Dostupni linkovi

Nagrada holandske princeze Šejli Kamerić


Deo plakata za film "Sreće" u režiji Šejle Kamerić, bez datuma
Evropljani su konačno prepoznali i priznali: novi umjetnički senzibiltet treba tražiti južnije od granica Unije - zašto ne u BiH?

Put im je pokazala mlada bh. umjetnica Šejla Kamerić kojoj je nedavno u “Flamanskom kraljevskom pozorištu” u Briselu uručena nagrada Evropskog fonda za kulturu za film „Sreća“ („Glück”).

Nagradu koju je uručila holandska princeza Margriet, podijelila je sa turskim umjetnikom Kutlugom Atamanom. Uprkos značajnom priznanju, Šejla se ne osjeća posebnom.

"Radim ono što volim i radim to najbolje što znam", kaže ova umjetnica, o kojoj priča dolazi gotovo prigodno.

"Vaše kraljevsko veličanstvo, ekselencije, uvaženi gosti, članovi žirija, sa zadovoljstvom vam iskazujem dobrodošlicu na treću po redu grupnu dodjelu nagrade princeze Margriet za kulturne različitosti".

Tako je najavljen čin dodjele nagrade Šejli Kamerić za film „Sreća“, a predsjedavajući Evropske fondacije za kulturu, Wolfgang Petrič kaže:

"Znam je još od mojih bosansko-hercegovačkih dana i od tada pratim njen rad i njenu međunarodnu karijeru, jer ona je zaista evropski umjetnik. I ova nagrada je za mene posebno zadovoljstvo jer vidim kako mladi bh. umjetnici mogu postati međunarodno prepoznati. To također za mene znači: BiH može uspjeti, ali – želio bih vidjeti u BiH i ostale, u politici i ekonomiji, da krenu putem kojim ide Šejla Kamerić sa svojom umjetnošću".

RSE: Čime si ti, ustvari, zadobila ovu evropsku publiku? Da li oni osjećaju neku vrstu grižnje savjesti zato što ili nisu činili dovoljno, ili što su nas pustili da se sami edukujemo? Šta je u pitanju?

Šejla Kamerić, režiserka, bez datuma
Kamerić: Ja ne mislim da oni osjećaju grižnju savjesti. Dapače. Mislim da im je možda zanimljivo što sam ja iz Bosne, a Kutlug, drugi nagrađeni, je iz Turske, pa im je umjetnost koja dolazi malo istočnije jako zanimljiva i vide neku novu energiju, novu snagu i novu viziju Evrope, kako su istakli u objašnjenju nagrade.

RSE: Na jednoj od web stranica gdje se spominje tvoje ime, i tvoja fotografija, crno-bijela, sa onim čuvenim tekstom „Kakve su Bosanke“. Bili smo zajedno u Sarajevu u toku tog okruženja. Ja imam potpuno drugačiji utisak o Bosankama. One su mirisale na kabaš, ali su
mirisale.


Kamerić: „Bosnian Girl“ je zapravo... užasno lijepo je biti sada nagrađen od holandske princeze, između ostalog i zbog rada „Bosnian Girl“, zato što to zaista govori o predrasudama, o tome kako stvari mogu da krenu loše i kako stvari zapravo mogu da izmaknu kontroli. „Bosnian Girl“, taj grafit koji si spomenuo, zapravo je izmakao kontroli.

„Imam mnogo prijatelja iz Bosne i Hercegovine, veoma uspješnih u Evropi, u biznisu ili u umjetnosti, kao Šejla Kamerić. Zašto ne i cijela zemlja u kojoj zaista postoje potencijali? Morate se organizovati, zemlji dati profesionalnu vladu i strukturu koja zaista funkcionira", kaže predsjedavajući Evropske fondacije za kulturu, Wolfgang Petrič.

RSE: Petrič kaže da on ima utisak da su umjetnici neka vrsta svjetla, ona „luča mikrokozma“ u onom bh. i političkom i svakom drugom mraku. Imaš li ti ponekad taj utisak da ti pališ neku od tih sijalica?

Kamerić: Ne dajem ja sebi toliko važnosti da mislim da sam ja nekakvo svjetlo. Ja stvarno samo nastojim da radim ono što znam i umijem, i da to radim najbolje. I ako nekom to pomogne na neki način, ako neko razumije nešto, ako ga to inspiriše, onda je to stvarno super.
  • Slika 16x9

    Elvir Bucalo

    Novinar s diplomom Akademije likovnih umjetnosti i tri decenije iskustva, nakon rada na sarajevskoj 202-ci i Yutelu prijete i na nezavisnom radiju ISV za vrijeme rata, od 1997. izvještava iz Brisela za brojne bh. i međunarodne medija.

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG