U slučaju koji bi mogao izazvati eksplozivne političke posljedice, nakon četiri godine spekulacija, curenja informacija i informacija koje su davali anonimni izvori, svijet će konačno imati priliku čuti dokaze iznesene javno, pod zakletvom, u njemačkoj sudnici o tome kako su gasovodi Sjeverni tok dignuti u zrak.
Njemački tužioci identifikovali su sedam osumnjičenih Ukrajinaca, ali se samo jedan od njih nalazi na optuženičkoj klupi na suđenju koje počinje 14. oktobra. U sudskim dokumentima naveden je kao Serhii K., a u njima se navodi da se sumnjiči da je bio saučesnik u ratnom zločinu.
Takva kvalifikacija izazvala je ogorčenje. Međutim, njemački tužioci dodatno su podigli uloge izjavom da su osumnjičeni djelovali "u ime državnih vlasti u Ukrajini".
Kijev uporno odlučno negira bilo kakvu umiješanost u napad, u kojem je oštećena ključna energetska infrastruktura koja je snabdijevala Njemačku, jednog od najvažnijih vojnih saveznika Ukrajine od početka ruske invazije u februaru 2022. godine.
Serhii K., koji je u drugim izvorima identifikovan kao Serhiy Kuznetsov, tvrdi da je nevin.
"Dvojica ludih iz vojske"
Gasovod Sjeverni tok većinski je u vlasništvu ruskog državnog energetskog giganta Gazproma, a njegovu izgradnju sufinansirale su velike evropske energetske kompanije. Izgrađen je kako bi se ruski gas isporučivao direktno u Njemačku, zaobilazeći tranzitne zemlje poput Ukrajine i Poljske, koje su imale zategnute odnose s Moskvom.
Sumnja na sabotažu i naknadno curenje gasa dogodili su se u septembru 2022. godine, nakon čega su gasovodi postali neupotrebljivi.
Zapadne vlade prvobitno su optužile Rusiju za izvođenje eksplozija, ali su njemački istražitelji počeli graditi slučaj prema kojem je grupa ukrajinskih ronilaca unajmila jahtu i postavila eksploziv na morsko dno.
Prema njihovim tvrdnjama, Kuznetsov, bivši vojni oficir, bio je vođa grupe.
"Krajem februara 2022. godine, on je zajedno s drugim pripadnicima vojske, u ime državnih vlasti u Ukrajini, razradio plan", navodi se u sažetku optužnice koji su objavili tužioci. "Cilj je bio trajno obustaviti isporuke gasa putem gasovoda i spriječiti Rusiju da koristi prihode od trgovine prirodnim gasom za finansiranje ratnih napora."
Tužioci nisu javno iznijeli puni obim navodne zavjere.
Kompletna optužnica sadrži dodatne pojedinosti, prema navodima tri njemačka medija koja tvrde da su imali uvid u dokument: javni televizijski servis ARD te dva ugledna štampana medija, Süddeutsche Zeitung i Die Zeit.
Sva tri medija izvijestila su da je Kuznetsov, dok je bio u pritvoru u Italiji, telefonom razgovarao sa suprugom u Kijevu, a da su istražitelji tajno prisluškivali razgovor tokom kojeg je rekao da ga je advokat savjetovao da je došlo vrijeme da prizna kako je riječ o "zvaničnoj vojnoj operaciji". Njegov komandant trebalo bi da izjavi da nisu bili samo "dvojica ludih ljudi iz vojske".
Italijanski advokat Kuznetskova Nicola Canestrini umanjio je značaj ovih dokaza, rekavši da u ovom slučaju nema neoborivog dokaza".
"Teško je povjerovati da bi, nakon ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, njemački sud trebalo voditi suđenje ukrajinskom vojniku za ratne zločine", dodao je u izjavi za Radio Slobodna Evropa.
Tri njemačka medija navela su Romana Chervinskog kao komandanta Serhiija K., a njegovo ime pojavilo se i u više ranijih medijskih izvještaja koji su se pozivali na obavještajne izvore. Chervinski je u julu za Ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa rekao da "Nijemci zapravo nemaju nikakve dokaze da je Serhii učestvovao u ovoj operaciji, ako se ona uopće dogodila".
Drugi osumnjičeni, kojeg Njemačka identifikuje kao Vladimira Z., trenutno se nalazi u pritvoru u Hrvatskoj, gdje se bori protiv izručenja. Prethodno je bio pritvoren u Poljskoj, ali je pušten nakon što je poljski sudija presudio da bi, ako je Ukrajina odgovorna za napad na Sjeverni tok, to bio "opravdan" čin.
Riječ je o profesionalnom roniocu kojeg su njegovi poljski advokati identifikovali kao Volodimira Žuravljova. U Hrvatskoj je radio kao savjetnik na holivudskom filmu o Sjevernom toku.
Tokom suđenja tužilaštvo će morati iznijeti dokaze o postojanju zavjere i njenom punom obimu.
"To je ključno pitanje: Koliko je toga došlo s vrha ukrajinskog političkog sistema, a koliko su pripremili pojedinci unutar obavještajne službe?" rekao je za RSE Stefan Meister, stručnjak za Rusiju i istočnu Evropu pri Njemačkom vijeću za vanjske odnose.
"Ključno političko pitanje jeste uloga Zelenskog i predsjedničke administracije. A tu još uvijek nemamo dokaze da su zaista bili umiješani", dodao je.
Njemački advokat Kuznetsova Jes Meyer-Lohkamp izjavio je da tužioci "nisu pružili nikakve direktne, uvjerljive dokaze o umiješanosti našeg klijenta" te da će njemački sud morati utvrditi da li je Sjeverni tok zaista bio legitiman vojni cilj.
Viši regionalni sud Hanzeatskog područja u Hamburgu zakazao je po dva ročišta sedmično, najmanje do februara, dok datum završetka suđenja još nije određen.
Njemačka podrška Ukrajini
Kako se slučaj bude razvijao, on će dodatno uticati na žestoke sporove u Njemačkoj o nastavku podrške Ukrajini. Glavna opoziciona stranka, Alternativa za Njemačku (AfD), izrazito je kritična prema toj podršci i zalaže se za bliske odnose s Rusijom umjesto toga.
Dokazi o ukrajinskoj umiješanosti u napad na Sjeverni tok "ojačali bi argumentaciju AfD-a protiv podrške Ukrajini", rekao je Meister. "Oni imaju sve te narative o ukrajinskoj korupciji, propaloj državi. To bi odjeknulo i u dijelovima njemačkog društva."
AfD je nedavno ostvario pobjede na važnim regionalnim izborima i pojačava pritisak na vladu kancelara Friedricha Merza zbog Ukrajine, imigracije i ekonomskih pitanja.
Merz je na to odgovorio dodatnim učvršćivanjem svojih dosadašnjih politika, uključujući politiku prema Ukrajini. Početkom oktobra je boravio u Kijevu, gdje je predstavio novi paket pomoći koji uključuje zajedničku proizvodnju presretača za obaranje ruskih dronova na mlazni pogon.
Mikhaylo Honchar, direktor kijevskog Centra za globalne studije Strategy XXI, rekao je za RSE da će se takva politika vjerovatno nastaviti bez obzira na to šta bude proizašlo iz suđenja.
"Ako uzmete u obzir stvarnu rusku politiku, koja je usmjerena protiv EU-a i NATO-a, kao i rusku retoriku protiv Njemačke, mislim da će njemačka vlada izbjegavati poteze koji bi narušili bilateralne odnose" s Ukrajinom, rekao je.
Dodao je da je tužilački slučaj "apsurdan", pozivajući se na izvještaje njemačkih medija prema kojima je napad možda bio ruska operacija pod lažnom zastavom.
U svakom slučaju, Honchar kaže da bi presuda kojom se utvrđuje krivica izazvala jasnu reakciju u Ukrajini. "Mnogi ljudi će reći: 'Ako su to uradili naši momci, onda su heroji.'"