviteru (Twitter) Kašogijeva zaručnica, Turkinja Hatidže Čengiz (Hatice Vengiz) dodajući kako to "međunarodna zajednica neće prihvatiti."

Suđenje u Rijadu oštro su kritikovale i grupe za zaštitu ljudskih prava dok je, ističe britanski list, viša izvjestiteljka UN-a, Anjes Kalamar, postupak nazvala "parodijom pravde”.

"Ove presude nemaju pravni ili moralni legitimitet. Doveli su do kraja proces koji nije bio ni pošten, niti pravedan, niti transparentan", tvitnula je Kalamar u ponedjeljak naglasivši da pozdravlja izmjenu smrtne kazne jer bi u slučaju njenog izvršenja to dovelo do "trajnog ućutkivanja svjedoka ubistva".

Kalamar je rekla da su ubice dobili 20 godina zatvora dok su "visoki zvaničnici koji su organizovali i prihvatili smaknuće Džamala Kašogija od početka hodali slobodni - jedva dotaknuti istragom i suđenjem", izvjestio je Juronjuz (Euronews).

Izvještaj UN-a ukazuje da dokazi sugerišu da bi izvršenje zahtijevalo "značajnu vladinu koordinaciju, resurse i finansije" i utvrdilo je da je Kašogi bio žrtva "unaprijed smišljenog vansudskog pogubljenja".

"Svaki konsultovani stručnjak smatra nezamislivim da se operacija takve razmjere može provesti bez da prijestolonasljednik bude najmanje svjestan da je pokrenuta neka vrsta misije kriminalne prirode usmjerena na Kašogija", navela je Kalamar u prošlogodišnjem izvještaju UN-a.

CNN ističe kako su u decembru 2019. saudijske vlasti rekle da istražuju 11 osoba koje su sudjelovale u ubistva Kašogija ali da su odbačene optužbe protiv najistaknutijih ličnosti, uključujući bivšeg zamjenika šefa obavještajne službe Ahmeda al-Asirija i saudijskog glavnog konzula u Istanbulu Mohameda al-Otaibija.

Uz to, napominje CNN, saudijsko tužilaštvo je saopštilo da nije bilo "dokaza" da je u ubistvo bio uključen Saud al-Kahtani, bivši glavni savjetnik prijestolonasljednika Mohameda bin Salmana i član njegovog užeg kruga.

Verzija Rijada o onome šta se dogodilo 2. oktobra 2018. u zgradi saudijskog konzulata u Istanbulu, više puta se mijenjala kako su se pojavljivali novi detalji - uvijek uz naglasak da ni Mohamed bin Salman ni njegov otac kralj Salman nisu znali za operaciju protiv Kašogija.

Analiza internetske ofanzive

Gotovo dvije godine nakon ubistva, pregled zapisa s Tvitera (Twitter) baca novo svjetlo na obrazac moguće koordinisanog zlostavljanja i zastrašivanja tokom posljednjih mjeseci života Kašogija dok je živio u Virdžiniji - kampanje za koju neki zvaničnici kažu da je možda prekršila američke zakone s potencijalno ozbiljnim implikacijama na odnos SAD i Saudijske Arabije, ukazuje Vašington post (The Washington Post).

Nakon što je u jesen 2017. postao kolumnist Vašington posta Kašogi je svakodnevno dobivao bujicu uvredljivih komentara i poruka ali i prijetnji koje su uglavnom dolazile sa saudijskih Tviter naloga. Kašogi je, dodaje list, prijateljima rekao da vjeruje da je kampanju protiv njega dirigovao Saud al-Kahtani, koji je 2017. najavio stvaranje "crne liste" usmjerene na neistomišljenike koji su kritikovali saudijske vlasti.

Novu analizu internetske ofanzivu na Kašogija koja je započela u jesen 2017. godine i nastavila se nedjeljama nakon njegovog nestanka u oktobru 2018. sprovela je ‘Soufan grupa’ privatna sigurnosna kompanija na čelu s Ali Soufanom, bivšim agentom FBI-a i američkim zvaničnikom za protuterorizam. Soufan je taktiku opisao kao studiju slučaja u korištenju društvenih mreža od strane autoritarnih režima za suzbijanje kritičara, dodajući kako je Kašogi bio možda najpoznatija meta takvih kampanja, ali da nije bio jedini.

Ako bi se dokazala saudijska kampanja protiv Kašogija mogla bi predstavljati kršenje američkog Zakon o kontroli izvoza oružja kojim se izričito zabranjuje trgovina s vladama koje uznemiruju američke građane ili stanovnike - odredba namijenjena zaštiti tražitelja azila u Sjedinjenim Državama. List naglašava da je Saudijska Arabija jedan od najvećih stranih kupaca odbrambene industrije SAD-a, koji svake godine kupuje vojni opremu vrijednu milijarde dolara.

U Kongresu, naglašava vašingtonski list, neki zakonodavci pozivaju Trampovu administraciju da se zakon počne primjenjivati na Rijad, tvrdeći da je Saudijska Arabija više puta prešla granicu, ne samo s Kašogijem već i s ostalim saudijskim neistomišljenicima od kojih su neki građani SAD-a.

XS
SM
MD
LG