Dostupni linkovi

Ratni zločini u Prijedoru: Za žrtve Briševa pravda ne postoji


Prijedor

U Prijedoru se nastavljaju obilježavanja stradanja nesrpskog stanovništva u proteklom ratu. U petak je u selu Briševo održana komemoracija za 67 bosanskih Hrvata ubijenih prije 22 godine. Za ovaj zločin nad Hrvatima još niko nije procesuiran.

Selo Briševo kod Prijedora mjesto je najmasovnijeg stradanja bosanskih Hrvata u jednom danu u ratu od 1992. do 1995. godine u BiH. U ovom mjestu srpske snage 24. i 25. jula 1992. godine ubili su 67 mještana Hrvata.

Župnik iz obližnje crkve u Staroj Rijeci Iljo Arlović prošle godine nam je svjedočio o dešavanjima iz jula 1992. godine:

Mene i stotinjak župljana su odveli 23. u logor. A onda su 24. na 25. podno stanice preko Briševa ubili nevinih, nedužnih civila 67. Neke su masakrirali, većina je tupim predmetom poubijana, nešto malo njih lakšim oružjem.“

Ovo je bio dio akcije rasprostranjenog sistematskog napada na bošnjačka i hrvatska sela oko Prijedora na lijevoj obali Sane, kako to navodi Haški tribunal, kaže Edin Ramulić iz Udruženja Prijedorčanki “Izvor”:

„Išli su 20. jula u nekoliko sela, u četiri sela na lijevoj obali, pa su onda 23. u Čarakovo i Zecovi, i on da su dalje nastavili na Briševo. Učestvovale su jedinice, to je sigurno, Šesta sanska, 43. prijedorska, peta kozarska i policijske jedinice.“

Prijedorsko udruženje “Izvor” od 1996. godine prikuplja informacije o nestalim osobama, pruža podršku žrtvama i svjedocima ratnih zločina i gradi kulturu sjećanja.

„Nema pravog istraživanja koliko je tačno jer nije bilo procesa. Mi smo došli do broj 59, ali držimo da mještani najbolje znaju, koji kažu da je 68 - negdje se pominje 67, negdje 68.“, kaže Edin Ramulić.

U Briševu 25. jula 1992. stradale su kompletne obitelji Matanović, Atlija, Dimač, Barišić. Najmlađa žrtva bio je 14-ogodišnji Ervin Matanović.

Seida Buljubašić iz „Izvora“ ističe da je u Briševu danas nastavljeno i potpisivanje peticije da se u središtu Prijedora podigne spomen obilježje s imenima 102 djece koja su ubijena ili nestala u razdoblju od 1992. do 1995. godine na području tog grada:

„Postoji incijativa roditelja ubijene djece iz Prijedora da se podnese zahtjev Skupštini opštine grada Prijedora za podizanje spomen-obilježja ubijenoj djeci.“

Za zločine u Briševu još nitko nije odgovarao iako je prije tri godine Tužilaštvo BiH najavljivalo da će biti završene istrage.

Franjo Komarica
Franjo Komarica

Banjalučki biskup Franjo Komarica već godinama izražava nezadovoljstvo što, i pored istrage koju su vodili Tužilaštvo BiH i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), još niko nije procesuiran za zločine u Briševu i na području Banje Luke:

„To znači da pravna država ne postoji za Hrvate ni Briševa ni banjalučke regije jer u Banjoj Luci je puno Hrvata ubijeno, daleko više protjerano, a nismo čuli da je itko za te ubijene Hrvate u banjalučkom kraju, pogotovu u prijedorskom kraju, odnosno na Briševu, pozvan na odgovornost.“

Komarica je u Briševu održao misu i izmolio opijela za sve pokojne. Najstarija žrtva u Briševu bio je 81-godišnji Stipo Dimač. Briševo je danas mrtvo mjesto. Pet kuća je obnovljeno nakon rata, a bivši stanovnici dolaze samo u ljeto da ga posjete.

Pogledajte komentare (3)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG