Dojave o bombama 9. decembra evakuisale su mnoge objekte u Skoplju, među kojim glavne stanice, škole i tržne centre.
Evakuisane su Željeznička i Autobuska stanica, tržni centri East Gate u Gazi Babi i Biser na Aerodromu, zgrada Flat Iron, a stigle su i na adrese nekoliko skopskih škola, te policijske stanice Centar.
Cijelo područje oko saobraćajnog centra Skoplja je ogradila policija, ne dopuštajući prolaz pješacima i vozilima, preusmjeravajući saobraćaj sa željezničke i autobuske stanice.
I prije nego što je bilo službene potvrde, građani koji su se zatekli u blizini pretpostavili su da je riječ o dojavi o bombi.
"Tako je to kad nemamo državu", kazala je za Radio Slobodna Evropa Skopljanka koja zahvaljujući svom biciklu nije zapela u prometu oko Željezničke stanice.
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) objavilo je da je 9. decembra oko 9.30 sati prijavljeno da je prijetnja eksplozivnom napravom upućena na elektronsku adresu sedam srednjih škola u Skoplju, nakon čega su odmah evakuisane.
Prijave se nisu ograničile samo na škole kao u protekla dva mjeseca, već su se proširile na više javnih, a po prvi put i na privatne ustanove.
Zatražena pomoć Intepola i Europola
Prema informacijama policije, e-mailovi s prijetnjama stižu iz Švicarske i Hrvatske, ali pošiljalac još nije otkriven. U potrazi je MUP preko Odjela za međunarodnu saradnju zatražio pomoć Interpola i Europola.
Tako je policija u novembru analizirala zašto su se prijetnje bombama slale samo u jednoj smjeni skopskim srednjim školama, u tri radna dana. Nedugo zatim prijetnje su se proširile na osnovne škole, među kojima je bilo i nekoliko iz Kavadaraca.
Za sada je razjašnjena samo jedna od dojava, ona od 4. novembra. Poslao ju je maloljetnik iz Skoplja, sa svog kućnog kompjutera, odakle je napisao prijeteću poruku o postavljanju eksploziva u četiri srednje škole. Na to su ga podstakle prethodne dojave o bombama, a nakon razgovora s policijom priznao je zločin. Tereti ga se za krivično djelo "terorizam".
Policija je u međuvremenu privela još dvije osobe, no utvrđeno je da su njihovi podaci i adresa zloupotrijebljeni, nakon čega su pušteni.
Ministar unutarnjih poslova Oliver Spasovski u nekoliko je navrata ponovio tvrdnju da su izvještaji dio hibridnog rata, koji nije ograničen samo na Makedoniju. Takođe je najavio da se očekuju aktivnosti koje će promijeniti i protokole u zemlji, u smislu utvrđivanja stepena realnosti ugrožavanja.
"Poduzimamo maksimalne mjere, zajedno s našim strateškim partnerima. No, naravno da ćemo u tom dijelu morati više sarađivati s našim partnerima kako bismo osigurali potrebne dokaze", rekao je u 7. decembra, kada je prvi put stigla dojava o bombi u Narodnoj banci.
Do sada su sve dojave bile lažne. MUP je za one od 9. decembra objavio da je, nakon svih protivterorističkih provjera u školama i drugim objektima u Skoplju, utvrđeno da se radi o lažnim dojavama.
Prva lažna uzbuna o bombi postavljenoj u skopskim srednjim školama poslana je 26. oktobra.
