Građani Sarajeva prisjećaju se žrtava ratne opsade
Građani Sarajeva prisjećaju se žrtava ratne opsade
Šetnja povodom godišnjice početka opsade Sarajeva ratnih 90-ih, sa postavljenim cipelama koje simboliziraju ubijene građane, 5. april 2024.
Nekoliko stotina građana učestvuje u petak, 5. aprila u šetnji kroz centar grada povodom godišnjice početka opsade glavnog grada Bosne i Hercegovine. Najprije su se okupili ispred spomenika ubijenoj djeci Sarajeva.
Vojska Republike Srpske je počela opsadu Sarajeva 5. aprila 1992. godine. Glavni grad BiH je bio pod opsadom 1.423 dana i za to vrijeme je ubijeno više od 11.000 ljudi.
Alija Hodžić je tokom opsade izgubio kćerku, a i sam je bio ranjen.
"Imao sam jednu, jedinu kćerku Jasminu. Zločinci su je ubili. Te proklete granate, jedna pa druga, faktički su je izrešetale", prisjetio se Hodžić stradanja, sudjelujući u obilježavanju 32. godišnjice početka opsade Sarajeva.
Duž cijele rute je postavljeno 11.551 doniranih cipela koje simbolizuju ubijene građane opkoljenog Sarajeva, kao i postavke gdje će se građani i turisti moći informisati o načinu života u opkoljenom Sarajevu.
Inače, projekat "Stazom sjećanja 11 541..." provodi Memorijalni centar Sarajevo u saradnji sa Gradom Sarajevo, i počeo je 5. marta ove godine.
Ahmed Kunalić, direktor Memorijalnog centra, kazao je da su proteklih mjesec dana građani donirali cipele koje simboliziraju ubijene građane opkoljenog Sarajeva.
"Građani su ugradili dio svojih uspomena u ovu stazu sjećanja. Ona je danas pokazna, a trajno mjesto će naći u okviru memorijalne šume koju ćemo graditi s ciljem trajnog sjećanja na period agresije i opsade", kazao je.
Prema podacima Istraživačko-dokumentacijskog centra Sarajevo, u ratu je ukupno poginulo više od 97.000 osoba u Bosni i Hercegovini.
Procjena Demografske službe Haškog tužilaštva je da je riječ o broju od 105.000 osoba.
Prema podacima Haškog tribunala, objavljenim na službenoj stranici, za zločine na području Sarajeva pred Sudom BiH osuđeno je deset pripadnika Vojske Republike Srpske.
Na nižim sudovima za zločine na području Sarajeva osuđeno je još najmanje 20 osoba.
Kako je izgledao život pod opsadom u Sarajevu?
1/17"Bilo ih je svih vjera, nije mi bilo bitno koga šišam", stoji između ostalog u ispovijesti Idrizagića uz predmete koje je koristio tokom šišanja, a koji su sada muzejski eksponati i podsjetnik na život pod opsadom.
2/17Upravnik muzeja Alen Leko kazao je za Radio Slobodna Evropa kako se Sarajlije osjećaju zapostavljeno, da se ne priča dovoljno o tome šta su oni sve preživjeli.
3/17Muzejski eksponati su najvećim dijelom lični predmeti preživjelih, a ljude koji su preživjeli opsadu nalazili su i kontaktirali i u prodavnicama, pijacama, restoranima, kafićima.
4/17"Ima mnogo priča koje su čisto intimne, lične i onda su ljudi koji su izgubili svoje najbliže, da li djecu, roditelje, donosili njihove predmete i ispričali kako se to sve desilo, kako su poginuli i kako su oni to sve doživjeli", kaže Alen Leko
5/17Kaže kako su dali sve od sebe da sve prikažu vjerodostojno, a priče iz ratnog Sarajeva da budu što razumljivije. Na fotografiji su rukavice muškarca koji je tokom rata sahranjivao ubijene i umrle.
7/17"Tako da smo se trudili da dočaramo kako se išlo po vodu, kako se dolazilo da hrane, da li je humanitarna (pomoć), ili kako su sadili bašte, kako se kupovalo, mijenjalo za cigare. Mnogo se pričalo o cigarama jer su one tada bile valuta najvrijednija", rekao je Alen Leko
8/17Bosanski muzeji sjećanja, ustanova pod kojom djeluje muzej, nastojali su prikazati i ratnu bolnicu, s kakvim su se izazovima susretali medicinski radnici i kakav su doprinos dali u spašavanju ljudskih života.
9/17Osim toga, želja im je bila vratiti sjećanje na rad pekara u ratu, pogrebnog društva "Bakije", funkcionisanje tramvaja, rad vatrogasaca i druge pojave iz ratne svakodnevnice.
15/17Procjenjuje se da je oko 500.000 projektila ispaljeno na grad za vrijeme opsade, dok je zabilježeno da je dana 22. jula 1993. godine na grad ispaljeno rekordnih 3.777 projektila.
