Nijedna isključivost nije dobra te, iako smo posvećeni tome da branimo interese Republike Srpske (RS), moramo pokazati da smo dio Evrope, otvorenog Balkana i svijeta – izjavio je gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković, nakon sastanka s visokim predstavnikom u Bosni i Hercegovini (BiH) Christianom Schmitom 26. maja.
Stanivuković je novinarima kazao da je tokom susreta sa Schmidtom zauzeo stavove koji su u interesu RS-a i u skladu sa zaključcima Narodne skupštine tog bosanskohercegovačkog entiteta.
"Potvrdio sam da poštujem sve što je donijela Narodna skupština, odnosno da sam za imovinu i protiv sankcija Republici Srpskoj. Ne damo nijednu nadležnost, kao što su neki prije dali. No, važna poruka je da je Banja Luka otvoren grad, spreman na dijalog s bilo kim i po bilo kojem pitanju, čak i ako nekad mislimo na drugi način", kazao je Stanivuković.
Schmidt i Stanivuković razgovarali su u zgradi banjalučke Gradske uprave, nakon čega su prošetali centrom grada.
Posjetili su, među ostalim, spomenik posvećen za 12 beba koje su nastradale 1992. godine, zbog nedostatka kisika koji nije mogao da bude dopremljen tokom rata u BiH.
"Time je pokazao širinu i želju da upozna sve nas, različite narode i priče iz najtežih vremena. Danas smo posvećeni budućnosti. Razgovarali smo o projektima i tome kako evropska perspektiva nema alternativu i da samo da nove generacije mogu donijeti nova vremena i kreirati nove politike", istaknuo je Stanivuković.
Schmidt je kratko izjavio novinarima da je Banja Luka važan grad za BiH, te da će se u njega vratiti s ciljem nastavka razgovora o mogućnostima razvoja za dobrobit stanovnika.
"Nismo danas sve završili i obećao sam da ću se vratiti", kazao je Schmidt, koji 26. maja nije odgovarao na pitanje novinara.
Nakon sastanka sa Stanivukovićem, Ured visokog predstavnika (OHR) objavio je na Twitteru Schmidtovu izjavu u kojoj je naveo da je "ohrabrujuće vidjeti mlađe generacije kako ulaze u političku arenu i preuzimaju odgovornost za svoju budućnost".
Politički predstavnici u bh. entitetu Republika Srpska ne smatraju Schmidta visokim predstavnikom, već "običnim njemačkih državljaninom".
Kao razlog navode da ga je Vijeće za implementaciju mira u BiH (PIC) izabrao bez suglasnosti Rusije.
Ta zemlja i vlasti iz RS-a tvrde da je imenovanje moralo potvrditi i Vijeće sigurnosti UN-a, ali i da Ured visokog predstavnika u BiH (OHR) treba ugasiti. Ostale članice PIC-a tvrde suprotno.
Uoči sastanka Schmidta sa gradonačelnikom Banje Luke, reagirali su iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vodeće političke partije u RS-u.
Glasnogovornik te stranke Radovan Kovačević ocijenio je da sastanak predstavlja "sraman čin Stanivukovića" te da je njime Partija demokratskog progresa (PDP), čiji je Stanivuković član, pogazila zaključke Narodne skupštine RS-a.
"Ne postoji visoki predstavnik za BiH, ali izgleda postoji visoki predstavnik za PDP", napisao je na Twitteru.
Schmidt je u posljednjem izvještaju pred Vijećem sigurnosti UN-a, o stanju u BiH, 11. maja izjavio da "vlasti Republike Srpske žele da provedu zakonska rješenja koja bi mogla da miniraju ustavni poredak Bosne i Hercegovine".
Na sjednici u New Yorku čija je tema bila situacija u BiH, istakao da su počeli procesi prijenosa nadležnosti s BiH na RS, te da oni mogu biti zaustavljeni uz pomoć međunarodne zajednice.
Podsjetio je da je Narodna skupština RS u decembru 2021. dala nalog Vladi RS da se povuče iz nekoliko državnih institucija, i to onih koje se tiču odbrane, indirektnog oporezivanja i pravosuđa.
Schmidt je zvanično preuzeo mandat visokog predstavnika od Valentina Inzka početkom augusta 2021. godine.
