Nedavno je u crnogorskom parlamentu stavljena tačka na namjeru kontroverznog biznismena bliskog političkom vrhu, Veselina Barovića da stanište stotina hiljada ptica, ulcinjsku Solanu proda kao građevinsko zemljište.
Nakon ushićenja zbog te pobjede ekologa, civilnog sektora, opozicije i manje članice vladajuće koalicije SDP koji su spriječili da petnaest miliona kvadratnih metara, jednog od najvrijednijih ekološko-turističkih resursa Crne Gore bude pretvoreno u kompleks turističkih objekata, ionako teška situacija u jedinoj solani u Crnoj Gori postaje sve teža i taj kompleks polako propada.
Ulcinjska Solana živi najteže dane od svog postojanja, i otvaranja daleke 1934. godine. Toj kompaniji je prije dva dana isključena struja zbog duga od oko 30.000 eura, ali i drugih dugova Elektroprivredi koji su nastali nakon uvođenja stečaja.
To je ulcinjsko preduzeće uvelo u potpunu blokadu i to uoči berbe soli koja bi trebalo da počne sredinom mjeseca.
Da situacija u Solani postaje gotovo beznadežna pokazuje i postupak direktora te kompanije Dragiše Rosandića koji je zbog problema u fabrici podnio neopozivu ostavku.
"Ja sam čovjek u privredi već 40 godina i kada mogu nešto da odradim to i uradim. Ali kada vidim da ne mogu to da odradim onda nema potrebe da se zamajavam ja i druge da zamajavam", kazao je Rosandić u izjavi za RSE.
Bivši direktor i radnici, njih 72 razočarani su zbog dugogodišnje nebrige i vlasnika i države za ulcinjsku Solanu koja je dovedena na najniže grane.
"Stanje u kompaniji pokazuje sve i komentar je izlišan o tome koliko ko brine. Ja odgovorno kažem da osim 72 zaposlena u fabrici o Solani niko drugi ne brine", zaključuje Rosandić.
Eurofond i Veselin Barović su ulcinjsku Solanu kupili 2005. ali je, u međuvremenu, otjerali pod stečaj i čak učinili sve da ona ostane bez koncesije na morsku vodu neophodnu za dobijanje soli.
Solanu je kupio za 800 hiljada, a pokušao je da je proda za skoro 260 miliona eura.
No, u toj namjeri spriječili su ga u Skupštini Crne Gore opozicija i manja članica vladajuće partije SDP koji su glasali za prenamjenu tog prostora iz građevinskog, što je bila želja Barovića u zaštićeno područje za šta su se zalagali domaća i međunarodna javnost i ekolozi.
Blamaže vlade
Kakva je sudbina Solane pod Eurofondom Veselina Barovića, pitali smo Ulcinjanina i predstavnik NVO sektora iz tog grada Džemala Perovića.
"Ona kao preduzeće koje prozvodi so nema nikakvu budućnost sa takvim vlasnikom. Ono što bi trebalo država da učini jeste da tom gospodinu isplati to koliko je na berzi tada to koštalo, pod tim sumnjivim okolnostima i da se potom Solana valorizuje na način kako to predlažu međunarodni stručnjaci, a to je da ona bude pod nekim vidom međunarodne zaštite, odnosno da ona bude stanište za ptice", rekao je Perović.
Mustafa Canka
Slobodni Novinar i publicista iz Ulcinja Mustafa Canka primjećuje:
"Sve te privatizacije su na žalost postale blamaže naše vlade. Ona uopšte od stajanja u potiljak svojim tajkunima koji su okupljeni u njoj i oko vlasti ne može da prepozna realne probleme, realne potrebe. Ona nema viziju da te stvari dovede u sklad. Ako pogledate ulcinjsku Solanu onda vidite da je tu svjesno izvršen privatizacioni zločin. Jedino će izgleda zbog snažnog pritiska EU ptice tamo zadržati svoje mjesto, odnosno neće, na sreću, morati da traže neke druge koridore."
Područje ulcinjske Solane je danas najznačajnije stanište na seobi, zimovanju, gniježđenju i ishrani ptica na cijeloj istočnoj obali Jadrana.
Do danas je na ulcinjskoj Solani registrovano 240 vrsta ptica, a u proljeće se registruje na stotine i hiljade vodenih ptica koje se ovdje zaustavljaju radi odmora i prehrane. U slanim bazenima je registrovano 114 hiljada biljnih vrsta 24 vrsta ribe, a na nasipima 12 vrsta vodozemaca, 28 vrsta gmizavaca i 33 vrste sisara.
Ne treba otići daleko i vidjeti kako je moguće spojiti proizvodnju soli, ekologiju i turizam i od svega ubirati novac. U Hrvatskoj na primjer su u tome uspjeli.
Da nije interesa tajkuna, Solana u Ulcinju imala bi sve preduslove za sličnu budućnost, kaže bivši direktor Dragiša Rosandić.
"I ovdje sa pametnim radom i pametnim postupcima se može isto to ili čak i bolje da se napravi u odnosu na hrvatske solane. Međutim, ovdje fali te pameti i te želje", ocjenjuje Rosandić.
