Slabosti sistema u suočavanju sa vanrednim situacijama

FOTOGALERIJA: Snijeg u Crnoj Gori

Esad Krcić

Krizni PR ili odnosi s javnošću u kriznim situacijama, pokazalo se posljednjih nekoliko dana, u državnom sistemu uopšte ne postoji, pa se o događajima i situacijama u vezi "snježne krize" koja traje već nekoliko dana građani obavještavaju preko medija koji informacije moraju "izvlače" od raznih službi, gradonačelnika ugroženih opština, pa čak i građana koji su se mobilnim telefonima javljali sa zavijanih dionica puteva na kojima su se zaglavili.

Da su napravljeni ključni propusti u komunikaciji državnih organa sa javnošću može se zaključiti i iz izjave stručnjaka za odnose s javnošću Miodraga Strugara, koji za RSE govori o neophodnim koracima u komunikaciji s javnošću u periodu krize:

"Kada govorimo o ovoj krizi koja je nastala u Crnoj Gori, bilo je neophodno ranije planirati jedan centar za komuniciranje u kriznim i sličnim situacijama poput ove koju imamo. Prvi korak za uspješno rješavanje krize je osnivanje centra za komuniciranje u kriznoj situaciji. Naravno taj centar se planira i formira prije nego što dođe do krize i takav centar mora imati sve relevantne informacije i biti relevantan i kredibilan izvor informacija za sve ciljne javnost. Dalje, neophodno je odrediti i osposobiti glasnogovornika. To je jako bitno jer odabirom i obukom kvalitetnog komunikatora poruke će vjerodostojno biti interpretirane i stići će do svih ciljnih javnosti."

Komunikolog Radoje Cerović, koji veoma negativno ocjenjuje komunikaciju nadležnih službi sa javnošću, kaže da je, pored odsustva unaprijed pripremljenih planova za komunikaciju u vanredniim situacijama, primjetno i odsustvo ideje i volje da se primjene moderna, jeftina i veoma efikasna sredstva za kvalitetno izvještavanje javnosti u kriznoj situaciji.

"Postoji jedno totalno odsustvo pažnje ka tim novim sredstvima komunikacija, koja su se u kriznim situacijama unazad nekoliko godina pokazala veoma bitna, veoma važna. Mi nemamo web sajt na kojem se objavljuju informacije o situaciji u Crnoj Gori. Mi nemamo nikakvu komunikaciju preko Twitera i Fejsbuka koji su se pokazali kao veoma važni zadnjih godina. Ne postoji krizni kol centar, ne postoji nikakva pripremljena komunikacijska tehnologija koja bi bila aktivirana u toj situaciji i ne postoji koordinacioni štab za tu komunikaciju. To je veoma, veoma loše i to je situacija koja bi trebalo da u jednom timu više institucija bude iskoordinisana i da se što je prije moguće donesu tzv. planovi krizne situacije", naglašava Cerović.

Šef nadležnog sektora izvan zemlje

Podgorički dnevnik Vijesti je, kao naročito problematičan u komunikaciji države sa javnošću locirao Sektor za vanredne situacije.

List je čak u ponedjeljak objavio da su, iako usred krize, vrata ove službe u nedjelju oko podne bila zaključana. Pored toga, u nadležnom Centru ne postoji osoba autorizovana za komunikaciju s medijima osim njenog čelnika Zorana Begovića.

"Mi smo juče objavili da šef tog centra nije bio u zemlji, iako je je nevrijeme najavljivano najmanje sedam dana unaprijed. Drugo, u tom centru nije bilo struje, a Centar treba da oprima informacije od javnosti i da obavještava tu javnost i druge službe šta treba da rade. Begović se pohvalio da su imali 800 poziva. Pitanje je šta su uradili sa tih 800 poziva? To treba sortirati i odlučiti šta uraditi po tim pozivima . Mora da postoji neki system koji ne može da radi ako nemate struju i ako nemate agregat. Ne može šef kriznog štaba da se na pet poziva javi jednom ili dva puta i da vam kaže da će zvati a onda se ne javi. On mora da ima osobu koja je za to zadužena, kojoj će novinari da se obrate da se informacije dostavljaju i prenose", kaže flavni i odgovorni urednik dnevnika Vijesti Mihajlo Jovović.

Jovović dodaje da je saglasan sa ocjenama da je, uporedo sa neorganizovanom komunikacijom sa javnošću, očigledna veoma izražena volja vladinih funkcionera da se u pratnji televizijskih kamera pojavljuju u kriznim područjima u koja pristižu skupcjenim terencima.

"Oni na taj način pokušavaju da zatrpaju nedostatke koji su vrlo jasno vidljivi u organizovanju i sprečavanju i preveniranju krize i svemu tome na šta su obavezani propisima. To je vrlo degutantno i kada ih novinari na tim mjestima pitaju o negativnim stvarima oni se tu otkrivaju kakvi su ustvari. Sa druge strane, mediji koji nijesu uopšte kritični prema vlasti su zapravo u tim situacijama njihovi saveznici", zaključuje Jovović.