Dok regionalne sigurnosne napetosti i dalje rastu usred dugotrajnog sukoba između Irana i Sjedinjenih Država, lideri Saudijske Arabije, Pakistana i Turske okupili su se 7. avgusta kako bi potpisali zajednički odbrambeni sporazum s ciljem "jačanja kolektivnog odvraćanja od bilo kakvog čina agresije".
Sporazum o zajedničkoj odbrani iz Meke propisuje da će se "svaki oružani napad na bilo koju od tri države smatrati napadom na sve njih", saopštilo je pakistansko ministarstvo inostranih poslova 7. avgusta.
Trilateralni sporazum, koji su u saudijskom gradu Meki potpisali saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i pakistanski premijer Shehbaz Sharif, dolazi u vrijeme rastuće neizvjesnosti na Bliskom istoku, bez neposrednog kraja sukoba između Teherana i Washingtona.
Sporazum odražava zajedničku predanost triju država daljnjem jačanju kolektivne sigurnosti i "proovisanju mira, sigurnosti i stabilnosti u regiji i šire u nastojanju da se postigne sigurna i prosperitetna budućnost", navodi se u izjavi ministarstva.
Rasprave o sporazumu trajale su gotovo godinu dana.
Masoud Alfak, analitičar sa sjedištem u Rijadu, opisao je sporazum kao "veliki razvoj u sigurnosnoj arhitekturi regije".
Rat na Bliskom istoku "stvorio je novo regionalno sigurnosno okruženje i vjerujem da je to novo okruženje jedan od glavnih razloga za formiranje ovog saveza", rekao je Alfak za Radio Farda Radija Slobodna Evropa.
"Ove zemlje vjeruju da se suočavaju sa zajedničkim prijetnjama i misle da ovo partnerstvo može poslužiti kao odvraćanje", rekao je Alfak, dodajući da vjeruje da je "primarni cilj promovisanje regionalne sigurnosti i stabilnosti, a ne traženje sukoba ili pridruživanje ratovima".
Nazivajući sporazum "konvergentnom vizijom", turske dnevne novine Sabah u svom su uvodniku od 1. februara napisale da je takav pakt bio nužan s obzirom na izraelske akcije u Gazi i na Golanskoj visoravni, pogoršanje odnosa između glavnih gradova Zaljeva i Washingtona, separatističke aktivnosti, terorizam i posrednike u regiji.
"Sva tri aktera čvrsto se protive separatizmu i terorizmu u regiji i sve više održivu dobrambeno-industrijsku saradnju smatraju strateškom nužnošću, a ne komercijalnim luksuzom", napisao je turski list, dodajući da će dugoročna partnerstva obuhvatati koprodukciju, transfer tehnologije i izgradnju kapaciteta, kao i sigurnost.
Analitičari ističu zajedničke stavove Rijada, Islamabada i Ankare o separatističkim tendencijama i pokretima unutar njihovih granica ili susjedstava kao jedan od ključnih faktoraa u njihovom okupljanja.
Saudijska Arabija, na primjer, podržava jemensku vladu protiv Huta koje podržava Iran. Rijad je takođe produbio saradnju s Egiptom i Somalijom kako bi se suprotstavio separatističkom pokretu u Somalilandu. Pakistan se, s druge strane, suočava s pobunom niske razine u kojoj se etnički Baloči bore za nezavisnost od Islamabada.
"Zajedničke percepcije prijetnji i konvergentne vizije prirodno zbližavaju istomišljenike", napisao je Sabah.
Prošlog mjeseca, mala država Kuvajt ratificirala je sporazum o odbrambenoj saradnji s Pakistanom, koji su dvije strane izvorno potpisale u junu 2023. Prema sporazumu, Kuvajt i Pakistan započet će vojnu saradnju, uključujući obuku, razmjenu obavještajnih podataka i zajedničke vojne vježbe.
Otkad su Sjedinjene Države i Izrael pokrenuli prve napade na Iran 28. februara, Kuvajt, zajedno s drugim susjednim zaljevskim državama, bio je česta meta raketnih i napada dronovima koje je Iran pokrenuo kao odmazdu. Potpisivanjem pakta s Pakistanom, vojno snažnom zemljom, Kuvajt bi mogao tražiti zaštitu.
U septembru 2025. Saudijska Arabija takođe je potpisala sporazum s Pakistanom. Prema uslovima Sporazuma o strateškoj uzajamnoj obrani (SMDA), dvije su se strane složile da će se "svaka agresija protiv bilo koje zemlje smatrati činom agresije protiv obje".
SMDA omogućuje Saudijskoj Arabiji da ojača svoju odbranu uz pomoć pakistanskih trupa i njihove stručnosti u modernim tehnologijama poput dronova, dok bi Pakistan imao velike koristi od saudijskog finansiranja svoje krhke ekonomije i vojne industrije.
Za Tursku, pridruživanje trilateralnom sporazumu "osiguralo bi saudijski kapital za vlastitu vojnu proizvodnju, a istovremeno bi težila zajedničkoj proizvodnji s Pakistanom ili prodaji Pakistanu", kaže bivši pakistanski ambasador u Sjedinjenim Državama Hussain Haqqani. "Turska ne napušta NATO. Umjesto toga, njeguje paralelno partnerstvo kako bi poboljšala stratešku fleksibilnost i pregovaračku moć."
Kako bi stabilizirala svoje devizne rezerve, Saudijska Arabija je u aprilu najavila paket finansijske podrške Pakistanu od 8 milijardi dolara. Dnevne novine Saudi Gazette sa sjedištem u Jeddahu izvijestile su da je finansijska potpora namijenjena jačanju pakistanske ekonomske stabilnosti.
Za Pakistan koji se suočava s finansijskim problemima, kaže Haqqani, odbrambene veze sa Saudijskom Arabijom i potencijalno Turskom način su monetizacije njegove vojne stručnosti, pretvarajući obuku, raspoređivanje i prodaju oružja u devizno i budžetsko olakšanje.