Postoje neslužbene naznake da bi Slovenija mogla pokušati blokirati zatvaranje poglavlja o kretanju kapitala u hrvatskim pristupnim pregovorima s Europskom unijom, ako Hrvatska ne dopusti ulazak Nove Ljubljanske banke na hrvatsko tržište. Hrvatski je stav jasan - banka može ući, ali tek nakon što vrati 160 milijuna eura glavnice tzv. „stare štednje“ u Ljubljanskoj banci za 130.000 zakinutih hrvatskih štediša.
Očekuje se da će jedna od tema subotnjeg sastanka hrvatske premijerke i slovenskog premijera biti pitanje „stare devizne štednje“, odnosno hrvatskg traženje da Slovenija vrati 160 milijuna eura plus kamate hrvatskim štedišama nekadašnje Ljubljanske banke, a Slovenija će odgovoriti da je to pitanje sukcesije, i da Hrvatska nema nikakvog razloga zbog toga blokirati ulazak Nove ljubljanske banke u Hrvatsku.
Prema neslužbenim najavama, kako se hrvatski pristupni pregovori s Europskom unijom bliže kraju, Slovenija koristi možda posljednju priliku za uvjetovanje - najavljuje se mogućnost da bi oni mogli blokirati zatvaranje poglavlja o kretanju kapitala, ako Hrvatska ne dopusti ulazak Novoj ljubljanskoj banci na svoje tržište.
Hrvatska pred sastanak bistri svoje pozicije - danas su se na tu temu susreli i premijerka Jadranka Kosor i guverner Hrvatskenarodne banke Željko Rohatinski - ali po ocjeni analitičara Davora Gjenera – Hrvatska „puše na hladno“, jer nije vjerojatna mogućnost nove slovenske blokade.
„Slovenija je sa pritiskom vezanim uz arbitražni sporazum zapravo potrošila svoj manevarski prostor u pristupnim pregovorima sa Hrvatskom. Vrlo je malo vjerojatno da bi Europska komisija, Europsko vijeće odnosno Vijeće ministara mogli prihvatiti da se za zatvaranje poglavlja o slobodi kretanja kapitala i slobodi konkurencije postavi kao mjerilo otvaranje tržišta za djelovanje Nove ljubljanske banke u Hrvatskoj“, ocjenjuje Gjenero.
Glavni je zagovornik zabrane ulaska Nove ljubljanske banke u Hrvatsku - dok ne vrate novac štedišama - guverner središnje banke Željko Rohatinski, kojeg prema općoj ocjeni nije moguće „slomiti“ političkim argumentima i nazoviargumentima.
Druga su otegotna okolnost za Novu ljubljansku banku loši poslovni rezultati u prvih šest mjeseci, kada je zabilježila 20 milijuna eura čistog gubitka, a – iako je položila bankarski „stres-test“, što ga je provela europska središnja banka – nužno joj je potrebno 400 do 600 milijuna eura svježeg kapitala za dokapitalizaciju.
Usporiti političke razgovore
Upravo na tome, odnosno na jednoj cost-benefit analizi opravdanosti ulaska takve banke u Hrvatsku u mogućim budućim razgovorima treba prvo inzistirati, procjenjuje predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, makroekonomist Ljubo Jurčić.
Željko Rohatinski, foto: zoomzg„Dakle, trebalo bi napraviti procjenu koristi i troškova ulaska Nove ljubljanske banke u Hrvatsku sa ekononmskog gledišta, pa onda na temelju toga dodati onda i političke elemente, pa procijeniti ukupnu korisnost – i političku i ekonomsku – takvog postupka. Ali bez procjene ekonomske korisnosti trebalo bi zapravo ove političke razgovore – usporiti!“, upozorava Jurčić.
Dakle, ako Slovenci i vrate novac hrvatskim štedišama, i na sljedećem koraku opet ih čeka guverner Rohatinski. On je za jedan hrvatski dnevni list kazao kako postoje naznake da će Slovenija pokušati nagovoriti Hrvatsku na nastavak pregovora o „staroj deviznoj štednji“ pod pokroviteljstvom baselske Banke za međunarodna poravnanja.
Ta je opcija sugerirana u Sporazumu o sukcesiji, pregovori su bez uspjeha vođeni 2001 – 2002. godine, a onda su Hrvatska i drugi sljednici osim Slovenije ocijenili da predviđena opcija konzumirana, da nije dala rezultata i da rješenje treba pronaći na nekoj drugoj instanci ili na sudu.
Hrvatska načelno nema ništa protiv ponovnog otvaranja tih pregovora.
„ Ako bi i sve ostale države sljednice pokazale li spremnost za obnovu pregovora, mislim da nema nikakvog razloga da mi odbijemo na njima sudjelovati“, kazao je guverner Rohatinski.
Međutim, on obnovu tih pregovora ne vezuje po nekom automatizmu za davanje dozvole za ulazak Novoj ljubljanskoj banci u Hrvatsku, jer uvjet za to i dalje ostaje vraćanje duga štedišama.
Očekuje se da će jedna od tema subotnjeg sastanka hrvatske premijerke i slovenskog premijera biti pitanje „stare devizne štednje“, odnosno hrvatskg traženje da Slovenija vrati 160 milijuna eura plus kamate hrvatskim štedišama nekadašnje Ljubljanske banke, a Slovenija će odgovoriti da je to pitanje sukcesije, i da Hrvatska nema nikakvog razloga zbog toga blokirati ulazak Nove ljubljanske banke u Hrvatsku.
Prema neslužbenim najavama, kako se hrvatski pristupni pregovori s Europskom unijom bliže kraju, Slovenija koristi možda posljednju priliku za uvjetovanje - najavljuje se mogućnost da bi oni mogli blokirati zatvaranje poglavlja o kretanju kapitala, ako Hrvatska ne dopusti ulazak Novoj ljubljanskoj banci na svoje tržište.
Hrvatska pred sastanak bistri svoje pozicije - danas su se na tu temu susreli i premijerka Jadranka Kosor i guverner Hrvatske
Analitičar Davor Gjenero ocjenjuje kako je Slovenija, sa pritiskom vezanim uz arbitražni sporazum, zapravo potrošila svoj manevarski prostor u pristupnim pregovorima sa Hrvatskom.
„Slovenija je sa pritiskom vezanim uz arbitražni sporazum zapravo potrošila svoj manevarski prostor u pristupnim pregovorima sa Hrvatskom. Vrlo je malo vjerojatno da bi Europska komisija, Europsko vijeće odnosno Vijeće ministara mogli prihvatiti da se za zatvaranje poglavlja o slobodi kretanja kapitala i slobodi konkurencije postavi kao mjerilo otvaranje tržišta za djelovanje Nove ljubljanske banke u Hrvatskoj“, ocjenjuje Gjenero.
Glavni je zagovornik zabrane ulaska Nove ljubljanske banke u Hrvatsku - dok ne vrate novac štedišama - guverner središnje banke Željko Rohatinski, kojeg prema općoj ocjeni nije moguće „slomiti“ političkim argumentima i nazoviargumentima.
Druga su otegotna okolnost za Novu ljubljansku banku loši poslovni rezultati u prvih šest mjeseci, kada je zabilježila 20 milijuna eura čistog gubitka, a – iako je položila bankarski „stres-test“, što ga je provela europska središnja banka – nužno joj je potrebno 400 do 600 milijuna eura svježeg kapitala za dokapitalizaciju.
Usporiti političke razgovore
Upravo na tome, odnosno na jednoj cost-benefit analizi opravdanosti ulaska takve banke u Hrvatsku u mogućim budućim razgovorima treba prvo inzistirati, procjenjuje predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, makroekonomist Ljubo Jurčić.
Dakle, ako Slovenci i vrate novac hrvatskim štedišama, i na sljedećem koraku opet ih čeka guverner Rohatinski. On je za jedan hrvatski dnevni list kazao kako postoje naznake da će Slovenija pokušati nagovoriti Hrvatsku na nastavak pregovora o „staroj deviznoj štednji“ pod pokroviteljstvom baselske Banke za međunarodna poravnanja.
Ta je opcija sugerirana u Sporazumu o sukcesiji, pregovori su bez uspjeha vođeni 2001 – 2002. godine, a onda su Hrvatska i drugi sljednici osim Slovenije ocijenili da predviđena opcija konzumirana, da nije dala rezultata i da rješenje treba pronaći na nekoj drugoj instanci ili na sudu.
Hrvatska načelno nema ništa protiv ponovnog otvaranja tih pregovora.
„ Ako bi i sve ostale države sljednice pokazale li spremnost za obnovu pregovora, mislim da nema nikakvog razloga da mi odbijemo na njima sudjelovati“, kazao je guverner Rohatinski.
Međutim, on obnovu tih pregovora ne vezuje po nekom automatizmu za davanje dozvole za ulazak Novoj ljubljanskoj banci u Hrvatsku, jer uvjet za to i dalje ostaje vraćanje duga štedišama.
