Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Ruski gas, evropska sigurnost i američke prijetnje


Plovni bageri pripremaju podvodni rov za gasovod "Sjeverni tok 2" u blizini Lubmina u Njemačkoj

S povećanjem tenzija između Rusije i Zapada, izgradnja gasovoda “Sjeverni tok 2” izaziva sve više kontroverzi oko evropske sigurnosti i izolacije Ukrajine, naročito nakon što je američki ministar energetike najavio moguće donošenje zakona kojim bi se sankcionisale kompanije uključene u izgradnji podmorskog cjevovoda, dok iz Moskve istovremeno stižu najave o izgradnji novih, sličnih projekata, pišu svjetski mediji.

Protivljenje SAD 'prilično živo i dobro'

Pritisak na projekat "Sjeverni tok 2" povećan je ove sedmice pošto su SAD najavile sankcije kompanijama koje učestvuju u izgradnji gasovoda, vrijedanog 11 milijardi eura, koji će omogućiti udvostručenje isporuka ruskog gasa iz Rusije u Njemačku, ali i, prema kritičarima, povećati zavisnost Evrope o ruskom gasu.

Ministar energetike SAD Rik Peri (Rick Perry) rekao je u Kijevu da se Vašington sprema da uvede sankcije kompanijama koje su uključene u gasovod "Sjeverni tok 2", dodajući da je protivljenje tom projektu "prilično živo i dobro u SAD", prenijela je agencija Frans pres (Agence France-Presse) ističući ocjene da bi američke sankcije dovele Vašington u sukob s Evropskom unijom, posebno Njemačkom.

Mada je Peri rekao da očekuje da Senat i Predstavnički dom uskoro usvoje prijedlog zakona o planiranim mjerama s "veoma, veoma teškim ograničenjima za kompanije koje nastave da posluju sa 'Sjevernim tokom 2'", zasad nema većih promjena. Glavni projekt menadžer "Sjevernog toka 2", Hening Kote (Henning Kothe) rekao je za AFP da zasad situacija nije promijenjena i da je ranije bilo sličnih koraka, ali da rizik od sankcija nije imao efekte. I Moskva je odbacila prijetnju od sankcija – portparol Kremlja Dmitri Peskov je rekao da je projekt velikim dijelom urađen.

S druge strane, zamjenica glavnog ekonomiste u vašingtonskom Institutu za međunarodne finansije Elina Ribakova je na Tviteru ocijenila da će usvajanje zakona s kaznama za učesnike u "Sjevernom toku 2" dovesti "SAD u direktan sukob s EU, posebno s Njemačkom".

Dvostranački pritisak u Kongresu

Komentari američkog ministra energetike dolaze sedam dana nakon što je mala dvostranačka grupa američkih senatora predstavila zakon kojim će se nametnuti sankcije za plovila koja se koriste za izgradnju podvodnih cjevovoda za ruske projekte izvoza energije koji uključuju "Sjeverni tok", navodi Fajnenšl tajms (The Financial Times).

Senator Tom Koton (Cotton), jedan od republikanaca koji podržavaju ovaj zakon, napisao je na Tviteru da je "zadovoljan" što ministar Peri "dijeli naš cilj sankcionisanja kompanija koje grade 'Sjeverni tok 2'". Dodao je: "Ako projekat ne prestane, Moskva će iskoristiti gasovod da razdvoji istočnoevropske zemlje od zemalja centralne i zapadne Evrope", prenosi Fajnenšl tajms.

Protivnici projekta izgradnje gasovoda, koji povezuje Rusiju i Njemačku preko Baltičkog mora, strahuju da će ga Moskva iskoristiti da poveća svoju kontrolu nad evropskim energetskim zalihama, ali i da je dizajniran da povrijedi Ukrajinu, smanjenjem količine gasa koji se godinama transportuje kroz tu zemlju.

Također, ocjenjuje Fajnenšl tajms, bilo kakve sankcije bile bi dodatni udarac za rusku ekonomiju, jer je petogodišnji režim sankcija protiv Moskve odvojio neke od njenih najvećih kompanija od stranih banaka i efektivno zabranio mnogim ruskim privrednicima da posluju sa Zapadom.

Kremlj je uvjeren da će gasovod biti završen do početka 2020.godine bez obzira na akcije SAD, ističe Fajnenšl tajms također navodeći izjavu Dmitrija Peskova, glasnogovornika Vladimira Putina, u kojoj je prijetnje SAD-a opisao kao "ništa drugo nego otvorenom manifestacijom nelojalne konkurencije".

Zavisnost Njemačke, izolacija Ukrajine

Dok Njemačka pokušava umanjiti kritiku projekta izgradnje gasovoda "Sjeverni tok 2", zabrinutost oko sigurnosti i geopolitike ostaju, ističe američka televizijska mreža CNBC i dodaje kako bi gasovod Evropi pružio održivu opskrbu gasom, no s povećanjem tenzija između Rusije i Zapada, mnogi su skeptični o čisto ekonomskom rezonovanju koje se pripisuje projektu.

Glavna briga usredsređena je na zavisnost Njemačke od ruske energije, koja bi je mogla učiniti podložnom eksploataciji i smetnjama. Naime, pojašnjava CNBC, nafta i gas su životna snaga njemačke privrede, ali on proizvodi veoma malo energije i zavisi od uvoza nafte sa 98 odsto i gasa sa 92 odsto.

Dodatna zabrinutost tiče se potencijalne izolacije Ukrajine, koja je od stjecanja nezavisnosti na kraju Hladnog rata, bila “ruski čuvar evropskog tržišta gasa”, navodi se u tekstu. Od 2017. godine, oko 40 odsto ukupne evropske opskrbe plinom snabdijevale su ruske kompanije preko ukrajinskog tla, pri čemu su tranzitne naknade osiguravale Kijevu oko dvije do tri milijarde dolara godišnje. Ukrajini je to pružalo i značajan geopolitički utjecaj, te su pokušaji zaobilaženja ove bivše sovjetske republike novim gasovodom doveli do podizanje uzbune. Mnogi se plaše da Rusija namjerno pokušava oslabiti Ukrajinu radi vlastite strateške prednosti, ističe CNBC i dodaje kako je aneksija Krima 2014. godine snažan podsjetnik na moguće posljedice izolacije od Europe.

Na kraju, ukazuje američka televizijska mreža, mnogi eksperti upozoravaju da je gasovod prilika Rusiji za izgovor da poveća svoje vojno prisustvo u Baltičkom moru, čak i da ga upotrijebi kao sredstvo za prenošenje vojnih informacija o kretanju brodova. Iako nacionalne vlade i lokalne vlasti Finske, Švedske i Danske, u čije teritorijalne vode ulazi predložena ruta, imaju ekonomskih koristi od ulaganja i zapošljavanja u okviru projekta, političari i vojni stručnjaci pokrenuli su pitanja vezana za evropsku sigurnost. Naime, planovi koji bi omogućili radnicima Sjevernog toka da koriste švedske luke, uključujući i njihovu glavnu mornaričku bazu u Karlskroni, mogli bi pružiti Rusiji mogućnost da dobije obavještajne podatke i planira špijunske aktivnosti.

Uprkos ovim zabrinutostima, dodaje CNBC, Danska ostaje jedina zemlja koja tek treba da odobri izgradnju gasovoda kroz svoje vode. Čak i ako bi Danci odbacili gradnju na svojoj teritoriji, gasovod bi se jednostavno preusmjerio, što znači da bi eventualno odbijanje Danske samo odgodilo, ali ne i zaustavilo “Sjeverni tok 2”.

Poslije drugog, možda i treći Sjeverni tok

Dok SAD pripremaju zakon o kažnjavanju njemačkih i ruskih kompanija koje učestvuju u izgradnji podmorskog gasovoda ispod Baltika, ruska gasna kompanija Gazprom ove sedmice je najavila postavljanje trećeg seta gasovoda, piše britanski list Tajms (The Times).

Gazprom je signalizirao da je spreman raditi na trećem dijelu "Sjevernog toka" ako bude potražnje. "Ako kupci žele “Sjeverni tok 3”, mi ćemo ga izgraditi", izjavio je novinarima u Moskvi Dimitri Kandoga, glasnogovornik ruske gasne kompanije.

Većina kapaciteta “Sjevernog toka 2”- prema procjenama oko 55 milijardi kubnih metara gasa godišnje - dovoljno je da zadovolji skoro desetinu njemačke potražnje za električnom energijom i biće prodata drugim zemljama u centralnoj i istočnoj Evropi, navodi Tajms.

Originalni gasovodi "Sjeverni tok" bili su projekat njemačkog kancelara i vođe Socijaldemokratske partije (SPD) Gerharda Šredera (Schröder), prethodnika Angele Merkel, koji je nakon napuštanja političke funkcije u kompaniji preuzeo profitabilnu izvršnu funkciju u Gazpromu. Godinama su Merkel i njeni koalicioni partneri SPD-a u velikoj mjeri ostali nepokolebljivi u podršci shemi uprkos diplomatskim pritiscima.

U posljednje vrijeme, međutim, postoje znakovi da je njemački entuzijazam opao. Prošlog mjeseca Manfred Veber, bavarski poslanik u Evropskom parlamentu, rekao je da će učiniti "sve što je u mojoj moći" da omete napredak "Sjevernog toka 2".

Tajms također ističe da SAD, u nadi da će podići prodaju vlastitog prirodnog gasa u Evropi, povećavaju pritisak na Berlin od kada je predsjednik Trump prošle godine izjavio da će “Sjeverni tok 2” učiniti Njemačku "zarobljenikom Rusije", te dodaje kako su tokom proteklih mjeseci američki senatori i diplomati zagovarali sankcije protiv nekih od uključenih kompanija, uključujući evropske energetske kompanije kao što su Šel (Shell), Vinteršal (Wintershall) i Endži (Engie). Također, navodi Tajms, projektu se protivi i većina njemačkih saveznika, uključujući Britaniju, Francusku i Poljsku.

XS
SM
MD
LG