Dostupni linkovi

Šešelj dobio poziv za saslušanje u Hagu

Vojislav Šešelj (arhiv)
Vojislav Šešelj (arhiv)

Lider desničarske Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj dobio je poziv za saslušanje pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove, koje je pravni naslednik Haškog tribunala.

Kako je Šešelj potvrdio u telefonskoj izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) saslušanje je zakazano za 1. jul.

Šešelj je naveo da će se najverovatnije odazvati pozivu.

Poziv na saslušanje je na svom Tviter (Twitter) nalogu potvrdio i bivši visoki funkcioner SRS, Nemanja Šarović. On je naveo da nije želeo da primi poziv, jer nije bio napisan ćirilicom.

Kako je Vojislav Šešelj rekao za RSE, poziv je stigao i Ljiljani Mihajlović, Ognjenu Mihajloviću, Miljanu Damjanoviću, Miroljubu Ignjatoviću, Marini Ristić i Marini Raguš. Oni su sadašnji i bivši članovi SRS.

Reč je o "navodnom kršenju pravilnika Haškog tribunala u pogledu zaštite identiteta zaštićenih svedoka i poverljive dokumentacije", rekao je Šešelj za RSE.

“Ja sam to sve objavio u svojim knjigama, više od 50 knjiga. Objavljujem sav materijal Haškog tribunala iz mog predmeta, jer je predmet završen i ne mogu oni sto godina da drže u tajnosti”, rekao je Šešelj.

On je dodao da nije ugrožavao svedoke, već da je kompromitovao tribunal, te da će to nastaviti da radi.

Iz Mehanizma za međunarodne krivične sudove i Tužilaštva za ratne zločine Srbije nisu bili dostupni za hitan komentar.

Vojislav Šešelj je pravosnažnom presudom Haškog tribunala iz 2018. godine osuđen na deset godina zatvora zbog podsticanja progona, deportacije i prisilnog raseljavanja i premeštanja Hrvata u vojvođanskom selu Hrtkovci, 1992.

Aktivisti u Beogradu poručili da pamte proterivanja Hrvata

Aktivisti nevladinih organizacija razvili su transparent sa natpisom "Pamćenje" u centru Beograda. Akciju aktivista obezbeđivala je policija.
1/5 Aktivisti nevladinih organizacija razvili su transparent sa natpisom "Pamćenje" u centru Beograda. Akciju aktivista obezbeđivala je policija.
"Pamtimo!" - bila je poruka aktivista koji su u centru Beograda podsetili javnost na događaje iz sela Hrtkovci na granici sa Hrvatskom 1992. godine. Pre trideset godina, ultradesničarska Srpska radikalna stranka (SRS) održala je predizborni miting u Hrtkovcima pred više od hiljadu ljudi na kojem je lider stranke Vojislav Šešelj pozvao na proterivanje lokalnog hrvatskog stanovništva.
Aktivisti transparentima podsećaju šta se dešavalo 1992. godine u Hrtkovicma.<br />
&nbsp;
2/5 Aktivisti transparentima podsećaju šta se dešavalo 1992. godine u Hrtkovicma.
 
"Pamtimo!" - bila je poruka aktivista koji su u centru Beograda podsetili javnost na događaje iz sela Hrtkovci na granici sa Hrvatskom 1992. godine. Pre trideset godina, ultradesničarska Srpska radikalna stranka (SRS) održala je predizborni miting u Hrtkovcima pred više od hiljadu ljudi na kojem je lider stranke Vojislav Šešelj pozvao na proterivanje lokalnog hrvatskog stanovništva.
Sudski epilog proterivanja građana koji nisu bili srpske nacionalnosti je pravosnažna presuda Haškog tribunala iz 2018. godine, kojom je lider ultradesničarske Srpske radikalne stranke, Vojislav Šešelj, osuđen na deset godina zatvora.<br />
&nbsp;
3/5 Sudski epilog proterivanja građana koji nisu bili srpske nacionalnosti je pravosnažna presuda Haškog tribunala iz 2018. godine, kojom je lider ultradesničarske Srpske radikalne stranke, Vojislav Šešelj, osuđen na deset godina zatvora.
 
"Pamtimo!" - bila je poruka aktivista koji su u centru Beograda podsetili javnost na događaje iz sela Hrtkovci na granici sa Hrvatskom 1992. godine. Pre trideset godina, ultradesničarska Srpska radikalna stranka (SRS) održala je predizborni miting u Hrtkovcima pred više od hiljadu ljudi na kojem je lider stranke Vojislav Šešelj pozvao na proterivanje lokalnog hrvatskog stanovništva.
Akciju su 6. maja u Beogradu organizovale nevladine Fond za humanitarno pravo, Žene u crnom i Inicijativa mladih za ljudska prava.<br />
&nbsp;
4/5 Akciju su 6. maja u Beogradu organizovale nevladine Fond za humanitarno pravo, Žene u crnom i Inicijativa mladih za ljudska prava.
 
"Pamtimo!" - bila je poruka aktivista koji su u centru Beograda podsetili javnost na događaje iz sela Hrtkovci na granici sa Hrvatskom 1992. godine. Pre trideset godina, ultradesničarska Srpska radikalna stranka (SRS) održala je predizborni miting u Hrtkovcima pred više od hiljadu ljudi na kojem je lider stranke Vojislav Šešelj pozvao na proterivanje lokalnog hrvatskog stanovništva.
Čovek u majici sa slovom &quot;Z&quot; koje je postalo simbol ruske agresije u Ukrajini i natpisom na ruskom jeziku &quot;Vojska Rusije&quot; uputio je psovke učesnicima akcije &quot;Pamtimo&quot;.<br />
&nbsp;<br />
<br />
&nbsp;
5/5 Čovek u majici sa slovom "Z" koje je postalo simbol ruske agresije u Ukrajini i natpisom na ruskom jeziku "Vojska Rusije" uputio je psovke učesnicima akcije "Pamtimo".
 

 
"Pamtimo!" - bila je poruka aktivista koji su u centru Beograda podsetili javnost na događaje iz sela Hrtkovci na granici sa Hrvatskom 1992. godine. Pre trideset godina, ultradesničarska Srpska radikalna stranka (SRS) održala je predizborni miting u Hrtkovcima pred više od hiljadu ljudi na kojem je lider stranke Vojislav Šešelj pozvao na proterivanje lokalnog hrvatskog stanovništva.
Prethodni slajd
Naredni slajd


Šešelj je 6. maja 1992. godine održao govor u Hrtkovcima, za koji je Žalbeno veće Mehanizma za međunarodne krivične sudove, koje je naslednik nekadašnjeg Haškog tribunala, ocenilo da je značajno doprineo progonu, deportaciji i drugim nehumanim delima.

Šešelj je ostao na slobodi u Srbiji, jer je odslužio kaznu tokom boravka u pritvoru od 2003. do 2014. godine.

Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove već godinama od Srbije traži izručenje članova SRS Petra Jojića i Vjerice Radete, po optužbi za zastrašivanje, pretnje i nuđenja mita svedocima u postupku protiv lidera SRS-a Vojislava Šešelja.

Srbija odbija da ih izruči, navodeći da prema "pravosnažnoj odluci Višeg suda u Beogradu nisu ispunjeni uslovi za izručenje Vjerice Radete i Petra Jojića".

Veće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu odlučilo je 2016. godine da nema zakonskih osnova za hapšenje i izručenje članova SRS-a, zato što nacionalni zakon o saradnji sa Haškim tribunalom predviđa obavezu izručenja samo optuženih za ratne zločine, a ne i nepoštovanje suda.

XS
SM
MD
LG