Sjedinjene Američke Države žele privremeno upravljati Venecuelom dok ne bude moguće "sigurna, ispravna i razborita tranzicija", izjavio je predsjednik Donald Trump na konferenciji za novinare u subotu nakon što su američke specijalne snage zarobile predsjednika Nicolasa Madura.
"Dakle, mi ćemo voditi zemlju sve dok ne budemo mogli obezbijediti sigurnu, ispravnu i razboritu tranziciju, i ona mora biti razborita, jer to je ono što nas definiše. Želimo mir, slobodu i pravdu za veliki narod Venecuele", rekao je Trump.
Trump je nagovijestio da je očekivao "drugi talas, mnogo veći talas" napada u Venecueli. "Ali sada to vjerovatno neće biti prvi talas, ako to tako želite nazvati. Prvi napad je bio toliko uspješan da vjerovatno nećemo morati izvesti drugi, ali smo spremni za drugi talas, zapravo za mnogo veći talas", rekao je Trump na konferenciji za novinare u svojoj rezidenciji Mar-a-Lago na Floridi.
U subotu ujutro Trump je objavio da su američke snage zarobile Madura i njegovu suprugu Ciliu Flores tokom napada na Venecuelu. Prema Trumpovim riječima, oboje se nalaze na američkom ratnom brodu USS Iwo Jima na putu za New York, gdje se očekuje da će se suočiti s optužbama povezanim s trgovinom drogom.
"Biće prebačeni u New York. Helikopteri su ih odvezli, imali su lijep let – siguran sam da im se svidjelo", rekao je Trump u telefonskom intervjuu za Fox News 3. januara, misleći na Madura i prvu damu Venecuele, Ciliu Flores.
Detalji o napadima i događajima koji se odvijaju u Venecueli još uvijek pristižu, ali američka državna tužiteljica Pam Bondi izjavila je da su Maduro i Flores optuženi u Južnom okrugu New Yorka, gdje će "uskoro osjetiti punu snagu američke pravde na američkom tlu, u američkim sudovima".
"Maduru se stavlja na teret zavjera za narko-terorizam, zavjera za uvoz kokaina, posjedovanje automatskog oružja i razarajućih naprava, te zavjera za posjedovanje automatskog oružja i razarajućih naprava protiv Sjedinjenih Država", navela je Bondi u saopštenju.
Američki napadi i hapšenje Madura već su naišli na oštre osude nekih od najjačih saveznika Karakasa.
Moskva, koja održava bliske veze s Venezuelom, saopštila je da je izuzetno zabrinuta zbog izvještaja da su Maduro i njegova supruga nasilno odvedeni iz zemlje tokom "agresivnih akcija" Washingtona.
"Pozivamo na hitno razjašnjenje ove situacije", navelo je rusko Ministarstvo vanjskih poslova u saopštenju od 3. januara.
"Takve akcije, ako su se zaista dogodile, predstavljaju neprihvatljivo kršenje suvereniteta nezavisne države, čije je poštivanje ključni princip međunarodnog prava", dodaje se u saopštenju.
Američka vojna akcija na venezuelansku prijestolnicu Karakas dolazi nakon mjeseci rastućeg ekonomskog i vojnog pritiska Washingtona na ovu južnoameričku zemlju, uključujući presretanje venezuelanskih naftnih tankera i ubistva desetina ljudi u napadima na brodove blizu njenih voda za koje se tvrdilo da su prevozili drogu.
Washington je također osporavao Madurovu legitimnost kao predsjednika otkako je naslijedio Huga Chaveza 2013. godine, ukazujući na uzastopne izbore za koje opozicija i drugi tvrde da su bili namješteni u njegovu korist.
Iran i Rusija osuđuju američki napad na Venezuelu
Venezuela je najvažniji partner Moskve u Latinskoj Americi i godinama je dobijala diplomatsku podršku i određeni nivo vojne pomoći Madurovom režimu dok se suočavao s međunarodnim i domaćim pritiscima zbog spornih izbora i tekuće ekonomske krize.
Rusko Ministarstvo vanjskih poslova nazvalo je napade od 3. januara "činom oružane agresije protiv Venezuele" od strane Sjedinjenih Država, rekavši da su svi "izgovori" za opravdanje takvih postupaka "neodrživi".
"Ponovo potvrđujemo našu solidarnost s narodom Venezuele i našu podršku akcijskom planu bolivarskog rukovodstva usmjerenom na zaštitu nacionalnih interesa i suvereniteta zemlje", navodi se u saopštenju ministarstva.
Ministarstvo je dodalo da Latinska Amerika mora "ostati zona mira".
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da je telefonom razgovarao s potpredsjednicom Venecuele Delcy Rodriguez i da je "izrazio čvrstu solidarnost s narodom Venecuele suočenim s oružanom agresijom" te da će Moskva "nastaviti podržavati" vladu, prema ruskom sažetku razgovora.
Iran, još jedan ključni saveznik Venezuele, osudio je američki vojni napad, prema izvještaju iranske državne televizije Press TV.
Iransko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da napad krši suverenitet i teritorijalni integritet Venezuele, kao i Povelju UN-a.
"Američka vojna agresija protiv nezavisne države koja je članica Ujedinjenih nacija predstavlja grubo kršenje regionalnog i međunarodnog mira i sigurnosti, čije će posljedice uticati na cijeli međunarodni sistem", navodi se u saopštenju ministarstva.
Još međunarodnih reakcija na američke napade
Kuba, jedan od najvjernijih Madurovih saveznika, osudila je ono što je nazvala "kriminalnim" američkim napadom na Venezuelu i hitno pozvala na reakciju međunarodne zajednice.
Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva rekao je da je Washington napadom prešao "neprihvatljivu granicu", a meksičko Ministarstvo vanjskih poslova također je osudilo udare, rekavši da taj potez "ozbiljno ugrožava regionalnu stabilnost".
Mnoge vlade širom Evrope, uključujući one u Poljskoj, Velikoj Britaniji, Belgiji i Italiji, rekle su da pažljivo prate situaciju i rade na osiguravanju sigurnosti svojih građana u regiji.
Druge, poput Ukrajine i Kosova, rekle su da čvrsto stoje uz Washington nakon napada.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kallas izjavila je da Maduro "nema legitimitet" i pozvala na "mirnu tranziciju" nakon njegovog hapšenja. "Pod svim okolnostima, principi međunarodnog prava i Povelje UN-a moraju se poštovati. Pozivamo na uzdržanost", rekla je Kallas.
Kina, koja održava snažne ekonomske i strateške veze s Venezuelom, još nije dala zvaničan komentar na napade ili Madurovo uklanjanje.
Međutim, Peking je, zajedno s Moskvom, ovog mjeseca izrazio podršku Venezueli dok se suočavala s američkom blokadom sankcionisanih naftnih tankera.
Kina ostaje glavni kupac većine nafte koja se izvozi iz ove južnoameričke zemlje.
Dan prije napada, Maduro je ugostio Qiu Xiaoqija, kineskog specijalnog predstavnika za latinoamerička pitanja, u Karakasu, gdje su razgovarali o odnosima Kine i Venezuele i kineskim investicionim projektima u zemlji.
Šta slijedi?
Iako je Maduro uhapšen, njegova vlada i vojska i dalje su na vlasti. Ministar odbrane Venecuele Vladimir Padrino obećao je da će se oduprijeti američkom miješanju, a u zemlji je proglašeno vanredno stanje.
Prema ustavu zemlje, potpredsjednica Delcy Rodriguez sada je na vlasti.
Liderka opozicije Maria Corina Machado pozicionirala se kao moguća zamjena koju bi podržao Zapad, ali veliki dio političkih protivnika Madura ne podržava američku intervenciju.
U izjavi objavljenoj na X-u, Machado je rekla da će Maduro "odgovarati pred međunarodnom pravdom za užasne zločine počinjene protiv Venecuelanaca" i pozvala da se saveznik opozicije Edmundo Gonzalez Urrutia odmah prizna kao prelazni lider zemlje.
Tokom intervjua za Fox News, Trump je rekao da Washington sada odlučuje šta je sljedeće za Venecuelu nakon Madurovog hapšenja.
Također je rekao da će Sjedinjene Države biti "vrlo snažno uključene" u naftnu industriju Venecuele, dodajući: "Imamo najveće naftne kompanije na svijetu, najveće, najveće, i bićemo vrlo uključeni u to."
Napade koje je naredila administracija Donalda Trumpa kritizirali su i članovi američkog Kongresa, gdje je pitanje vojne akcije protiv Venecuele bilo tema žestokih rasprava posljednjih mjeseci.
Neposredno nakon što su napadi pokrenuti, demokratski senator Ruben Gallego iz Arizone napisao je na X-u: "Ovaj rat je ilegalan."
Dok su mnogi republikanski zakonodavci pohvalili poteze Trumpove administracije u Venecueli, drugi demokratski zastupnici ponovili su kritike, ukazujući na to da administracija nije obavijestila Kongres unaprijed, kako to zahtijeva Zakon o ratnim ovlastima.
Taj američki zakon osmišljen je kako bi se ograničila mogućnost predsjednika da šalje trupe u sukob bez odobrenja Kongresa.
Trumpova administracija je ranije tvrdila da član II američkog Ustava, koji navodi da je predsjednik vrhovni komandant američke vojske, daje predsjedniku ovlasti da brani zemlju od onih koji predstavljaju neposrednu prijetnju američkim životima.
Tokom kratkog intervjua za New York Times nakon što je najavio operaciju, Trump nije jasno rekao da li je tražio odobrenje Kongresa, već je samo naveo da će o tome "razgovarati" na konferenciji za novinare kasnije tog dana.
