Opća skupština Ujedinjenih naroda odobrila je 14. novembra rezoluciju kojom se Rusija poziva na odgovornost za kršenje međunarodnog prava zbog njene invazije na Ukrajinu, te se poziva na plaćanje odštete.
Za rezoluciju su glasale 94 zemlje, protiv je bilo 14 uz 73 suzdržane zemlje u tom 193-članom svjetskom tijelu.
Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Sjeverna Makedonija su glasale ''za'', a Srbija je bila "suzdržana".
Protiv su bile Rusija, Kina, Bjelorusija, Iran i Sirija, pored ostalih.
Bila je to najniža razina potpore jednoj od ukupno pet rezolucija povezanih s Ukrajinom koje je usvojila Opća skupština od ruske invazije 24. februara.
Rezolucija prepoznaje potrebu za uspostavom "međunarodnog mehanizma za naknadu štete, gubitka ili ozljede'" proizašle iz "pogrešnih radnji" Rusije protiv Ukrajine.
Preporučuje se da zemlje članice skupštine, u suradnji s Ukrajinom, stvore "međunarodni registar" za dokumentiranje zahtjeva i informacija o šteti, gubitku ili ozljedi Ukrajinaca i imovini vlade koju je prouzročila Rusija.
Pravo veta Rusije u 15-članom Vijeću sigurnosti blokiralo je najmoćnije tijelo UN-a da poduzme bilo kakve mjere otkako je predsjednik Vladimir Putin naredio invaziju.
Ali nema veta u Općoj skupštini, koja je prethodno usvojila četiri rezolucije u kojima se kritizira ruska invazija.
Za razliku od rezolucija Vijeća sigurnosti, rezolucije Opće skupštine nisu pravno obvezujuće, ali odražavaju svjetsko mišljenje i pokazale su široko protivljenje ruskoj vojnoj akciji.
