Iako nijesu usaglašene sa socijalnim partnerima, Vlada je prije nekoliko dana, usvojila izmjene Zakona o radu, kojima se protive oba Sidikata.
Dok iz Vlade tvrde da usvojene izmjene predviđaju bolju zaštitu zapošljenih, predstavnici radničkih organizacija prijete uličnim protestima.
"Pozvaćemo sve parlamentarne partije, nevladine organizacije, slobodne intelektualce, studente i sve građane na javni protest", rekao je za RSE funkcioner Unije slobodnih sindikata Aleksa Marojević, komentarišući Vladin Prijedlog zakona o radu, nezadovoljan njegovim sadržajem koji se drastično razlikuje od prethodnog, koji je usaglašen na radnoj grupi.
Marojević kaže da su u ovoj sindikalnoj organizaciji očekivali da će Vlada sa novim premijerom Igorom Lukšićem napraviti prijeko potreban otklon od "prenaglašenog neoliberalnog kapitalizma, koji je razorio privredno i moralno biće Crne Gore".
"Radnici u Crnoj Gori će biti klasični robovi, obespravljeni ljudi. Na sindikatima je da se tome suprotstave svim legitimnim sredstvima. Prvi korak Unije će biti da sa parlamentarnim strankama razgovara i vidi kako je njihovo raspoloženje i odnos prema socijalnom dijalogu i tome kako se taj dijalog provodi, kao i prema rješenjima koja nudi vlada i koja, moram da kažem odskaču od rješenja u svim bivšim jugoslovenskim republikama, jer je radni odnos predviđen kao radni odnos na neodređeno, na određeno može biti samo u posebnim situacijama i slučajevima. Dakle, opredjeljenje Unije je veoma jasno – pozvaće sve parlamentarne partije, NVO sektor, slobodne intelektualce, studentska udruženja, zaposlene građane na organizovanje protesta", poručio je Marojević.
Ministar rada i socijalnog staranja Suad Numanović je, nakon usvajanja Prijedloga novog zakona o radu rekao da izmjene ustvari treba da doprinesu kvalitetnijoj zaštiti zaposlenih, stvaranju dobrog poslovnog ambijenta i zadržavanju fleksibilnijeg tržišta rada.
Objašnjavajući Vladino opredjeljenje da zadrži izjednačeno zapošljavanje na određeno i neodređeno vrijeme, koje je glavni razlog nezadovoljstva sindikata, a koje je donijeto po nalogu Ministarstva finansija, a ne po predlogu radne grupe koje je bila zadužena za izmjene, rekao da se "ne može, rješavajući jedan problem otvarati drugi".
"Ne može se govoriti samo o zaštiti radnika, ne vodeći istovremeno računa da dobar poslovni ambijent omogući poslodavcu da otvori nova radna mjesta", rekao je Numanović.
Međunarodni standardi
Njegove koalicione kolege, međutim, nijesu zadovoljne odlukom Vlade, što se može zaključiti po najavi Socijaldemokratske partije da će djelovati amandmanski.
Zgrada Vlade Crne Gore, foto: Savo PrelevićFunkcioner SDP-a Damir Šehović kaže da Vladina odluka da ne uvaži socijalni dijalog nije doprinos boljem poslovnom ambijentu.
"Mi smatramo da Crna Gora kao država socijalne pravde mora štititi taj socijalni dijalog. Tako da, procedura nije ispoštovana do kraja i mislimo da je ta manjkavost u proceduri je rezultirala i činjenicom da smo dobili znatno lošiji zakon kada je riječ o pravima radnika. Što se tiče samog zakona, najproblematičnije je to što Ministarstvo rada i socijalnog staranja nije stalo iza rješnja koja su dogovorena na Socijalnom savjetu, a prije svega mislim na činjenicu da ugovor o radu na neodređeno vrijeme bi morao biti pravilo a ugovor na određeno izuzetak jer ukoliko ostavimo poslodavcima i radnicima da se dogovaraju onda pretpostavljam da znate da je to razgovor neravnopravnih partnera i da će rezultat tih pregovora uvijek ići na ruku poslodavcima", smatra Šehović.
Nauka kaže da ugovori o radu na neodređeno vrijeme proizlaze iz prirode prava na rad, čije je osnovno obilježje, stabilnost zaposlenja.
Profesorka radnog prava Vesna Simović je, govoreći o međunarodnim standardima u vezi zapošljavanja na određeno i neodređeno vrijeme, rekla da ugovore o radu na određeno vrijeme treba zaključivati samo u izuzetnim situacijama.
"Mi imamo međunarodne standarde koji nas obavezuju, a koje mi ovim rješenjima u novom Zakonu o radu nijesmo ispoštovali, a to je aktuelni kolektivni ugovor o radu na određeno vrijeme iz 1999. godine i direktiva koja je iste godine donijeta za primjenu tog ugovora koji obavezuju države članice na preduzimanje mjera kako bi se spriječila zloupotreba u zaključivanju ovih ugovora o radu na određeno vrijeme. Takva praksa postoji i u uporednom zakonodavtsvu u zemljama u našem okruženju, kao recimo u Hrvatskoj čiji primjer smo mi slijedili kada smo kreirali prvobitnu verziju izmjena i dopuna Zakona o radu, kada smo ograničili mogućnost zaključivanja ugovora o radu na određeno vrijeme do 24 mjeseca", kazao je Simović.
Dok iz Vlade tvrde da usvojene izmjene predviđaju bolju zaštitu zapošljenih, predstavnici radničkih organizacija prijete uličnim protestima.
"Pozvaćemo sve parlamentarne partije, nevladine organizacije, slobodne intelektualce, studente i sve građane na javni protest", rekao je za RSE funkcioner Unije slobodnih sindikata Aleksa Marojević, komentarišući Vladin Prijedlog zakona o radu, nezadovoljan njegovim sadržajem koji se drastično razlikuje od prethodnog, koji je usaglašen na radnoj grupi.
Marojević kaže da su u ovoj sindikalnoj organizaciji očekivali da će Vlada sa novim premijerom Igorom Lukšićem napraviti prijeko potreban otklon od "prenaglašenog neoliberalnog kapitalizma, koji je razorio privredno i moralno biće Crne Gore".
"Radnici u Crnoj Gori će biti klasični robovi, obespravljeni ljudi. Na sindikatima je da se tome suprotstave svim legitimnim sredstvima. Prvi korak Unije će biti da sa parlamentarnim strankama razgovara i vidi kako je njihovo raspoloženje i odnos prema socijalnom dijalogu i tome kako se taj dijalog provodi, kao i prema rješenjima koja nudi vlada i koja, moram da kažem odskaču od rješenja u svim bivšim jugoslovenskim republikama, jer je radni odnos predviđen kao radni odnos na neodređeno, na određeno može biti samo u posebnim situacijama i slučajevima. Dakle, opredjeljenje Unije je veoma jasno – pozvaće sve parlamentarne partije, NVO sektor, slobodne intelektualce, studentska udruženja, zaposlene građane na organizovanje protesta", poručio je Marojević.
Ministar rada i socijalnog staranja Suad Numanović je, nakon usvajanja Prijedloga novog zakona o radu rekao da izmjene ustvari treba da doprinesu kvalitetnijoj zaštiti zaposlenih, stvaranju dobrog poslovnog ambijenta i zadržavanju fleksibilnijeg tržišta rada.
Objašnjavajući Vladino opredjeljenje da zadrži izjednačeno zapošljavanje na određeno i neodređeno vrijeme, koje je glavni razlog nezadovoljstva sindikata, a koje je donijeto po nalogu Ministarstva finansija, a ne po predlogu radne grupe koje je bila zadužena za izmjene, rekao da se "ne može, rješavajući jedan problem otvarati drugi".
"Ne može se govoriti samo o zaštiti radnika, ne vodeći istovremeno računa da dobar poslovni ambijent omogući poslodavcu da otvori nova radna mjesta", rekao je Numanović.
Međunarodni standardi
Njegove koalicione kolege, međutim, nijesu zadovoljne odlukom Vlade, što se može zaključiti po najavi Socijaldemokratske partije da će djelovati amandmanski.
"Mi smatramo da Crna Gora kao država socijalne pravde mora štititi taj socijalni dijalog. Tako da, procedura nije ispoštovana do kraja i mislimo da je ta manjkavost u proceduri je rezultirala i činjenicom da smo dobili znatno lošiji zakon kada je riječ o pravima radnika. Što se tiče samog zakona, najproblematičnije je to što Ministarstvo rada i socijalnog staranja nije stalo iza rješnja koja su dogovorena na Socijalnom savjetu, a prije svega mislim na činjenicu da ugovor o radu na neodređeno vrijeme bi morao biti pravilo a ugovor na određeno izuzetak jer ukoliko ostavimo poslodavcima i radnicima da se dogovaraju onda pretpostavljam da znate da je to razgovor neravnopravnih partnera i da će rezultat tih pregovora uvijek ići na ruku poslodavcima", smatra Šehović.
Nauka kaže da ugovori o radu na neodređeno vrijeme proizlaze iz prirode prava na rad, čije je osnovno obilježje, stabilnost zaposlenja.
Profesorka radnog prava Vesna Simović je, govoreći o međunarodnim standardima u vezi zapošljavanja na određeno i neodređeno vrijeme, rekla da ugovore o radu na određeno vrijeme treba zaključivati samo u izuzetnim situacijama.
"Mi imamo međunarodne standarde koji nas obavezuju, a koje mi ovim rješenjima u novom Zakonu o radu nijesmo ispoštovali, a to je aktuelni kolektivni ugovor o radu na određeno vrijeme iz 1999. godine i direktiva koja je iste godine donijeta za primjenu tog ugovora koji obavezuju države članice na preduzimanje mjera kako bi se spriječila zloupotreba u zaključivanju ovih ugovora o radu na određeno vrijeme. Takva praksa postoji i u uporednom zakonodavtsvu u zemljama u našem okruženju, kao recimo u Hrvatskoj čiji primjer smo mi slijedili kada smo kreirali prvobitnu verziju izmjena i dopuna Zakona o radu, kada smo ograničili mogućnost zaključivanja ugovora o radu na određeno vrijeme do 24 mjeseca", kazao je Simović.