Dostupni linkovi

Sjećate li se „zelene ekonomije“


Performans aktivista u Indiji poslije neuspjele konferencije o klimatskim promjenama u Kopenhagenu 2009.
BBC, Prevela: Ena Stevanović

Kada je globalna banka HSBC tražila naslov za svoj godišnji izvještaj o zelenoj ekonomiji, najoptimističnijim se činio „Tračak svjetlosti u sumornom crnilu“.

U jeku globalne krize, svijet ni u 2010.godini nije uspio iznaći mjere da se izbori sa klimatskim promjenama.

Pred kraj godine, sve nade su splasnule pa je ograničeni i neobavezujući dogovor postignut na Međunarodnoj klimatskoj konferenciji bio gotovo univerzalno hvaljen.

Međutim i uprkos tome, HSBC je objavila svijetle primjere među mnoštvom neuspjeha.

Neuspjesi

Ulaganja u zelenu ekonomiju i tehnologiju su dvostruko opala. Ekonomski preokreti su učinili da se reduciraju novčana sredstva namijenjena u tu svrhu.
Čovjek posmatra snimke Google Eartha u kongresnom centru u Kankunu gdje su se odžavali razgovori o klimi, 1. prosinac 2010.

Osiromašene vlade evropskih zemalja su odustale od obećanih subvencija. Najveće rezove je napravila Španija.

Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), neuspjeli pregovori na Klimatskoj konferenciji u Kopenhagenu 2009. godine će povećati troškove limitiranja klimatskih promjena za bilijun dolara.

Na konferenciji u Kankunu održanoj 2010. godine je obećano 100 bilijuna dolara, ali nije precizirano odakle će se taj novac uzeti.

Mali pomaci

„Velike i uzbudljive stvari koje su trebale uslijediti nakon uspješne međunarodne konferencije se nisu desile, ali postoji stabilan rast u nekoliko tehnoloških područja,“ kaže Ben Sykes, direktor sektora za razvoj u britanskom Carbon Trust-u.

Sykes dodaje da su zbog recesije velike firme iznalazile načine štednje energije u neuobičajenim područjima.

Alan Thompson, inžinjer konsultant u britanskoj firmi Arup kaže da oni trenutno rade na projektu kojim će smanjiti troškove koristeći ploveće temelje i nove načine računanja održivosti vjetra u elektranama, što su podržali i njihovi investitori.

„Krivulja učenja se povećala tijekom krize, posebno u oblasti solarne energije,“ kaže Nick Robins, direktor HSBC centra za klimatske promjene.

Jeftina solarna energija

U Velikoj Britaniji, solarna energija se smatra ključnom za razvoj zelene ekonomije.

Vlada je podržala ugradnju više od 10 hiljada solarnih ploča u nadi da će ih u budućnosti biti još više.
Solarne ploče u Francuskoj

U ostatku Evrope su povučene izdašne subvencije što je izazvala probleme za instalatere solarnih ploča, ali u isto vrijeme je opala i cijena ploča.

„Cijena je prepolovljena u proteklih 18 mjeseci,“ rekao je Andrew Lee, direktor prodaje u britanskoj firmi Sharp Solar. Ova firma je najveći britanski proizvođač solarnih ploča i planira ove godine otvoriti nova radna mjesta.

Većina ploča se međutim proizvodi u Kini koja je trenutno najveći proizvođač fotogalvanskih solarnih ćelija.

Vozila s niskom potrošnjom

Električni automobili su možda bili najveća nada zelene ekonomije.

Firma Econogo koja proizvodi električne skutere je dobila mnogo nagrada i medijske pozornosti. Ali direktor firme James South tvrdi da kupci nisu toliko entuzijastični kao mediji.

„Smatramo da je ovo još uvijek novitet,“ kaže South.

Richard Bremner s web portala Clean Green Cars kaže da će ovo biti godina u kojoj će se u mnogo većoj mjeri testirati električna vozila te dodaje da ga od svega najviše brinu troškovi.

Proizvođači auta Mclaren i BMW također rade na proizvodnji vozila od karbonskih vlakana kako bi smanjili potrošnju.

Zelena Kina?

Kineska vlada smatra da je neophodno reducirati potrošnju goriva.

„Kina zna da ima problema sa potrošnjom, posebno nafte,“
kaže Froggatt.
U Kini su najviše povećana ulaganja u zelene tehnologije, posebno u solarnu i u tehnologiju vjetra.

Upravo u Kini su najviše povećana ulaganja u zelene tehnologije, posebno u solarnu i u tehnologiju vjetra.

Nick Robins iz HSBC kaže da nakon ovoga slijede ulaganja u električna vozila i druge tehnologije s niskom potrošnjom ugljena. Kineska vlada time želi povećati svoju ekonomsku dobit za 15 posto do kraja 2020.godine.

Ann Wang, mlada kineska poduzetnica i članica odbora u Kineskom omladinskom udruženju za klimatska pitanja kaže da je napredak vidljiv.

„Odjednom svugdje vidite zelene poruke,“ kaže Wang.

U Kini je sve veća potražnja za sigurnijom i prirodnijom kozmetikom, a promovira se i tzv.“zdravi stil života“ koji uključuje organske prehrambene proizvode.

Međutim, i uprkos tome Wang tvrdi da mnogi još uvijek ne razumiju detalje vezane za redukciju emisije štetnih plinova.

Strah zbog nafte


Kina nije jedina zemlja koja strahuje zbog nafte.
Čovjek toči gorivo - ilustrativna fotografija

Cijena nafte se protekle godine popela na razinu koja je izrazito viša od predviđanja Međunarodne agencije za enegriju (IEA).

Froggatt kaže da cijena nafte do sad nije izazvala porast u izravnim ulaganjima, ali da će se prijelaz sa nafte na druga sredstva jednom morati desiti.

„Pitanje je koliko je društvo pripremljeno i da li su se počele osposobljavati infrastrukture koje će to omogućiti,“
kaže Froggatt ističući da je cijena nafte trenutno izrazito visoka.

Ovakav preokret zahtijeva redukciju emisije štetnih plinova.

U Sjedinjenim državama će izgleda plin zamijeniti naftu, pri čemu će emisija biti blago reducirana. U Kini će naftu zamijeniti velika količina uglja.

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG