Dostupni linkovi

Sibirski "polovi hladnoće" ruše toplotne rekorde i alarmiraju klimatologe


Snijeg je pao na Verhojansk 29. maja. Foto: Ana Slepcova

Duboko u Sibiru, dva naselja su u utrci za nezavidnu titulu ruskih "polova hladnoće": Ojmjakon, 500 stanovnika i Verhojansk - dom 1.200 izdržljivih duša.

Od 1890-ih, oba grada su bila pogođena do tada nezabilježenim rekordnim temperaturama - minus 67,7 stepeni Celzijusa - što im je donijelo slavu i stalni priliv turista koji traže uzbuđenje.

Ali ove godine, 20. juna, Verhojansk je došao na naslovnice s radikalno različitom prekretnicom. Tog poslijepodneva temperatura je dosegla 38 stepeni Celzijusa, vjerovatno najtopliji dan iznad arktičkog kruga ikada zabilježen, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku (RFE/RL).

"Izađete napolje i za samo nekoliko minuta ste prekriveni znojem", izjavila je u telefonskom intervjuu bibliotekarka Ana Slepcova, koja čitav život živi u Verhojansku. "Ljeta su iz godine u godinu sve toplija."

Ruska meteorološka služba potvrdila je rekordnu temperaturu u Verhojansku 30. juna. Ali za Slepcovu i ostale stanovnike ovo ljeto nije ništa neobično u odnosu na nekoliko prethodnih godina, kada su julske vrućine redovno prelazile 30 stepeni.

Rasprostranjena ruska regija Saha, u kojoj se nalazi grad, navikla je na ekstremne temperature; one se tamo mijenjaju više nego bilo gdje drugo na planeti. U Verhojansku ljeti sunce konstantno sija sedmicama, a zimi zalazi mjesecima.

Ali za naučnike koji analiziraju vremenske trendove u Sibiru, vanredno je upravo ono što je bilo ove godine.

Služba za klimatske promjene Kopernik, koja upravlja s nekoliko satelita, navela je u izjavi 7. jula da se Arktik "zagrijava znatno brže od ostatka svijeta", primjećujući da su dijelovi sjeveroistočnog Sibira ove godine barem za stepen probili rekord dva najtoplija juna - 2018. i 2019. godine.

Ali juni nije bio jedini mjesec u kojem su oborene rekordne temperature. Prvih pet mjeseci 2020. bili su 5,3 stepena iznad normalnih u Rusiji, što klimatski institut Berkli ert (Berkeley Earth) naziva "najvećom temperaturnom anomalijom za period od januara do maja ikad primijećenom u prosjeku bilo koje zemlje".

"Ono što je neobično u ovom slučaju je da su duže - toplije od prosječnih – anomalije trajale od decembra", rekla je za RFE/RL Freja Vamborg, viša naučnica iz Službe za klimatske promjene Kopernik. Međutim, naglasila je da se ona protivi posmatranju Sibira kao predstavnika globalnog trenda.

"To je nesumnjivo alarmantan znak, ali zapadni Sibir je regija koja ima veliku varijabilnost u temperaturi", rekla je Vamborg. "To znači da, u određenoj mjeri, velike temperaturne anomalije nisu neočekivane."

Brz tempo zagrijavanja zaprepastio je klimatologe, uprkos postepenom porastu temperature prethodnih godina. No, dok neki preispituju već ionako grozne prognoze za naredne godine, Sibirci se slijevaju do rijeka i jezera i maksimalno koriste kratko ljeto – uživajući u prizorima kakve klimatske promjene donose.

Plivanje u Sibiru: „Izlađete napolje i za nekoliko minuta ste prekriveni znojem“, kaže Ana Slepcova, bibliotekarka koja je čitav život živjela u Verhojansku. "Ljeta su iz godine u godinu sve toplija."
Plivanje u Sibiru: „Izlađete napolje i za nekoliko minuta ste prekriveni znojem“, kaže Ana Slepcova, bibliotekarka koja je čitav život živjela u Verhojansku. "Ljeta su iz godine u godinu sve toplija."

"Kada je ljeto stiglo krajem maja, sve je postalo zeleno. Zatim je 29. maja pao snijeg", rekla je Slepcova. "Zamislite! Takvo nam je vrijeme u ovom trenutku."

U međuvremenu, čini se da se neka apokaliptična upozorenja ostvaruju.

Vatra, poplava, suša

Jake divlje vatre gutaju šume na Sahi, koja je 5. jula prijavila 183 aktivna požara u cijelom regionu i angažovala vazduhoplovstvo kako bi spriječila da vatra zahvati sela i gradove.

Vasilj Jablokov, šef klimatskog programa Grinpisa (Greenpeace) u Rusiji, kaže da federalna vlada ne čini dovoljno kako bi pomogla u sprječavanju ovakvih katastrofa.

"Upozoravali smo da je potrebno više novca za borbu protiv požara", rekao je on za RFE/RL. "Ali požari su samo najvidljiviji problem. Takođe imamo više poplava, suša i drugih, očiglednih posljedica klimatskih promjena."

Satelitski snimak prikazuje dim aktivnih požara koji su gorjeli u blizini Verhojanska 23. juna
Satelitski snimak prikazuje dim aktivnih požara koji su gorjeli u blizini Verhojanska 23. juna

Zaista se porast temperature navodio kao uzrok okolišnih nesreća ove godine, uključujući masovno izlivanje dizel goriva blizu Noriljska, grada iznad arktičkog kruga, krajem maja. Prema navodima zvaničnika, odmrzavanje permafrosta prouzročilo je kolaps stubova koji podržavaju skladišni rezervoar, ispuštajući 20.000 tona dizela u plovne putove i pretvarajući obližnje rijeke u grimizne.

Vlasti su optužile gradonačelnika Noriljska, Rinata Akmetčina, da sprječava odgovor na izlijevanje i uhapsile najmanje četvoricu menadžera termoelektrane zbog sumnje da krše pravila o zaštiti okoliša. Pokrenuto je više krivičnih istraga.

Noriljsk nikelj (Norilsk Nickel), ruski rudarski konglomerat koji upravlja termoelektranom, obećao je da će platiti troškove čišćenja, procijenjene na 10 milijardi rubalja (145 miliona dolara). U intervjuu s državnom televizijom 4. juna, Sergej Djačenko, izvršni direktor vrhunske kompanije, nesreću je sveo na "gubitak integriteta zbog odmrzavanja donje površine".

Grinpis je citirao nepažnju Noriljsk nikela i obim nesreće uporedio sa izlijevanjem tankera Ekson valdez (Exxon Valdez) 1989. godine na Aljasci. Jablokov tvrdi da su za izlijevanje prvenstveno odgovorne neadekvatne mjere opreza.

"Permafrost [otapanje] ne može biti glavni uzrok takve nesreće", saopštili su.

Izlijevanje u Noriljsku bilo je najveće i potencijalno najrazornije od raznih nedavnih incidenata koji se pripisuju otapanju permafrosta, što je širom regije prouzrokovalo urušavanje brojnih zgrada sagrađenih na posebnim kockama koje su trebale podnijeti pritisak. Rusija svake godine gubi ogromne svote novca od štete na infrastrukturi od odmrzavanja permafrosta - trošak koji će vjerovatno dostići 100 milijardi dolara do 2050. godine, prema međunarodnom istraživanju objavljenom prošle godine.

Lenjin i dalje stoji u centru Jakutska, glavnog grada regije Jakutija i vrata prema Ojmjakonu, gdje su temperature dosegle rekordnih minus 67,6 stepeni Celzijusa.
Lenjin i dalje stoji u centru Jakutska, glavnog grada regije Jakutija i vrata prema Ojmjakonu, gdje su temperature dosegle rekordnih minus 67,6 stepeni Celzijusa.

"Ako se zagrijavanje nastavi sadašnjim tempom, takve nesreće će se ponavljati u sve više katastrofalnim oblicima", rekao je Aleksander Fjodorov, zamjenik direktora Instituta Melnikov Permafrost u Jakutsku, glavnom gradu Sake.

Svjetski permafrost pokriva područje dvostruko veće od površine Sjedinjenih Država, a njegove emisije ugljika ubrzavaju se kako se klima zagrijava. To je vrsta začaranog povratnog kruga koji karakteriše mnoge klimatske promjene na Arktiku.

'Priroda je daleko jača'

Kako aktivni sloj permafesta zimi prestaje smrzavati, dodana toplina budi mikrobe u tlu, koji stupaju na odmrzavajući organski materijal emitujući ugljen dioksid ili metan gas koji je 25 puta snažniji od gasa staklene bašte. Toplina se širi dublje u permafrost, ubrzavajući proces otapanja. Ako svijet ne uspije suzbiti emisije, kažu naučnici, permafrost bi tokom decenija mogao postati izvor gasova staklene bašte paralelno s Kinom.

Odmrzavanje također ponovno budi bolesti koje je svijet dugo smatrao izumrlim. Izbijanje antraksa na ruskom poluotoku Jamal 2016. godine, koje je uzrokovan neuobičajeno toplim vremenskim prilikama, neispuštenim sporama virusa zarobljenim u zaleđenim leševima sobova punih 75 godina. Umro je 12-godišnji dječak, 115 osoba je hospitalizirano, a vlasti su ubrzale uvođenje programa vakcinacije koji godišnje pogađa više od 700.000 sobova.

"Čovjek ne može preokrenuti taj proces. Priroda je daleko jača", rekao je Fjodorov. "Ali ako udružimo napore, udarac možemo ublažiti vlastitim postupcima."

Sante leda plutaju na rijeci Lena u Jakutsku.
Sante leda plutaju na rijeci Lena u Jakutsku.

S povećanjem spoznaje o učincima zagrijavanja, Moskva je istovremeno nastojala pronaći koristi od toga. Vladin dokument objavljen početkom ove godine potvrdio je da će klimatske promjene "imati značajan i rastući uticaj na socioekonomski razvoj zemlje, životne uslove, zdravlje ljudi i ekonomiju."

Ali je uključivao i plan prilagođavanja ruske ekonomije da ne samo ublaži štetu nastalu klimatskim promjenama, već i da "iskoristi prednosti" koje promjene nude. Smatra se da one uključuju više zemljišta dostupnog za poljoprivredu, uštede na troškovima grijanja kuća za vrijeme kraćih, blažih zima i veći pristup ruskoj plovidbi u Arktičkom okeanu osiromašenom ledom - čime se olakšava ambicija Moskve da iskoristi Arktik za svoje resurse.


Aktivisti kažu da je vladin plan, iako s manjkom detalja, potez u pravom smjeru za vladu koja je učinila malo da uspori učinke klimatskih promjena na najveću zemlju u svijetu.

"Sretni smo što Rusija barem ima neka razmišljanja o klimi", rekao je Jablokov iz Grinpisa. "Zato što ozbiljno zaostaje u reagovanju na nastale katastrofe."

Izrazio je skepticizam prema shvatanju da bi Rusija mogla iskoristiti klimatske promjene u svoju korist - čak i ako prepozna stvarni opseg problema.

"Očito je da negativni efekti nadmašuju pozitivne hiljadu puta", rekao je. "Čak milion."

XS
SM
MD
LG