Dostupni linkovi

Severni Kavkaz ponovo potresa nasilje


Mesto jedne od eksplozija u Groznom, februar 2011
Mesto jedne od eksplozija u Groznom, februar 2011
Nakon terorističkog napada na moskovski aerodrom u januaru, u kome je poginulo 35 lica, nestabilnu rusku oblast Severni Kavkaz ponovo potresa nasilje. U poslednja tri dana u incidentima u Dagestanu, Čečeniji i Stavropolskom kraju, stradalo je više od 10 ljudi a nekoliko desetina ih je ranjeno. Poslednji sukobi ponovo su podstakli raspravu zašto Moskva nije u stanju da, uprkos višedecenijskim pokušajima, pacifikuje ovu oblast.

Samo nekoliko dana nakon što je lider pobunjenika Doku Umarov preuzeo odgovornost za teroristički napad na moskovski aerodrom Domodedovo, Severni Kavkaz je ponovo uzdrman sukobima.

Dvojica policijskih oficira su ubijena i 27 ljudi je ranjeno u ponedeljak u dvostrukom samoubilačkom napadu na vladinu zgradu i policijski kontrolni punkt u gradu Gubden u Dagestanu.

Eksplozija u Gubdenu, 15. februara 2011
U utorak su dvojica pobunjenika izvršila samoubistvo aktiviranjem bombe nakon kratkog sukoba sa snagama bezbednosti u čečenskoj prestonici Groznom.
Istoga dana, pet pobunjenika i tri policijska oficira su ubijena u sukobu u susednom Stavropolskom kraju. Tri policijska oficira su ranjena.

Uprkos rastu nasilja, komandir policijskih snaga Nikolaj Rogožkin je rekao novinarima da je situacija „pod kontrolom“ i da Vlada ne namerava da razmesti dodatne jedinice u ovom regionu.

Istovremeno, predsednik Dagestana Magomedsalam Magomedov je izjavio na ruskoj državnoj televiziji da podržava politiku Kremlja o upotrebi sile u borbi protiv pobunjenika.

„Neki od militanata imaju beskompromisan stav i zato za njih jedino primenjivo čvrsto rešenje. Onim moraju da dobiju kaznu koju zaslužuju“
, rekao je Magomedov.

Kršenje ljudskih prava podstiče pobunu


Poslednje nasilje je samo deo tužnog obrasca u ovom regionu koji je izmučen ratovima i terorizmom od raspada Sovjetskog Saveza. Nastojanje Kremlja nakon 1999. da osigura kontrolu kroz operacije snaga bezbednosti nisu omogućile stabilnost, odnosno slomile upornu pobunu.

Štaviše, krititičari zvanične Moskve smatraju da sistematsko kršenje ljudskih prava u ovoj oblasti od strane njenih snaga bezbednosti, samo podstiče pobunu i jača simpatije za nju.
Larisa Dorogova kaže da je vladina politika toliko kontraproduktivna da zbog toga sumnja da Kremlj uopšte želi mir i stabilnost.


Larisa Dorogova je advokat iz Nalčika u Kabardino Balkariji, i specijalizovala se za slučajeve nestalih osoba i versku diskriminaciju. Ona kaže da je vladina politika toliko kontraproduktivna da zbog toga sumnja da Kremlj uopšte želi mir i stabilnost.

„Znam da je najbolji način za borbu protiv terorizma prestanak kršenja ljudskih prava. Onda više ne bi bilo terorizma, banditizma i sličnog. Ljudi žele da žive, da podižu decu. Mladi ljudi ovde umiru a to se nikoga ne tiče. Neko očito vodi politiku podstrekivanja ljudi jednih protiv drugih tako da nas ima sve manje na Kakvazu. Neko želi Kavkaz bez Kavkazaca. Do takvog zaključka dolazim“, navodi Dorogova.

Ingušetija se donekle izdvaja iz tog optšteg miljea nasilja u ovom regionu. Oleg Orlov, direktor Memorijalnog centra za ljudska prava, smatra da vlasti vode balansiraniju politiku u Ingušetiji i zato imaju bolje rezultate.

„Drastično je smanjen broj teroristički akata u Ingušetiji u poslednjoj godini. Više je razloga za to. Najpre, vođena je politika dijaloga sa javnošću, a učinjeni su i napori da se pobunjenici vrate u mirnodopski život – u najmanju ruku, razgovarano je sa njihovim porodicama i pozvani su da odlože oružje. Istovremeno, bile su uspešne i operacije snaga bezbednosti. Ubijeni su Said Burjatski i više komandanata pobunjenika na terenu, a uhapšen je emir Magas, kako je sebe nazivao. To znači da je terorističko podzemlje u Ingušetiji praktično neaktivno“, ocenjuje Oleg Orlov.

Zanemarne borba za 'srca i duše'


I Andrej Soldatov, stručnjak za ruske snage bezbednosti, smatra da Moskva treba da učini više u podrivanju pobune aktivnijim uključivanjem u društveni život i dijalog lokalnog stanovništva. On ističe da je prilično zanemarena borba za „srca i duše“ stanovnika Severnog Kavkaza.

Doku Umarov
„Građani Severnog Kavkaza osećaju da su na udaru i pobunjenika i snaga bezbednosti, jer operacije ruskih službi protiv gerile često ne mimoiđu i civile. Vlasti pokazuju mali ili nikakav interes da sa njima razgovaraju. Naravno, da je potreban dijalog sa stanovništvom, tako ljudi da prestanu da imaju osećaj kao da su na bojištu“, kaže Soldatov.

Oleg Orlov ističe da je kontraproduktivno oslanjanje Moskve uglavnom na oružane metode, jer je to samo podstaklo evoluciju ranije prilično monolitnog pobunjeničkog pokreta koji je bio usredsređen na Čečeniju – ka fragmentisanim, ali fleksibilnim ciljevima sa regionalim dosegom.

„Terorističke grupe na Severnom Kavkazu deluju sada umreženo. Kaže se da je Kavkaski emirat (Doku Umarov – kojeg optužuju da je povezan sa Al Kaidom, što on negira – proglasio je 2007. nezavisni Severnokavkaski emirat, ili islamsku državu zasnovanu na džihadu, na čijem je on čelu i zavetovao se da će proterati Rusiju iz tog regiona – D.Š.) veoma slab jer nema jedno vođstvo iz jednog centra. Međutim, u tome i leži njegova snaga – mnogo grupa koje priznaju vođstvo Doku Umarova, ali koje uglavnom deluju autonomno“, smatra Orlov.

Za sada nema naznaka da Moskva namerava da promeni dosadašnji kurs, odnosno da će zamah nasilja jenjavati. Aleksej Malašenko iz Karnegi centra u Moskvi, opisuje situaciju kao „građanski rat“ bez rešenja na vidiku, kao i da će se sukobi nastaviti.
XS
SM
MD
LG