Dok na društvenim mrežama iz Sirije objavljuje snimke svakodnevice, Edin Zukić se u Bosni i Hercegovini suočava s višegodišnjom zatvorskom kaznom i odlukom vlasti da mu zamrznu imovinu i novac zbog optužbi za terorizam.
"Ja lično se ne planiram nikad vraćati u Bosnu i Hercegovinu. To inače javno govorim", rekao je Zukić ranije za Radio Slobodna Evropa.
U Siriju je otišao 2013. godine s užom obitelji, no tvrdi da nikada nije bio pripadnik tzv. Islamske države jer se, kako kaže, "njegova ideologija razlikuje od one koju ta skupina zagovara".
Tijekom ofenzive za preuzimanje vlasti javno je hvalio uspjehe Hajat Tahrir al-Šam (HTS) protiv Bašara al-Asada, islamističke organizacije nastale "rebrendiranjem" nekadašnje Džabhat al-Nusre, koja je bila službeni ogranak al-Kaide u Siriji. Vođa HTS-a, Ahmed Husein al-Šara, preuzeo je dužnost predsjednika Sirije u decembru 2024. godine.
Bez obzira na Zukićeve tvrdnje i namjere, policijsko-pravosudne vlasti raspisale su za njim međunarodnu potjernicu, a Vijeće ministara BiH je 18. februara odlučilo zamrznuti Zukićevu nepokretnu imovinu i bankovne račune – koje on ni nema – kao i sve transakcije prema njemu.
Zamrznuta je i imovina još deset državljana BiH koji su se priključili ili na drugi način su povezani sa sirijskim skupinama.
Iz Ministarstva sigurnosti BiH za Radio Slobodna Evropa kazali su da je mjera donesena radi provedbe rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda usvojenih nakon napada 11. septembra 2001. godine, kao i radi usklađivanja s međunarodnim standardima Odbora stručnjaka Vijeća Europe (MONEYVAL) za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma.
Imaju li sankcionirani imovinu u BiH?
Bosna i Hercegovina nema jedinstvenu i centraliziranu bazu zemljišnih knjiga, no podaci o vlasništvu nad nekretninama dostupni su u nadležnim općinskim sudovima koji vode katastar.
Provjere koje je Radio Slobodna Evropa zatražio od više sudova pokazuju da dio sankcioniranih osoba posjeduje imovinu, dok drugi nemaju upisane nekretnine u BiH.
Iz Općinskog suda u Tuzli potvrđeno je da je Muradif Hamzabegović vlasnik nekretnine na području te općine te da su zaprimili zahtjev Ministarstva sigurnosti BiH za privremenu zabranu raspolaganja tom imovinom, koji će biti proveden.
Iz suda u susjednoj Kalesiji naveli su da njegova, također sankcionirana supruga Sena Hamzabegović ima upisano pravo vlasništva na nekretninama, ali da do kraja februara nisu zaprimili obavijest o zamrzavanju njezine imovine.
Iz Općinskog suda u Velikoj Kladuši potvrđeno je za RSE da je Alex Koller suvlasnik nekretnina u toj općini, ali do kraja februara sud nije zaprimio odluku Vijeća ministara BiH o zamrzavanju njegove imovine. Naveli su da će postupiti po odluci ako je zaprime.
Sankcionirani Hariz, Adem i Meho Mešanović nisu vlasnici nekretnina kao ni Azur Karasuljić, Emir Ćelam i Edin Zukić.
Radio Slobodna Evropa na Telegramu
Registrujte se i budite u toku uz sadržaje Radija Slobodna Evropa na Telegramu!
Klikom ovde dobijate brze, pouzdane i relevantne informacije o najvažnijim dešavanjima o kojima svakodnevno izveštavamo.
Jedno od najpoznatijih imena na listi je Nusret Imamović, prijavljen u Gornjoj Maoči, selu na sjeveru Bosne poznatom po izoliranoj zajednici povezanoj sa selefijskim vjerskim učenjem.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, Sjedinjene Američke Države i Europska unija sankcionirali su ga 2016. godine zbog povezanosti s Al-Nusrom, ogrankom Al-Kaide, dok ga je Interpol uvrstio na popis najtraženijih terorista.
Prije odlaska u Siriju krajem 2013., gdje se prema dostupnim podacima i danas nalazi, bio je optuživan za vrbovanje državljana BiH za odlazak na strana ratišta.
Iz nadležnog suda potvrđeno je za RSE da Imamović nema nekretninu u BiH.
Sud u Brčkom do objave teksta nije odgovorio na upit RSE o imovini Jasmina Grabusa.
Za razliku od Imamovića, ostale osobe obuhvaćene odlukom Vijeća ministara nisu na popisu sankcioniranih Ujedinjenih naroda, već ih potražuju vlasti BiH zbog sumnje u povezanost s terorizmom, a za većinom je raspisana INTERPOL-ova crvena tjeralica.
Podaci o bankovnim računima tretiraju se kao poslovna tajna.
Iz Udruženja banaka Bosne i Hercegovine potvrdili su za RSE da su ih državne vlasti 19. februara obavijestile o odluci o zamrzavanju imovine 11 osoba.
"Banke su dužne, bez odgađanja i najkasnije u roku od 24 sata, zamrznuti prijenos, konverziju ili bilo kakvo raspolaganje financijskim sredstvima ili drugom imovinom koja je u vlasništvu ili pod kontrolom osoba obuhvaćenih odlukom", kazao je za RSE Edin Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH.
Koliko je osoba iz BiH u Siriji?
"Između 250 i 300" muškaraca, žena i djece otišlo je iz BiH u Siriju do 2016. godine, prema službenim podacima vlasti.
Bosna i Hercegovina je 2014. izmijenila Krivični zakon i odlazak državljana na strana ratišta, uključujući Siriju i Ukrajinu, proglasila krivičnim djelom. Za pridruživanje, obuku i opremanje predviđena je kazna do 10 godina, a za vrbovanje i organiziranje odlazaka do 20 godina zatvora.
Više od 80 osoba vratilo se ili je deportirano u BiH, 28 muškaraca osuđeno je u prosjeku na dvije godine zatvora, dok su žene i djeca uključivani u programe reintegracije.
Sigurnosne agencije procjenjuju da se oko 160 državljana BiH i dalje nalazi u Siriji i Iraku, među njima i deset osoba obuhvaćenih mjerama zamrzavanja imovine, na različitim lokacijama i u različitim okolnostima.
Prije pada režima Bašara al-Asada, oko 30 odraslih osoba s djecom nalazilo se u pokrajini Idlib, dok je više od 120 državljana BiH, uglavnom žena i djece, bilo smješteno u kampovima i zatvorima na sjeveroistoku Sirije, područjima koja su tada kontrolirale kurdske snage.
Oko 30 odraslih s djecom boravilo je u pokrajini Idlib do rušenja Bašara Asada, dok se više od 120 državljana, uglavnom žena i djece, nalazilo u kampovima i zatvorima na sjeveroistoku Sirije koje su kontrolirale kurdske snage.
Dio muškaraca iz BiH, uključujući osobe koje su kao maloljetnici odvedene u ratno područje, i dalje je pritvoren bez sudskog postupka, a dio je prebačen u iračke zatvore, prema dostupnim podacima sigurnosnih struktura iz BiH.
