Izvještaj senatskog odbora za obavještajne poslove potvrdio je zaključke američke obavještajne zajednice da se Rusija miješala u predsjedničke izbore 2016. godine s ciljem da pomogne Donaldu Trampu (Trump) da uđe u Bijelu kuću, što je značajno za američku obavještajnu zajednicu čije službenike i procjene predsjednik SAD odavno diskreditira, pišu svjetski mediji.
Ispravne procjene agencija
Dvostranački odbor Senata za obavještajne poslove zaključio je da su američke obavještajne agencije ispravno procijenile da se Rusija miješala u predsjedničke izbore 2016. godine kako bi naudila demokratskoj kandidatkinji Hilari Klinton (Hillary Clinton) i pomogla Donaldu Trampu, napisao je Blumberg (Bloomberg).
Odbor je objavio četvrti izvještaj analize procjena obavještajne zajednice o ruskom miješanju u izbore u SAD-u uputivši upozorenje o nastavku pokušaja miješanja Rusije u američku politiku. Veći dio izvještaja od 158 stranica zatamnjen je radi zaštite tajnih podataka, naglašava Blumberg.
Predsjedavajući odbora Ričard Ber (Richard Burr), republikanac iz Sjeverne Karoline i potpredsjednik Mark Vorner (Warner), demokrata iz Virdžinije, rekli su da su zaključci agencija, potpomognuti obavještajnim podacima koje je odbor pregledao, ispravni i da su doneseni bez političkog pritiska.
"Kako se približavaju predsjednički izbori 2020., važnije je nego ikad da budemo budni pred prijetnjom miješanja neprijateljskih stranih aktera", rekao je Ber.
"Nema razloga sumnjati da nakon uspjeha 2016. Rusi ne bi ponovo pokušali i ne smijemo biti nespremni", kazao je Vorner.
Zaključak kao prekretnica
Iako očekivan, izvještaj odbora američkog Senata za obavještajne poslove ipak je prekretnica, ocjenjuje Vašington Post (The Washington Post) ističući kako je u pitanju prva opsežna dvostranačka senatska potvrda zaključaka obavještajnih agencija o ulozi Rusije u utrci 2016., a koje Tramp i dalje dovodi u sumnju.
Odbor je rekao da su CIA, Agencija za nacionalnu sigurnost (NSA) i FBI - u koordinaciji direktora Nacionalne obavještajne službe - predstavili "koherentan i dobro konstruisan" slučaj podržan obavještajnim podacima iz ljudskih i elektronskih izvora.
Izvještaj je pokazao da analitičari nisu osjećali pritisak da oblikuju nalaze i "da su slobodno raspravljali, prigovarali sadržaju i ocjenjivali nivo povjerljivosti, kao što je to normalno i prikladno za analitički proces."
No, ističe Vašington post, izvještaj je zatamnio stranice rasprava o jedinom aspektu gdje su se ocjene agencija razlikovale - nivoi njihovog uvjerenja u namjere ruskog rukovodstva za miješanje u izbore 2016., odnosno da je Putin težio pomoći Trampu da pobijedi diskreditujući Klinton. Zaključak o tome CIA i FBI ocijenili su s "visokim uvjerenjem", a NSA "umjerenim”.
Suprotno Trampovim tvrdnjama
Izvještaj dvostranačkog Senata, objavljen 21. aprila, u suprotnosti je s Trampovim tvrdnjama da je obavještajna zajednica bila pristrasna kada je zaključila da se Rusija miješala na izborima. Umjesto toga, izvještaj odbora potvrđuje da su obavještajni zvaničnici imali određene informacije da je Rusija više voljela Trampa na izborima, da je nastojala osramotiti Klinton i da je Putin "odobrio i usmjerio aspekte" kampanje, ukazuje agencija Asošijetid pres (The Associated Press).
Obavještajne agencije zaključile su u januaru 2017. da su se Rusi uključili u sajber špijunažu i putem propagandnih medija pod kontrolom Rusije distribuirali poruke kako bi potkopali javnu vjeru u demokratski proces, naudili Klintonovoj i pomogli Trampu, koji je na kraju postao predsjednik.
Tramp je više puta dovodio u pitanje ocjenu, koju je u svom izvještaju prošle godine podržao i bivši specijalni istražitelj Robert Muler (Mueller). Muler je zaključio da je rusko uplitanje bilo "temeljito i sistematsko", ali nije navodio postojanje dosluha između Rusije i Trampove kampanje.
Ovo je četvrti od pet izvještaja koja će senatski odbor objaviti na tu temu. Prethodni izvještaji odnosili su se na istrage o ruskim naporima u kršenju državnog izbornog sistema i manipulisanje društvenim medijima, te su dali preporuke za sprječavanje većeg uplitanja u budućnost. Jedan izvještaj je ispitivao pogreške Obamine administracije po pitanju ruskog uplitanja.
Peti i posljednji izvještaj odbora ispitat će da li je Trampova kampanja bila u dosluhu s Rusijom, naglašava AP dodajući da nije jasno kada će on biti objavljen.
Predstojeći, finalni izvještaj
Ispitivanje da li je došlo do dogovora između izvedene Trampove kampanje i Rusije tokom izbora 2016. tema su petog i najočekivanijeg izvještaja senatskog odbora za obavještajne poslove, ukazuje Volstrit žurnal (The Wall Street Journal). Konačni izvještaj će sadržavati najmanje 950 stranica, rekla je osoba upoznata s tom materijom tvrdeći da je namjera odbora da se izvještaj objavi prije izbora u novembru.
Izvještaj odbora američkog Senata objavljen 21. aprila uveliko odražava druge zaključke o ruskom uplitanju u izbore 2016. koji stoje iza procjene obavještajne zajednice, naglašava Volstrit žurnal. Istraga specijalnog istražitelja Mulera dovela je do optužnica za oko dvadesetak ruskih državljana povezanih s njihovom navodnom umiješanošću u sofisticirane i dobro finansirane cyber operacije, uključujući hakiranje i curenje e-pošte demokrata.
Odbor Senata je u svom četvrtom izvještaju utvrdio da kontroverzni dosije Stil (Steele) - popis štetnih navoda o Trampu i Rusiji koji je razvio bivši britanski zvaničnik obavještajne službe - nije uticao na njihove procjene. No, sažetak dosjea uključen je u povjerljivi aneks izvještaja na insistiranje FBI-a, saopšteno je iz senatskog odbora dodajući da će široka rasprava o tom dokumentu biti uključena u predstojećem, finalnom izvještaju.
Važan trenutak za obavještajne agencije
Objavljeni izvještaj Senata podriva tvrdnje Trampa i njegovih saveznika da su ga zvaničnici iz Obamine ere pokušali potkopati tokom istrage o ruskom miješanju u izbore 2016. godine i dolazi u ključnom trenutku za obavještajne agencije, ocjenjuje Njujork tajms (The New York Times).
Predsjednik Tramp godinama je odbacivao ocjenu američkih obavještajnih zvaničnika da se Rusija miješala u predsjedničke izbore 2016. godine da bi pomogla njegovoj kandidaturi, odbacujući to kao rad "duboke države" kako bi potkopala njegovu pobjedu.
Neki njegovi saveznici odmah su kritikovali izvještaj odbora Senata za obavještajne poslove - Fred Flajc (Fleitz), bivši oficir CIA-e koji je kratko radio u Trampovoj administraciji smatra da je u pitanju "ispran" izvještaj, dok mnogi republikanci tvrde da je Moskva pokušavala sijati haos u Sjedinjenim Državama ne podržavajući nijednog kandidata.
Tramp je posljednjih mjeseci počeo postavljati lojaliste na najviše špijunske pozicije, ističe Njujork tajms. Povrh toga, dodaje list, glavni tužilac Vilijem Bar (William P. Barr) imenovao je saveznog tužioca Džona Darama (John H. Durhum) da u posebnoj istrazi ispita jesu li CIA ili druge obavještajne agencije precijenile podršku predsjednika Vladimira Putina Trampovoj kampanji, što je centralni nalaz procjene istraga obavještajnih agencija iz 2017. godine.
Daramov tim je intervjuisao obavještajne analitičare, pitajući jesu li obavještajni zvaničnici iz Obamine ere krili dokaze ili manipulisali analizom o tajnoj operaciji Moskve, rekli su ljudi upoznati s njegovom istragom. Iako je odbor Senata donio zaključak u ispravne ocjene obavještajnih agencija, navodi list, Trampovi saveznici smatraju da će Darham donijeti dokaze.
Tramp i dalje ne vjeruje
Izvještaj dvostranačkog senatskog odbora potvrđuje da je Rusija imala namjeru pomoći Trampu 2016. godine i predstavlja jačanje povjerenja u obavještajnu zajednicu zemlje u vrijeme velike neizvjesnosti, napisao je Politiko (Politico).
Senatori i pomoćnici odbora pregledali su sve, od izvora i metoda korištenih za prikupljanje obavještajnih podataka, pa do samih akcija Kremlja. Desetine stranica izvještaja su zatamnjene - radi zaštite izvora i metode američke obavještajne zajednice - ali su konačni zaključci bili nedvosmisleni - Rusija se miješala u izbore i pomogla Trampu da se smjesti u Ovalni ured.
Istovremeno, naglašava Politiko, to umanjuje Trampove dugogodišnje napore da istrage obavještajnih agencija prikaže kao "prevaru".
Tramp je otvoreno kritikovao rad obavještajne zajednice, i kao predsjednički kandidat i kao glavni zapovjednik. Njegov gnjev se samo pojačao otkako je njegov glavni inspektor upozorio Kongres prošle godine na žalbu zviždača u vezi s Trampovim držanjem prema Ukrajini, proces koji je rezultirao impičmentom.
U februaru je Tramp zamijenio vršioca dužnosti direktora Nacionalne obavještajne službe Džozefa Megvajera (Joseph Maguire) američkim ambasadorom u Njemačkoj Ričardom Grenelom (Richard Grenell), koji nikada nije radio ni za jednu američku obavještajnu agenciju. Promjena je pokrenula više kadrovskih poteza izazivajući strah među službenicima u tajnim službama od novih čistki - sumnja je porasla početkom ovog mjeseca kada je Tramp otpustio Majkla Etkinsona (Michael Atkinson), generalnog inspektora obavještajne zajednice.
Predsjednik SAD još uvijek odbija nedavna upozorenja zvaničnika obavještajnih službi upućena senatorima da se Rusija miješa u ovogodišnje izbore i da Moskva ima preferencije za Trampa, naglašava Politiko.